Strah od rata diže cijene na Zapadnom Balkanu

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
"Panika je opravdana, s obzirom na činjenicu da se događa nešto što se nije događalo decenijama. I normalno je da to utiče na psihu ljudi, koji to doživljavaju kao jednu opštu nesigurnost."
Strah od rata diže cijene na Zapadnom Balkanu_6223616dd3953.webp
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Dok traje rat u Ukrajini, na Balkanu cijene rastu, građani prazne police, mada vlasti upozoravaju da hrane ima dovoljno.

Hrvatska je trenutno najskuplja država u regiji kada su u pitanju cijene ulja i šećera. U ovoj zemlji litar ulja košta 2,02 eura, dok je šećer 1,05 eura.

Nešto malo jeftinije je u Crnoj Gori, gdje iznosi 1,89 eura ulje.

Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija su približne u cijenama ulja i šećera.

No, uprkos tome, građani u Beogradu prazne rafove za brašno i ulje, iako nestašica nema.

“Ja to sve na vreme, uzmem malo šećera, malo ovog, malo onog … uvek imam, deca donesu jer sama živim. Navikla sam tako”, rekla je za RSE penzionerka Darinka.

Zvezdana neće da pravi zalihe jer vjeruje da neće biti problema u snabdijevanju. Međutim, primjećuje:

“Već od ranije su počela velika poskupljenja, sve je poskupelo – počevši od hrane i higijene”, istakla je.

Slična situacija je prije nekoliko dana bila i u Bosni i Hercegovini.

Među onima koji su pokušali kupiti brašno je i Hamida Kahrimanović iz Donjeg Vakufa, u srednjoj BiH.

“Ja gdje god sam tražila, nisam mogla naći pakovanje od 25 kg, nije ga nigdje bilo. Tražila sam u Bestu, Robotu, Bingu, u manjim trgovinama ovdje kod nas u naselju, nigdje ga nije bilo. Tražila sam sigurni na 8-9 mjesta, nisam ga mogla naći”, kaže ova građanka Bosne i Hercegovine gdje je cijene litre ulja u petak, 4.marta bila 1,76 eura.

Redovi i za benzin

U Sjevernoj Makedoniji već danima se prazne police u prodavnicama, a nakon toga su se pojavili i redovi na benzinskim pumpama.

Građani strahuju od povećanja cijena, a panika je nastala nakon što je na društvenim mrežama objavljeno da će se od sljedeće sedmice cijena goriva drastično povećati.

“U Sjevernoj Makedoniji nema nikakve krize sa benzinom, jer se mi naftnim derivatima snabdijevamo pretežno iz Grčke. Pozivam građane da ne podliježu špekulacijama, jer u našoj zemlji imamo dovoljne količine energenata”, rekao je premijer Dimitar Kovačevski.

On je uputio apel i trgovcima da ne špekulišu sa ograničavanjem količine za prodaju naftnih derivata na benzinskim pumpama.

I Vlada je saopštila da u zemlji ima zadovoljavajućih količina prehrambenih proizvoda i naftnih derivata u robnim rezervama.

Redovi za benzin su u posljednja dva dana zabilježeni i u glavnim gradovima Srbije i Bosne i Hercegovine.

“Plašim se nestašice, hteo sam da napunim rezervoar i da napunim još jednu kantu, ali je mnogo veliki red, ne mogu sad da čekam. Hteo sam da sipam za ‘ne daj bože’. Razmišljam od zalihama, jer mi gorivo dobijamo i od Rusa i od ovih i onih”, kaže Beograđanin Dejan za Radio Slobodna Evropa (RSE) u petak, 4. marta.

Ko plaća najskuplju hranu na Zapadnom Balkanu

Dragicu su začudili redovi.

“Došla sam da dopunim rezervoar po običaju, nisam znala da će biti ove gužve. Poskupljenja će biti verovatno, ali nestašica neće”, smatra ova Beograđanka.

