Saša Božović – decenije posvećenosti kulturi 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Čini mi se da su današnje mlade generacije poprilično daleko od toga.
Ilustracija: Marly Galardo
Ilustracija: Marly Galardo
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Cetinje je uvjek kroz svoju bogatu istoriju i kulturu, dalo brojne književnike, slikare, pjesnike, glumce, istoričare, kulturologe. U plejadi onih koji i danas svojom harizmom ličnosti i sa puno posvećenosti rade taj posao je i Saša Božović dugogodišnji kulturolog i viši bibliotekar JU Narodna biblioteka i čitaonica Njegoš. Poslednjih decenija, kultura je – u svoj raznolikosti njenih formi, izraza, praksi i znanja – stekla međunarodno priznanje kao polje koje omogućava i pokreće ove značajne procese upravo zahvaljujući ovakvim kulturolozima.

Saša Božović je rođena 1963. godine na Cetinju. Završila je Kulturološki fakultet, Cetinje 1987. godine. Nakon toga upisuje postidplomske studije u Dubrovniku odsjek: Kulturna povijest Jadranske obale. Da bi dala svoj doprinos razvoju kulture Prijestonice, svoj radni angažman započinje 1989. godine u sklopu tadašnjeg Centra za kulturu Cetinja (organizaciona jedinica biblioteka) koja će kasnije prerasti u JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” ianče najstariju biblioteku u Crnoj Gori i jednu prestižnu i relevantnu instituciju sa tradicijom dugom od 1868. godine. Saša Božović predstavlja vrsnog kulturologa, upornu, posvećenu osobu koja se bavi savremenim kulturološkim procesima, svim onim što ostaje iza velikih promocija i nacionalnih kulturoloških narativa, đe kultura nije gloria mundi nego istorija našeg savremenog kulturološkog života. Naša je obaveza pravo ali i uloga ne dozvolimo da doprinosi ovakvih pregalaca u kulturološkom i istorijskom nasljeđu i dalje budu zanemareni ili zaboravljeni. Potrebno nam je da žene i njihovi doprinosi istoriji i kulturi tokom

savremenog (aktuelnog) trenutka budu prepoznati, uvaženi i predstavljeni kao dio savremenog društva kako bi istinski ohrabrilii i druge žene (da krenu njenim stopama) i kreirali novu, potpuniju predstavu o svom kulturnom identitetu koji afirmiše ideju pluralnog, humanog društva u kojem se susreću različiti interesi i perspektive.

Angažman Saše Božović nije ostao nezapažen pa je u periodu od 1989-1991 godine. radila na poslovima obrade publikacija i rad sa korisnicima nevedene biblioteke. Zatim je u periodu 1991-1996 postala rukovodilac odjeljena za odrasle i dječjeg odeljenja. Da bi u periodu od 1996-2009. godine bila rukovodilac odjeljenja Matične službe, Zavičajnog fonda, i organizator i promoter mnogobrojnih kulturnih aktivnosti u samoj Prijestonici ali i van nje. Svakako da njen dosadašnji impresivni opus je posebno postao izražen u periodu od 2010-2017, godine. kada je i bila direktor JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš. ” Tokom ovog perioda priređen je i osmišljen veliki broj promocija, okruglih stolova, simpozijuma, stručno-naučnih skupova, izložbi, književnih večeri, promocija i radionica. Poseban fokus je stavljen na bogatu bibliotečku građu, rad sa najmlađim korisnicima, očuvanju fondova starih, stranih i rijetkih knjiga. Posvećenošću Saše Božović neke raritetne i rijetke knjige i publikacije koje se u nekom periodu nisu imali posebnu ili (zapostavljenu) vrijednost ili kulturni značaj kasnije su poprimili visoku vrijednost usljed novih kulturoloških, istorijskih ili simboličkih značenja koja stiču u drugačijem periodu savremenog crnogorskog društva. Kreacija, reinterpretacija, rehabilitacija i prenos nasljeđa prolaze raznolike i neočekivane putanje. Književno naasljeđe nije statično i ono se konstantno razvija kao reakcija na promjenu okolnosti, potreba, znanja i vrijednosti. Zbog mnogobrojnih uspjeha u mandatu Saše Božović (2010-2017) sa punim pravom je JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” postala hram kulture. Saša Božović je rijetka i neponovljiva ličnost u kulturi ona je čitavim svojim habitusom posvećena najvećim vrijednostima kulture, istine i morala. Visoko se uzdigavši iznad aktuelnog trenutka, ona predstavlja damu čije su metafizičke relacije usmjerene na život i umjetničko stvaranje.

