Nisko samopouzdanje kao osnov socijalne anksioznosti

Istraživanja pokazuju da su socijalno anksiozne osobe sklone pojačanom samokritikovanju, nižem samovrednovanju i oslabljenoj samoefikasnosti.
Ilustracija: Ane Van Der Berg
Ilustracija: Ane Van Der Berg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U jednom od ranijih tekstova govorili smo o uzrocima nastajanja socijalne anksioznosti (detaljnije pogledajte ovde). Kao jedan od značajnih faktora nastanka socijalne anksioznosti izdvaja se neadekvatno samopouzdanje.

Samopouzdanje se, kao što sama reč govori, odnosi na pouzdanje u samoga sebe, veru u svoje sposobnosti, kapacitete, mogućnosti, ali i poznavanje i prihvatanje sopstvenih ograničenja, nedostataka i mana. Socijalna anksioznost se pak odnosi na uporan, disproporcionalni strah od jedne ili više socijalnih situacija u kojoj/kojima osoba doživljava da je izložena proceni drugih osoba.

Istraživanja pokazuju da su socijalno anksiozne osobe sklone pojačanom samokritikovanju, nižem samovrednovanju i oslabljenoj samoefikasnosti.

Da bismo razumeli kako nisko samopouzdanje postaje faktor rizika za socijalnu anksioznost, razmotrićemo kako se stvara neadekvatno samopouzdanje. Pokazalo se da je porodična atmosfera u kojoj dete odrasta jedan od najznačajnijih činilaca u oblikovanju dečijeg, a potom i samopouzdanja odrasle osobe. Naime, visoko kontrolišući, kritikujući (posebno u prisustvu drugih osoba), komandujući roditelji koji insistiraju da sve bude po njihovom, koji izdaju naredbe, a bez adekvatnog objašnjenja („Zato što sam ja tako rekao!“), koji fizički i emocionalno zlostavljaju decu, koji agresivno komuniciraju između sebe su dobra baza za izgradnju niskog samopoštovanja i loše slike o sebi kod dece. Rastući u takvoj sredini, dete stiče utisak da je sredina nesigurna, da je ugroženo, da se mora braniti, razvija otpor i strah, sumnju u sopstvene kapacitete. Gradi uverenje da je od suštinske važnosti da stekne odobravanje drugih ljudi i ako ne uspe u tome, da nije vredno ljubavi/nedopadljivo. Krećući u svet sa ovakvim uverenjem, dete često pravi sledeće greške:

– Precenjuje šansu da neće biti prihvaćeno/naići na odobravanje nove grupe ljudi
– Misli da će biti odbijeno u potpunosti, a ne da se ljudima neće dopasti samo neki aspekt njegovog/njenog ponašanja
– Pretpostavlja da će ga svi/većina ljudi odbiti/neće im se dopasti

Navedeni obrasci mišljenja vode osobu ka izbegavanju socijalnih situacija, ranijem odlasku sa socijalnih skupova ukoliko osoba mora da prisustvuje, dolasku na skupove,ali stajanju u uglu, bez uspostavljanja komunikacije sa drugima, nervoznom igranju npr. prstima kako bi se distancirala od situacije u kojoj je, itd. Ova ponašanja samo održavaju problem na duže staze.

Pored autoritarnog, i prezaštićujući stil roditeljstva može dovesti do sumnje u sopstvene sposobnosti. Držeći dete pod staklenim zvonom, prezaštićujući roditelji mu ne dozvoljavaju da razvije veštine potrebne za snalaženje u socijalnim situacijama, u kojima se dete oseća nekompetentno i razvija zavisni stil (oslanjanje na druge osobe i verovanje da su one umešnije, sposbnije, te da bez njih ne bi umelo da funkcioniše).

Nedostatak adekvatnog uzora, tj. modela ponašanja ili življenje sa roditeljem pretežno anksioznog ponašanja takođe dete obeshrabruje za oprobavanje u novim socijalnim situacijama i snalaženje u njima.

Budući da socijalna anksioznost može značajno da umanjuje kvalitet života, važno je problem prepoznati na vreme, prihvatiti ga i obratiti se stručnom licu. REiKBT pristup omogućuje osobi da radi na identifikovanju disfunkcionalnih osećanja, misli i ponašanja, da stekne uvid o međuzavisnosti ovih aspekata i načinima njihovog menjanja. Baza na kojoj se temelji rad je sticanje stabilnije slike o sebi. REiKBT pristup koristi tehnike poput relaksacije, imaginarnog i in vivo izlaganja, te najzahtevnije i ujedno najdelotvornije tehnike menjanja disfunkcionalnih uverenja o sebi, drugima i svetu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.