Njemačke rezerve gasa? Ne postoje!

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Koliko je Njemačka ranjiva? Energetska ovisnost o Rusiji je ogromna. Moraju li nuklearne elektrane nastaviti sa radom i mora li se odgoditi postupno odustajanje od uglja? Za neke je ova kriza - šansa.
Ilustracija: Elliot Lim
Ilustracija: Elliot Lim
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u njemačkoj saveznoj državi Donja Saksonija na dubini od 2000 metara. Zove se Rehden i veliko je kao 910 nogometnih igrališta. Može obezbijediti godišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava odnosno porodičnih kuća. “Velik. Veći. Rehden.”, piše na web stranici njegove operativne kompanije Astora.

Rehden ima ključnu ulogu za Njemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdijevanja gasom. Astora je podružnica ruskog energetskog diva Gazproma, koji kontrolira više od trećine svih njemačkih skladišta gasa. Sva su trenutno gotovo prazna. Razina punjenja u Rehdenu je tri posto. Njemački ministar privrede Robert Habeck pretpostavlja da su skladišta “sistematski ispražnjivana” kako bi se strateški povisile cijene gasa i stvorio pritisak.

Gas kao političko oružje

Oko 55 posto gasa, koji Njemačka uvozi, dolazi iz Rusije. Pored toga, ona uvozi i 50 posto kamenog uglja i više od 30 posto nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za plin i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

To je, kako sada znamo, greška. Njemačko ministarstvo privrede želi to što prije promijeniti. Najprije, kada je u pitanju gas. Minimalne razine punjenja moraju biti propisane zakonom za skladištenje plina:  80 posto 1. oktobra, 90 posto 1. decembra a najmanje 40 posto 1. februara – i tako svake godine.

Prekasno za rezerve gasa?

Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. “To je potrebno kako bi cijela ljetna polovina godine bila na raspolaganju za punjenje spremnika”, kaže se u saopštenju Ministarstva privrede. No, šta se događa kada Moskva naredi da se snabdijevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni i zime.

Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja donesena nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem 2022. zatvaraju se posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu.

“Sve opcije moraju biti na stolu”

Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih stranaka SPD, Zelenih i FDP (liberali) stoji da bi u “idealnom slučaju” to moglo uslijediti do 2030. Zeleni su to unijeli u sporazum.

S obzirom na sadašnja uska grla u snabdijevanju Njemačke energijom, ministri privrede saveznih njemačkih država nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj ali i nuklearnih elektrana. “Sve opcije moraju biti na stolu”, rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkwart.

Oživljavaju se politički interesi

Pinkwart je političar FDP-a. Postupno zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku liberalima. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRW) postoje 52 elektrane na ugalj i ona ima najveći broj termoelektrana u Njemačkoj. NRW je također jedna od četiri savezne države s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove 4 pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

“Nema više tabua u razmišljanju”, kaže ministar privrede Robert Habeck (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa. Kao njemačkom ministru, Habecku je glavni prioritet održavanje snabdijevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta Zelenih od samog osnivanja.

 

Produženje rada – složeno pitanje

Habeck kaže da se “iz ideoloških razloga” neće opirati produženju rada nuklearneih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz sigurnosnih razloga. Prema riječima operativnih kompanija, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje a prijeti i nestanak stručnog osoblja.

Prema riječima ministra ekonomije NRW Pinkwarta, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. U praktičnom smislu, to bi značilo da će elektrane biti ugašene krajem godine i da ne bi bile dostupne do zime 2023./2024.

Kupujte gas iz arapskih zemalja

Kako bi u kratkom roku moglo nadomjestiti ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupnji većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habeck nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog plina na svijetu nakon Rusije. LNG, odnosno tekući plin, uvoziće se iz SAD-a.

On dolazi brodovima. Njemačka želi izgraditi dva terminala na obali Sjevernog mora, u Brunsbüttelu i Wilhelmshavenu, koji bi se kasnije mogli koristiti i za vodik: pokretni terminal na vodi i drugi, fiksni terminal koji je instaliran na kopnu. Problem: sam proces odobravanja mogao bi trajati između dvije do pet godina.

LNG se smatra “prljavim” gasom jer se dobiva metodom „fracking” kojom se zagađuje okoliš. Također je skuplji od normalnog prirodnog gasa. No, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje CO2 od elektrana na ugalj.

Razgovori u Sjedinjenim Državama

Ministar ekonomije Habeck sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o sigurnosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno poticanje širenja „zelene” električne energije.

“Najvažniji ključ za naš energetski suverenitet je globalna transformacija ka više obnovljivih izvora energije i većoj energetskoj učinkovitosti”, rekao je ministar Habeck prije odlaska u Sjedinjene Države. “Naravno da u transatlantskom savezu postavljamo i pitanja energetske sigurnosti.”

Preokret u razmišljanju njemačke vlade

To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke FDP i savezni ministar financija Christian Lindner sada naziva obnovljive izvore energije “energijama slobode”, a savezni kancelar Olaf Scholz ih smatra “odlučujućim za našu sigurnost”, kako je rekao u saopštenju vlade u nedjelju (27.2.2022.). “Stoga važi: što se brže prebacimo na obnovljive izvore energije, to bolje.”

Već u maju na snagu bi trebao stupiti zakonski paket koji bi trebao omogućiti puno snabdijevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj sigurnosti”.

Ekspanzija obnovljivih energija pravi nove rupe u državnom budžetu

U tu svrhu potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vjetra udvostručiti svoj kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata. Kako bi se lokalno stanovništvo, koje je protiv većeg broja vjetroturbina, uvjerilo u potrebu proširenja kapaciteta, opštinama treba dati više mogućnosti da finansijski sudjeluju u podizanju i korištenju vjetroelektrana.

Sve je to stvar budućnosti, košta enormne količine novca i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa. Ono što je sigurno je da će cijene energije nastaviti rasti što se snabdijevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi ukinuti namet kojim su kupci električne energije do sada financirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. 3,7 centi po kilovatsatu rezultira 1,1 milijardom eura koja će mjesečno nedostajati u budžetu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.