Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
„Nisam baš siguran da je Borelj uopšte razumio gdje je došao, u nekim stvarima je bio potpuno zbunjen. Nije shvatio čak ni neka ustavna ograničenja. Osim toga nije dovoljno shvatio ni da će ga oni s kojima sada razgovara prevariti i obmanuti”, rekao je prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, nakon sastanka sa evropskim zvaničnikom, sa kojim je razgovarao o deblokadi institucija ali i evropskom putu.
Borelj, koji se samo dan nakon što su politički predstavnici iz BiH pokazali svu nemoć zemlje pred Evropskim parlamentom, sastao sa svim političkim akterima, govorio je o ispunjavanju obaveza BiH ali i upozorio da se vrši opstrukcija države, koja treba prestati.
Vratite se u institucije
„Zato pozivam sve da sarađuju, a ne da stvaraju nove političke krize i da ne blokiraju državne institucije. Kada posmatrate načine za povećanje ekonomskog potencijala i funkcionalnosti države borbom protiv korupcije, to je taj izlaz ka budućnosti koji čuvate. Pozivam sve izabrane članove parlamenta i vlasti da sarađuju, da pronađu politička rješenja a vlasti Republike Srpske da se vrate konstruktivnom odlučivanju u okviru institucija Bosne i Hercegovine”, rekao je Borelj, tokom posjete BiH.
Borelj se, osim sa predstavnicima opozicije, sastao i sa liderima vodećih partija u BiH, Miloradom Dodikom (SNSD), Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Draganom Čovićem (HDZ BiH). Ako je dan ranije u Evropskom parlamentu, njihovo obraćanje i verbalni sukob, izazvao nelagodu kod dijela javnosti, nakon sastanka sa Boreljom, to je bilo još izraženije.
„Borelj je od Dodika u više navrata tražio da izvrši deblokadu institucija i da odustane od ovoga što se radi u Narodnoj skupštini. Dakle, zaustavljanje procesa vraćanja nadležnosti na entitetski nivo. I tu je bio uporan. Dodik je obećao da nema govora o secesiji, podjeli zemlje, i da će on poštovati Ustav BiH onako kako ga on razumije”, rekao je Bakir Izetbegović nakon sastanka.
„Bezočno laganje”
Dodik je na to dogovorio: „Od njega su tražili da završi ustavnu reformu, kao ključnu i da se u tom pogledu, ne može očekivati napredak BiH i kretanje dalje, ukoliko se ne završi upravo ustavna reforma. Odnosno, izborno zakonodavstvo i djelimično ustavna reforma. Mislim da nije fer da se tako bezočno laže”, rekao je Dodik.
A zvaničnih prijedloga za izbornu reformu nema. Ono što se moglo čuti danas, pregovara se o Predsjedništvu BiH, o Domu naroda i o funkcinionisanju Fedracije, kroz izmjene Izbornog zakona. Prvi čovjek HDZ-a BiH, Dragan Čović, kaže da su ・izmjene Izbornog zakona prepoznate kao neophodna reforma”, da bi se bilo šta osiguralo u BiH kada je u pitanju evropski put zemlje.
„Borelj je tražio od mene i Izetbegovića da se izjasnimo jesmo li spremni da intenzivno razgovaramo o ovome kako bismo riješili sve. Izetbegović je rekao da jeste”, kaže Čović, napominjući da nakon Neuma, nije bilo razgovora u ovom kapacitetu i da će evropski zvaničnici naći snage da nastave razgovore.
Ništa od kandidatskog statusa
Statusa kandidata za BiH još nema, jasan je bio Borelj, ali je posvećenost EU još prisutna. Ono što je viđeno dan ranije u Evropskom parlamentu, bila je diplomatska predstava BiH, i pokazatelj da će do dogovora u ovakvim uslovima biti teško doći.
Kolike su razlike o tome šta su prioriteti BiH, najbolje govori obraćanje trojice članova Predsejdništva u Evropskom parlamentu, Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, kao i predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića.
Dodik i Čović, govorili su o tome da Bošnjaci žele muslimansku, odnosno islamsku državu na Balkanu, dok su druga dva člana Predsjedništva govorila o rušenju ustavnog poretka od strane Dodika i Čovića, stalnim najavama secesije i blokadom institucija. Član Evropskog parlamenta, Mihael Galer, obraćao se najviše Dodiku i Čoviću, nakon njihovog izlaganja.
„Slučajno sam bio 10. decembra u Sarajevu, a vi s te u Banjaluci držali govor koji je predviđao izlazak Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine za šest mjeseci. Pitam vas, držite li se i dalje tog plana? Mislite li da će EU i SAD dozvoliti to? Da li će razmisliti o sankcijama protiv vas?”, pitao je Galer Dodika. Osim toga, galer se osvrnuo i na Dodikov nedavni susret sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom, u Antaliji i pitao „o čemu ste razgovarali s Lavrovom?”. ・Da li vam je nešto obećao? Hoćete li biti priznati kao oblast Banjaluka, kao Donjeck ili Lugansk”.
Potom se zahvalio se Čoviću: ・Gospodine Čović, hvala vam što ste u ime BiH osudili napad na Ukrajinu. Ali, šta očekujete za Hrvate u BiH kada ste tako usko povezani s Dodikom, koji je dalje povezan s Putinom. Kada vidim kako žive Hrvati u Republici Srpskoj, to mora biti razlog za distanciranje”, rekao je Galer.
Jalova spoljna politika
Spoljna politika koja se godinama vodi na potpuno amaterskom nivou, pravi je pokazatelj diplomatije u BiH, rekao je ranije za DW, Slobodan Šoja, istoričar i bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu.
„Našim ljudima koji predstavljaju BiH na razne načine, da li kroz ambasadore, ministre, predsjednike, diplomatija služi da iskoriste taj podijum ili nastup za promociju nekih privatnih političkih stavova. Sve što sam do sada vidio, u više od 20 godina bavljenja diplomatijom, svi koji nastupaju u ime BiH, nikada ne nastupaju u ime cijele zemlje. Kada nastupaju, zaborave iz koje zemlje dolaze”, zaključuje Šoja.