U Sarajevu su u četvrtak, 3. marta, prije ponoći, na pojedinim benzinskim pumpama bile kolone automobila. Zbog objave u pojedinim medijima da će gorivo poskupiti na 2 eura, Sarajlije su pored automobila imale i kanistere.

U petak 4.marta cijene, međutim, nisu porasle i kreću se od 1,30 eura do 1,45 eura.

Potražnja za kalijum jodidom u BiH i Hrvatskoj

U apotekama u BiH posljednjih nekoliko dana zabilježena je i povećana potražnja “tableta s jodom”, odnosno kalijum jodidom. Ove tablete nisu registrovane u BiH.

Po protokolu Svjetske zdravstvene organizacije, u slučaju nuklearnog incidenta, kalijev jodid se daje stanovništvu u krugu od 15 ili 20 kilometara od samog mjesta incidenta i to u vrlo visokim jednokratnim dozama. Tablete se nakon incidenta ciljano daju djeci, trudnicama i mlađim od 40 godina, jer kod te populacije u tom slučaju postoji povećana opasnost od razvoja raka štitne žlijezde.

Građani kažu da ga žele kupiti preventivno, kao zaštitu od radijacije u slučaju da se nešto desi.

U jednoj od sarajevskih apoteka, Sabina je tražila “jod u tabletama”, odnosno lijek kalijum jodid, za koji je pročitala na internetu da može poslužiti kao zaštita od radioaktivnog zračenja.

“Bila sam upravo u apoteci, pitala sam preventivno, vezano za čitavu situaciju oko zračenja, da li imaju jod u tabletama. Nažalost, rekli su mi da nemaju, a u slučaju da im dođe na stanje, da to ne mogu izdavati bez recepta doktora”, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kaže da je čitava ova situacija “smušena i luda” i da želi da se pripremi na svaki mogući način.

“Tako da sam preventivno htjela i na ovaj način, da se koliko-toliko spremim vezano za moje zdravlje. Otkud znam kako sve ovo može da završi”, kazala je.

I u apoteci “Delfin” u Sarajevu potvrdili su da postoji potražnja građana za ovim lijekom.

“Upita jesmo imali, ali kalijum jodid kao tablete kod nas nisu ni registrovane, koliko znam, i nismo ih ni imali. Ljudi, s obzirom na informacije koje kupe po internetu, počeli su da ih traže”, kazala je za RSE Zdravka Gvožđar, magistar farmacije.

Ona naglašava da je upotreba tog lijeka, ali i joda uopšte, “veliki mač s dvije oštrice”.

“Jod se tako ne upotrebljava, to mora biti pod strogom kontrolom, tako da i kada bi to sutra nabavili, to bi moralo ići pod strogo kontrolisanim uslovima”, rekla je.

Da je opasno koristiti kalijum jodid bez uputa ljekara, potvrđuje doktorica Nejra Latić-Kermo, načelnica Odjela nuklearne medicine u Kantonalnoj bolnici Zenica.

“Apsolutno je pogrešno uzimati to na svoju ruku. Ima farmakopeja u kojoj piše sve šta treba, kakva je formula, kakvi su postoci i sve tako dalje. Narod svašta uzima, čita svašta po Facebooku, po internetu…”, kazala je za RSE.

Dodala je da su za farmakopeje i za njihova tumačenja zaduženi farmaceuti, odnosno magistri farmacije.

Povećana potražnja za kalijevim jodidom zabilježena je i u susjednoj Hrvatskoj.

“U ovom trenutku nema prevelike opasnosti od nuklearnog akcidenta na području naše države. Moguće je da dođe do havarije neke nuklearne elektrane ili da se negdje upotrijebi nuklearno oružje, ali negdje u daljini”, kaže za RSE predstojnik Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof.dr.sc. Dražen Huić.

Zašto su građani u regiji podložni panici?

Sociolog Hasan Jašari iz Skoplja, kaže da je kod građana opšta nesigurnost izazvana zbog situacije u Ukrajini.

