Strpljivost, čednost, hrabrost i pravednost

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Uravnoteženost zauzima uzvišeno mjesto u izgradnji islamskog ahlaka, jer svako pohvalno svojstvo nalazi se između dvije pokuđene krajnosti.
Faizan Iqbal
Faizan Iqbal
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Pored mnoštva islamskih tema o kojima je pisao, poznati islamski učenjak Ibnul-Kajjim el-Dževzijje istakao se i u pisanju na temu etike i islamskog ahlaka. Govoreći o osnovama morala i ahlaka koji je proizašao iz Časnog Kur’ana i Poslanikovog sunneta, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: ”Lijep ahlak temelji se na četiri stuba i nije moguće zamisliti zgradu islamskog ahlaka bez tih stubova, a to su: strpljivost, čednost, hrabrost i pravednost.

Strpljivost (sabur) potiče čovjeka na izdržljivost, suzdržavanje u srdžbi, blagost, dobrotu i odvraća ga od nepromišljenosti i žurbe.

Čednost (el-‘iffetu) ga navodi da izbjegava poroke, ružne riječi i djela, potiče ga na skromnost koja je glava svakog dobra i sprječava ga od nemorala, škrtosti, laži, ogovaranja i prenošenja tuđih riječi.

Hrabrost (eš-šudža’atu) ga potiče na samopoštovanje, altruizam i uzvišene moralne vrijednosti, te odricanje i velikodušnost, što zapravo predstavlja hrabrost duše i njenu snagu da se savlada u srdžbi i da pokaže blagost. Vjernik snagom svoje duše i hrabrošću drži čvrsto njezine uzde i sputava je u njezinim težnjama i porivima, kao što je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Nije snažan onaj ko savlada drugog u hrvanju, već je snažan onaj ko se savlada u srdžbi.” (Buharija i Muslim) To je istinska hrabrost i odlika kojom je čovjek sposoban pobijediti svog protivnika.

Pravda (el-‘adl) ga potiče da uskladi svoj ahlak i da uspostavi ravnotežu između dvije krajnosti, pretjerivanja i nemara, potičući ga tako na velikodušnost i darežljivost koja je sredina između škrtosti i rasipništva, na poniznost koja je sredina između poniženja i arogancije (oholosti), na hrabrost koja je sredina između kukavičluka i nepromišljenosti, te na blagost koja je sredina između srdžbe i poniženja. Uglavnom, izvor svih vrlina i osobina lijepog ahlaka su ova četiri svojstva.”

Iz ovih riječi Ibnul-Kajjima postaje nam jasno da je sredina, umjerenost i uravnoteženost jedan od četiri stuba na kojima se temelje lijep ahlak, a to su: strpljivost, čednost, hrabrost i uravnoteženost.

Ibnul-Kajjim je uravnoteženost (et–tevessut) izrazio terminom pravda (el-‘adl) što potiče čovjeka da uspostavi ravnotežu u svom ahlaku i ponašanju između dvije krajnosti. Uravnoteženost zauzima uzvišeno mjesto u izgradnji islamskog ahlaka, jer svako pohvalno svojstvo nalazi se između dvije pokuđene krajnosti, poput darežljivosti čije su pokuđene krajnosti škrtost i rasipništvo.

Jer, kad duša odstupi od uravnoteženosti, to neizbježno znači skretanje u jednu od dvije pokuđene krajnosti. Pa, ako je odstupila od poniznosti, to znači skretanje ili u oholost ili u poniženje, odnosno samoponiženje.
Ako odstupi i skrene sa staze pohvaljene strpljivosti, to znači skretanje ili u očaj, paniku, malodušnost i nezadovoljstvo, ili pak u grubost i tvrdoću srca.

A ako odstupi od blagosti, to znači skretanje i zapadanje u lahkomislenost, luksuz i plahovitost,  ili u poniženje i prezrenost. Dakle, ogromna je razlika između blagosti koja se manifestira kroz poniženje, nemoć i prezrenost, i blagosti koja znači blagost moći, dostojanstva i časti.

Također, onaj ko odstupi od hrabrosti, to znači skretanje i zapadanje ili u nepromišljenost i ludu hrabrost, ili u kukavičluk i stagnaciju. A ako odstupi od natjecanja u dobru i uzvišenim težnjama, to neminovno znači skretanje i zapadanje u zavidnost, poniženje, nemoć i zadovoljstvo sa minimalnim.

Onaj ko slijedi srednji put islama i ko je uspio uspostaviti ravnotežu u svom ahlaku i ponašanju (et-tevessut), on je drag i omiljen kod ljudi i oni se raduju susretu i druženju sa njim. A upravo je tim svojstvom hazreti Alija, radijallahu anhu, opisao ahlak Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: ”Ko ga vidi prvi put (iznenada), osjeti strahopoštovanje prema njemu (zbog njegove ozbiljnosti, dostojanstvenog držanja i smirenosti), a ko ga upozna družeći se sa njim, zavoli ga neopisivom ljubavlju (zbog njegovog lijepog ahlaka, blagosti, strpljivosti i stalne vedrine i ljubaznosti).”

Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.