Zaboravljeno nezaboravno Sarajevo

Da li su opsada Sarajeva od strane agresorske Jugoslovenske narodne armije, koja ga je 44 mjeseca opsađivala, kao i njegove žrtve - zaboravljeni?
Ilustracija: Evan Wakelin
Ilustracija: Evan Wakelin
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Prošlo je 30 godina od početka opsade Sarajeva i 26 godina od pobjede opsađenih nad agresorima. Od 5. aprila 1992. do 26. februara 1996. – 1425 dana. Opsadu je naredila vlada SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na čelu sa predsjednikom Slobodanom Miloševićem, a vojne operacije organizovao je Generalštab JNA u Beogradu, koji je ujedno obezbijedio naoružanje oko 300 artiljerijskih cijevi i 250 tenkova, 50.000 tona municije i mobilisao oko 18.000 vojnika formalno mobilisanih u navodnu Vojsku Republike Srpske (VRS). Oružje je postavljeno tokom zime 1991/92. godine, kada je Jugoslavenska narodna armija (koja je u vrijeme početka opsade, formalno već imala status agresorske armije strane države na tlu samostalne i suverene Bosne i Hercegovine), rasporedila artiljeriju i drugo oružje na brdima oko Sarajeva. Tokom opsade u Sarajevu poginulo je 11.541 ljudi, od toga 1.601 djece.

Nije to bilo tako davno da bi se zaboravilo. Već sama činjenica da je to bila najduža opsada jednog glavnog grada u cijeloj istoriji čovječanstva, inače prepunoj ratova i opsađenih gradova, bila bi dovoljna da se opsada Sarajeva nikada ne zaboravi. Mnogi je nisu zaboravili. Građani Sarajeva neće je nikada zaboraviti. Ali, zaboravili su je lideri EU.

Upravo na godišnjicu početka opsade, 5. aprila, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski videoporukom se obratio španskom Parlamentu podsjećajući “…da je sada april 2022. ali kao da je april 1937. godine”, aludirajući na bombardovanje baskijskog grada Gernike.
Jeste, Gernika ja bombardovana od njemačke avijacije puna tri časa u akciji Hitlerove podrške fašističkoj vladi tadašnje Španije. U tom brutalnom tročasovnom bombardovanju poginulo je između 150 i 1650 ljudi. Evropska demokratska javnost opravdano je upamtila taj dan i ubilježila ga u kalendar osude fašizma i praznik demokratije, mira i humanizma. Pablo Pikaso je obilježio događaj svojom slavnom slikom “Gernika”. Međutim, Gernika se desila 26. aprila 1937. godine, prije 85 godina, a obraćanje Zelenskog je bilo 5. aprila, upravo na dan kada je započelo bombardovanje Sarajeva.

Da podsjetimo: 1992. godine, dakle prije 30 godina i cijelih 50 godina poslije Gernike.

Da li su opsada Sarajeva od strane agresorske Jugoslovenske narodne armije, koja ga je 44 mjeseca opsađivala, kao i njegove žrtve – zaboravljeni? Razumije se da nisu. Namjerno su prećutani. Ne uklapaju se u ovaj scenario. Ni izvršitelji, koje treba pridobiti da se učlane u EU, ni Bosna i Hercegovina kao država za koju se takva odluka još odlaže, iako bi ovaj događaj morao biti dovoljan argument za njeno direktno članstvo u EU s obzirom na to da je Parlament Španije ekspresno odobrio inicijativu da se Ukrajina hitno primi u članstvo EU. U ovaj scenario se posebno ne uklapa činjenica da su u najvećem procentu žrtve u opsađenom Sarajevu bili Bošnjaci islamske vjeroispovijesti, dok su svi učesnici u opsadi, uz Srbe, bili pripadnici Grčke ortodoksne crkve – pravoslavci. Među njima je bilo i Rusa (osim plaćenika, ugledni pisac Limonov je sa Trebevića ispalio granatu na opsađeno Sarajevo), podatak koji bi sada dobrodošao, ali je nezgodno to što su među plaćenicima bili i Grci, Bugari i, što je najnezgodnije – Ukrajinci!

Ohrabruje uvid da se visoka međunarodna politika i dalje brine o svakom detalju i da je vrlo obazriva u svojim odlukama.

Doduše, ovaj entuzijazam splasne kada se ima u vidu da je ova pedantnost posebno naglašena kada se nastoji da se tim detaljima zataška i zabašuri ono najvažnije: da je zločin uvijek zločin ko god ga počinio, da je žrtva uvijek žrtva, koje god da je vjerske pripadnosti!

I na kraju, podsjećanje na etiku vječno proganjanog Spinoze: da je prognanik uvijek bolji od progonitelja!

Hvala ti Sarajevo što si se odbranilo od najduže opsade u historiji svijeta. Hvala Sarajlijama što ste bili i ostali bolji od onih koji su vas opsjedali.

Koliko god te zaboravljali, uvijek ćeš ostati nezaboravno!

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.