“Panika je opravdana, s obzirom na činjenicu da se događa nešto što se nije događalo decenijama. I normalno je da to utiče na psihu ljudi, koji to doživljavaju kao jednu opštu nesigurnost”, kaže Jašari.

On predlaže da javne ličnosti, ministri i poslanici trebaju da budu aktivniji u informisanju građana, s obzirom na to da su oni pod uticajem spoljnih faktora, odnosno eskalacije rata.

Socijalni psiholog Dragan Popadić fenomen redova za gorivo u državama Zapadnog Balkana, koji je iniciran lažnim objavama na društvenim mrežama, objašnjava time da građani imaju iskustvo sa kriznim situacijama, zbog čega ne misle da je nemoguće da se nestašica desi.

“Proradi refleks i sećanje – i počinje to pripremanje, kupovina i pravljenje zaliha. Reaguju po uzoru na ranije reakcije na sličnu situaciju”, ističe on i dodaje kako primjećuje još jedan razlog – nepovjerenje u predstavnike vlasti i zvanične informacije na Zapadnom Balkanu.

“U nekim uređenim društvima bilo bi dovoljno da vlast i država u koju građani imaju poverenje da pravu informaciju i građani bi u to poverovali, ovde je to teško, jer ljudi ne prihvataju da je vlast kredibilna”, rekao je Popadić.

Šta su uradile vlasti u regiji da smire paniku?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 4. marta apelovao na građane da ne stvaraju zalihe goriva i hrane i saopštio da ih u državi ima dovoljno.

“Biće dovoljno hrane, dovoljno benzina, dovoljno svega što nam je potrebno u budućnosti”, poručio je Vučić na Instagramu.

Rekao je i da građani “ne treba da nasedaju na trikove, besmislice i provokacije” o nestašici.

Istovremeno i Ministarstvo energetike se oglasilo 4. marta, porukom da su objave na društvenim mrežama o restrikcijama u isporuci naftnih derivata neutemeljene i neistinite.

Vlada Srbije 10. februara je uvela ograničene cijene dizela i benzina, dok drugi naftni derivati nisu ograničeni uredbom. I cijena gasa je ograničena u Srbiji od 3. marta.

Povodom redova na pumpama u Srbiji oglasila se i Naftna industrija Srbije (NIS). Pored rafinerije nafte u Pančevu, NIS ima i najveću maloprodajnu mrežu goriva u državi.

“Snabdevenost lanca benzinskih stanica NIS je redovna i rafinerija nafte u Pančevu radi u normalnom režimu rada, te na tržište isporučuje sve neophodne derivate bez ikakvog zastoja”, saopšteno je iz NIS-a 4. marta.

Premijer Sjeverne Makedonije je, također, istakao i da država ima dovoljne količine žitarica u robnim rezervama, što je bilo saopšteno i nakon sastanka nacionalnog Savjeta bezbjednosti prošle sedmice.

“Mi svake godine uvozimo dio brašna i žita iz Srbije u okviru trgovinskih dogovora. Povećali smo proizvodnju žita u zemlji i imamo dovoljno količina koje se prerađuju u mlinarskoj industriji”, naglasio je Kovačevski.

I Vlada je saopštila da u zemlji ima zadovoljavajućih količina prehrambenih proizvoda i naftnih derivata u robnim rezervama.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, oblast robnih rezervi je na nivou dva entiteta.

Vlada Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) izdvojiće 15 miliona maraka (7 i po miliona eura) za interventnu nabavku osnovnih životnih namirnica.

To je 3. marta saopštila Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma RS, nakon sjednice entitetske Vlade. Navela je da će biti nabavljene određene količine pšenice, ulja, šećera, riže, soli, konzervi hrane. Takođe je najavila nabavku i nafte i naftnih derivata. Gašić je navela da će namirnice i naftni derivati biti smješteni kod dobavljača, s obzirom da RS nema robne rezerve.

Vlada Federacije BiH saopštila je u februaru da u rezervama ima roba u vrijednosti od 30 miliona maraka (oko 15 miliona eura).

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.