„Što više satanizujemo Putina, pregovori će biti teži“

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zapad ima moralnu obavezu da pomogne Ukrajini, ali i da spriječi svjetski rat.
Ilustracija: Random Design
Ilustracija: Random Design
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

„Sankcije dugoročno nanose štetu, ali nikada ne mogu kratkoročno da promijene fakte na ratištu. One moraju sankcionisanoj strani da ponude podsticaj da promijeni neprihvatljivo ponašanje“, kaže kanadska politikološkinja Dženis Gros Štajn, govoreći o ratu u Ukrajini i reakciji Zapada.

„Šta ćemo preduzeti ako Putin okonča borbena dejstva? Ukidamo li onda sve sankcije ili samo one najteže? Takvi podsticaji su suština svakog režima sankcija, ali se trenutno potpuno gube iz vida“, kritikuje Štajn u razgovoru za onlajn izdanje njemačkog nedjeljnika Cajt.

Štajn, poznata ekspertkinja za međunarodne odnose i rješavanje konflikata i osnivačica „Munkove škole globalnih poslova“ na Univerzitetu u Torontu, navodi da Zapad mora da pregovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „A što ga više satanizujemo, što više naše emocije preuzimaju primat, to će teže biti za NATO da stvori prostor za pregovore.”

Prema njenim riječima, Putin možda vjeruje da je u istorijskoj misiji „ujedinjenja izvorno ruskih naroda“. „Ali i šefovi država sa ogromnim ambicijama mogu da potpadnu pod pritisak. Putin vidi pukotine u sistemu. Njegovi najbliži saradnici brinu zbog posljedica ovog rata u samoj Rusiji. Niti je Putin sasvim odsječen od realnosti niti je imun na štetu koju ovaj rat nanosi njegovom ugledu u Rusiji, ako se ovako loše nastavi.“

Dvije moralne zapovijesti

Pitanje je, navodi politikološkinja, koliko daleko je Putin spreman da ide. Jer, još nikada Zapad nije iskusio direktni sukob sa nuklearnom silom u čijoj vojnoj doktrini je i opcija upotrebe taktičkih atomskih bombi. „Bilo bi nadmeno tvrditi da je to samo blef. Niko ne zna šta je u glavi predsjednika Putina osim Putina samog“, dodaje Štajn.

Dobro je, kaže, što NATO šalje odbrambeno oružje Ukrajini, ali je i pametno da se ne miješa više od toga. „Jer, imamo najmanje dva moralna izazova istovremeno. Jedan je kako pomoći žrtvama brutalnog napadačkog rata, dakle Ukrajincima“, kaže ona. „Druga moralna zapovijest je pak da se rat ograniči i izbjegne smrt stotina hiljada ljudi u Rusiji i Evropi.”

Na pitanje da li pritisak javnosti na Zapadu tjera NATO u konfrontaciju, ona kaže da je pritisak zaista ogroman: „Ali političari imaju zadatak da prosvijetle javnost. Moraju da objasne ljudima koliko brzo jedan rat može da pređe u sasvim drugi red veličine. Prvi svjetski rat počeo je konfliktom Austrije i Srbije u ljeto 1914. U septembru je to preraslo u svjetski rat.”

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.