Stanovnika sve manje, gradova sve više

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Dok broj gradova u Bosni i Hercegovini drastično raste, istovremeno se smanjuje broj stanovnika. Republika Srpska bi uskoro trebala dobiti deseti grad, a Federacija Bosne i Hercegovine broji čak 20 gradova.
Ilustracija: Maggie Chiang
Ilustracija: Maggie Chiang
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Demijan Ćatić iz Sarajeva planira napustiti Bosnu i Hercegovinu čim završi srednju školu. Plan mu je upisati studije u Češkoj Republici. Kako kaže za Deutsche Welle želi otići jer u rodnom gradu nema prilika kao u Evropi.

„Ovdje nema prilika za mlade ljude koji ne žele raditi od 9 do 17 sati, za nekog ko je kreativan. Međutim, iako neko i dobije takvu šansu, on nije isto cijenjen kao što bi bio u Evropi“, smatra Ćatić.

Ovaj mladi Sarajlija živi u porodičnoj kući sa roditeljima i njegovi motivi za odlazak nisu egzistencijalni.

„Ne bih da generalizujem, ali neke stvari se stalno ponavljaju, vrte u krug. Svaki put kada neko pokuša nešto što nije obično, odmah se jave pojedinci koji su spremniji da to nešto “spuste” umjesto da slušaju, pročitaju i razmisle o tome što neko govori ili piše. Te stvari, osim apsurdne bosanskohercgeovačke politike, mi smetaju“, objašnjava Ćatić.

Za razliku od Demijana, njegov 27-godišnji sugrađanin Kemal Goro sprema se za put u Njemačku. Po zanimanju je elektromehaničar i trenutno je zaposlen u Sarajevu.

Međutim, kao i brojni građani, odlučio se na tri mjeseca odvojiti od supruge i djeteta kako bi radio u Njemačkoj.

„Plate su ovdje loše. I ja i supruga radimo, ali cijene su previsoke i naše dvije plate nam ne nisu dovoljne da podmirimo osnovne potrebe”, objašnjava Goro svoje motive odlaska.

Upravo je u ovoj evropskoj državi svoj život nastavila porodica Čaušević. Iz Sarajeva su otišli prije skoro četiri godine.

„Moja supruga je dobila posao i odlučili smo otići, umorni smo bili od apliciranja za posao, slušanja priča o ratu, siromaštvu, beznađu“, kaže za DW, Amir Čaušević.

Njegova supruga Sanela je diplomirani mikrobiolog i za nju nije bilo posla u BiH, radila je druge poslove.

„Sanela trenutno radi kao asistent u jednoj stomatološkoj ordinaciji, ja radim svoj posao, električara“, objašnjava Amir.

Tokom 2021.godine iz BiH se iselilo 170.000 osoba

Prema podacima Unije za održivi povratak BiH u posljednjih šest godina bilježi se rast odlazaka i to iz godine u godinu.

Bosnu i Hercegovinu je samo tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.

„Većinu ljudi, koji su otišli pitali smo za razloge i uglavnom je to beznađe. Većina njih ne vidi da će u narednih nekoliko godina biti bolje u BIH. Ne mogu više da slušaju dnevno-politička prepucavanja, priče o podjelama, raspadu države i svim onim što bh. političari koriste kako bi suvereno vladali“, objašnjava Zukić.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unija za održivi povratak i integracije, Bosnu i Hercegovinu je od 2013. do 2019. godine napustilo 530.000 stanovnika.

Pored toga što odlaze iz države, mnogi građani se odriču bh. državljanstva. Prema službenoj evidenciji, od kraja rata to je napravilo blizu 85.000 ljudi.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Od tog broja, nešto više od pola miliona je mladih, u dobi od 19 do 29 godina.

Istraživanje koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) pokazuje da će 23.000 mladih, do 29 godina, napustiti BiH u idućih 12 mjeseci.

Kako se navodi u ovom istraživanju mlade na odlazak motivira nezadovoljstvo kvalitetom života, nepovoljni socioekonomski uvjeti, nezaposlenost, te izostanak prilika za osobni rast i razvoj.

Vlasti nemaju načine da zadrže mlade u BiH

Istovremeno, dok građani čekaju u redovima ispred ambasada stranih država u BiH, predstavnici vlasti ne razmišljaju na koji način zadržati ih u domovini.

Tako su delegati u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 17.februara, umjesto politika kojim bi se spriječile migracije, izglasali da šest općina u ovom entitetu postanu gradovi. Status grada dobili su Konjic, Stolac, Zavidovići, Orašje, Bosanska Krupa i Lukavac.

Načelnik Opštine Zavidovići, Hašim Mujanović kaže da su proceduru oko dobijanja statusa grada pokrenuli prije tri godine.

„To ne znači veće ovlasti gradonačelnika, niti gradskog vijeća. Nama to znači da ćemo kao grad lakše moći doći do fondova Evropske unije“, objašnjava Mujanović.

Goražde, grad na istoku BIH, koji pripada Bosansko-podrinjskom kantonu dobio je status grada 2017. godine. Cijeli kanton broji nešto više od 22.000 stanovnika

Za Ernesta Imamovića, mladog gradonačelnika Goražda suština je samo, kako kaže u formalno-pravnom smislu promjena u nazivu.

„ To je urađeno na federalnom nivou i predstavljeno kao nešto maestralno.Mi još uvijek rješavamo pitanje pitke vode za građane Goražda, pravimo kino salu, terene, vjerujte da je građanima sasvim nebitno je li opština ili grad, njima je bitan kvalitet života“, objašnjava Imamović.

Kakvi su kriteriji da bi općina postala grad?

Kriteriji za dodjelu statusa grada u BiH uređeni su entitetskim Zakonima o principima lokalne samouprave.

Kako se navodi u Zakonu, grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom na osnovu sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, a koji ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika.

Osim toga, gradom se po članu 5 federalnog Zakona o principima lokalne samouprave može proglasiti općina „od posebnog historijskog i kulturnog značaja”.

Ovaj član Zakona dozvoljava i da grad može biti čak i općina koja nema ni tih 10.000 stanovnika, ako je sjedište kantona.

Građanima statusi nebitni

Sagovornici DW smatraju kako im status mjesta u kojem žive ne može osigurati egzistenciju, niti bolju perspektivu.

Demijan Ćatić, koji ove godine završava srednju školu kaže kako se ni nakon studija ne planira vraćati u Sarajevo.

„Dolaziću turistički, ali trenutno ne želim ovdje nastaviti živjeti“, kaže ovaj mladi Sarajlija.

I Amir Čaušević, koji je u Njemačku otišao prije skoro četiri godine misli isto.

„Nisam se nimalo pokajao, ne namjeravam se vraćati u Sarajevo, iako smo i dole imali sigurne poslove. Posjećivat ću BiH turistički svake godine“, kaže Čaušević.

U dejtonskoj Bosni i Hercegovini sa cirka tri miliona i nešto stanovnika namnožilo se čak 29 gradova, uz 143 općine. Na području Federacije BiH status grada je do sada steklo 20 općina, a u Republici Srpskoj postoji devet gradova.

U naredna tri mjeseca, prema najavama člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika opština Laktaši će dobiti status grada.

Niko od naših sagovornika nije znao objasniti zbog čega entitetske vlasti mijenjaju statuse općina u gradove, osim da se radi o političkoj volji većine.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.