Ukrajina bi se mogla ponoviti i u BiH

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Na mirovnom skupu u Berlinu je ukazano na opasnost od rata u Bosni i Hercegovini. Neki se pribojavaju ukrajinskog scenarija.
Sergii Kurbatov
Sergii Kurbatov
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Na mjestu gdje je prošle nedjelje održan jedan od najvećih mirovnih prosvjeda posljednjih godina u Berlinu, prosvjed u znak podrške Ukrajini, ove nedjelje je ukazano i na još jedno žarište i, po mišljenju mnogih, područje koje skriva potencijal novog oružanog sukoba u Europi.

Pred Brandenburškim vratima su se u nedjelju doduše također vijorile plavo-žute zastave ali ovaj put bosansko-hercegovačke. Pod sloganom “Prosvjedi za mir i pravednost u Bosni i Hercegovini” se pred povijesnim simbolom Berlina okupilo, prema podacima policije, preko 500 građana. Organizator okupljanja, neovisna mreža građana Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, “Pangea Netzwerk” koja je već neko vrijeme aktivna na političkom ali i privrednom umrežavanju bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, je ukazala ne neposredne poveznice rata koji se upravo vodi u Ukrajini i situacije u Bosni i Hercegovini.

Ponavljanje povijesti

“Ono što se dogodilo prije 30 godina u Bosni i Hercegovini, upravo se događa u Ukrajini”, poručio je s pozornice Ahmed Spahić, predsjednik uprave “Pangea Netzwerk-a”. Mnogima koji su možda u prolazu zastali ispred pozornice sa zastavama koje djeluju kao ukrajinske ali to nisu,  je na njemačkom objašnjeno koji je povod ovog okupljanja: da se u Bosni i Hercegovini i 27 godina nakon prekida ratnih sukoba još uvijek glasno zvecka oružjem i raspiruje ratna retorika.

I to posebice, kako se moglo čuti s pozornice, nakon što je u lipnju prošle godine vodstvo Republike Srpske odlučilo blokirati rad središnjih institucija. Strahovanja da bi Putinovim koracima mogle krenuti i neke druge snage u regiji nisu nove. Na njih je prije nekoliko dana u intervjuu austrijskoj novinskoj agenciji APA ukazao politolog i utemeljitelj berlinskog trusta mozgova “Europska inicijativa za stabilizaciju” (ESI) Gerald Knaus. Ovaj politolog je rekao kako je “rat na zapadnom Balkanu  ponovo postao zamisliv” jer, poslije odluke EU-a da Kijevu isporuči oružje i uvođenja  sankcija Rusiji, predsjednik Vladimir Putin sada, kako je rekao Knaus, traži mogućnosti „kako bi uzvratio udarac – a priliku da to učini imao bi na Balkanu“, zaključuje Knaus.

Biti uporan i ukazivati na opasnost od rata u Bosni i Hercegovini

Na sve to je upozoravano i u nedjelju u Berlinu. “Opasnost još jednog rata u Europi nije zanemariva”, rečeno je. I zato su ovi skupovi, kako smatra organizator, izuzetno važni kako bi se njemačkom društvu odaslao signali ukazalo i na ovo moguće žarište u srcu Europe.

U trenutku najave današnjeg prosvjeda pred Brandenburškim vratima prije nekoliko tjedana, u rat u Ukrajini nitko nije vjerovao. I možda bi koncept okupljanja izgledao drugačije da nismo svjedoci ovih ratnih događanja. Adi Čerimagić, analitičar pri ESI-ju, koji je i sam prisustvovao prosvjedu, smatra da bi povezivanje bosanskohercegovačkog s ukrajinskim pitanjem moglo povećati zanimanje za inicijative “Pangea Netzwerk-a” koji je već do sada za vrijeme svog kratkog postojanja pokrenuo mnoge projekt i privukao na sebe pozornost.

Jedna od glavnih poruka nedjeljnog događanja pred Brandenburškim vratima je: intenzivirati ovakve događaje i ukazati njemačkoj politici da ne smije zaboraviti zapadni Balkan te posebice Bosnu i Hercegovinu. Jedan od najvažnijih malih signala koje nova njemačka vlada odašilje u smjeru regije je i nedavno imenovanje političara stranke Zeleni Manuela Sarazzina specijalnim vladinim povjerenikom za zapadni Balkan. Obećanje da Berlin neće zaboraviti zapadni Balkana je dano prije dramatičnih događaja u Ukrajini i okretanje nove stranice u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Želja okupljenih na prosvjedu u Berlinu je da u toj novoj orijentaciji BiH neće biti gurnuta na sporedni kolosijek.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.