JU Narodna biblioteka i čitaonica ,,Njegoš” je jedna od najstarijih kulturnih institucija. Tokom dugog perioda ljudske istorije, njegove društvene funkcije su pretrpjele značajne promjene. Biblioteka je od svog nastanka do danas prošla prvu fazu u evoluciji svoje javne misije: od služenja potrebama vladajuće elite do zadovoljavanja javnih potreba. Svi ovi fenomeni zahtijevali su traženje novih modela razvoja biblioteke, osiguravajući održivost biblioteke kao društvene institucije neophodne društvu u kontekstu izgradnje otvorenog društva znanja. Božovićka se suočila sa svim ovim izazovima stavljajući profesiju i struku ove prestižne institucije ispred svog vremena.

Saša Božović je kao organizator ali i moderator mnogobrojnih manifestacija, književnih večeri i promocija jakom erudicijom jednako moćno umije da prenese emociju i formuliše stav, bilo da je u pitanju poezija, proza ili publicistika ukazujući jednako sabrano i neumoljivo precizno: uvjek egzaktno, bez patetike, upečatljivo i pamtljivo. Francuski pisac Andre Marljo (190-1976) u jednom od svojih dnevnika je zapisao: ,, Kultura je zbir svih vidova umjetnosti, ljubavi i misli koji, već vjekovima, omogućavaju čovjeku da se osjeća slobodnijim.” Saša Božović je svoj životni poziv kulturologa i bibliotekara predstavila kao jednu od najlepših profesija na prostorima Zapadnog Balkana. A ako uložite dušu u rad, možete postići mnogo. Bibliotečka profesija smještena je u onu tačku ljudskog postojanja, u koju dolaze škrtost i velikodušnost, prošlost, sadašnjost i budućnost, svijet knjiga i svijet ljudi, gdje jedni prelaze u drugi, zahtijevajući velike napore da se održi mjera i ravnoteža.

Taj magični prostor JU narodna biblioteke i čitaonice Njegoš je naš prozor u svijet mašte, koji nam daje mogućnost da u potpunosti utonemo u pisane univerzume naših omiljenih autora. Biblioteke su samim tim čarobna mjesta, i svojevrsna vrata raja koja u sebi skrivaju sve ono što je jednom ljubitelju književnosti potrebno. Sjećam se kada sam još kao tadašnji (pionir) svaki dan odlazio u tadašnju biblioteku ,,Njegoš” koja se nalazila u prostorijama Crvenog krsta u ulici Pvla Rovinskog na svega 200 m od moje kuće. Masivni drveni sto je u samom predvorju biblioteke bilo je moje mjesto i mjesto mnogih mladih koji su se osjećali tako uvaženo kada sjednomo za njim i počnemo da čitamo omiljene knjige. Saša Božović bi nam uvjek ljubazno prišla i pozdravila se sa svima nama razgovarajući gotovo profesorski o tome što čitamo. To je bila draž jednog vremena u kom smo odrastali.

Čini mi se da su današnje mlade generacije poprilično daleko od toga. Saša Božović pripada generaciji markantnih individualaca koje nije povezivao nikakav zajednički program, (intres) već pasionirana ljubav prema književnosti, kulturi i odanosti bibliotečkom pozivu. Zato takvi blistavi pojedinci i traju kao najljepša svjedočanstva jednog grada i jednog vremena. U samoj Prijestonici gdje postoje vrijedni čitaoci svih generacija, obrazovnih struktura i društvenih ubjeđenja. Pristup Saše Božović knjizi i čitaocima je specifičan. Gotovo sve čitaoce poznaje i najviše knjiga bude iščitano zahvajljući njenoj preporuci ali i drugih kolega sa kojima dijeli iste vrijednsoti. Predstavljanje knjiga, za Sašu, uvijek predstavlja razgovor o knjizi, njenoj tematici, autoru i nekim posebnostima – dijeleći tu strast i ljubav prema knjizi i odnos prema čitaocima koji traje duži niz decenija.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.