Baku je neutralna zemlja za mirovne pregovore Rusije i Ukrajine kažu giganti globalne politike 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
“Pozivamo na hitan dijalog između Rusije i Ukrajine u cilju hitnog okončanja sukoba. Vrijeme je od suštinskog značaja.
D7D22B5E-7F85-451F-8245-AFAE05A30A72
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

U saopštenju, globalna neprofitna organizacija, koja ubraja u svoje cijenjene članove odbora bivše evropske predsjednice i premijere, upozorila je da ruska operacija nosi ozbiljne globalne implikacije. Članovi međunarodnog centra Nizami Ganjavi, istaknute međunarodne nevladine organizacije, hitno su pozvali Rusiju i Ukrajinu da se uključe u pregovore o rešavanju aktuelnog sukoba. „Ipak, baš kada su rasle nade u postpandemijsko stanje, naš svijet je ponovo šokiran, 24. februara, kada je ruska vojska započela nove poteze preko ukrajinske granice.

Implikacije su ozbiljne za sve, posebno za one koji su izgubili živote na obje strane. Između ostalih uticaja biće i negativni efekti na sposobnost globalne ekonomije da se oporavi od pandemije. Strašni uticaji u ovom trenutku i imaće bolne, široke posljedice u godinama koje dolaze”, navodi se u saopštenju.

Centar je pozvao obje strane da se uključe u hitan dijalog. „Mi, kao članovi Međunarodnog centra Nizami Ganjavi, sa sjedištem u Bakuu, u Azerbejdžanu, pozivamo na hitan dijalog između Rusije i Ukrajine u cilju hitnog okončanja sukoba. Vrijeme je od suštinskog značaja. Situacija postaje sve gora, a sve više ljudi gubi živote svakim trenutkom. Previše nevinih života se gubi i ne može se dozvoliti da se ova situacija nastavi“, navodi se u izjavi.

Međunarodna nevladina organizacija je takođe pozvala Kijev i Moskvu da prihvate ponudu azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva da bude domaćin planiranih mirovnih pregovora u „neutralnom“ Bakuu, koji je u prošlosti služio kao mjesto za mirovne pregovore između Rusije i NATO-a. „Priznajemo i cijenimo poziv predsjednika Azerbejdžana da ugosti obje strane za mirovne razgovore u Bakuu, u Azerbejdžanu. Baku je neutralno mjesto za takve razgovore, pošto je već bio platforma za sastanak najviših ruskih i NATO generala za razgovore o sprečavanju vojnih incidenata. Nadamo se da će strane prihvatiti ovu ponudu i da Baku može da odigra važnu ulogu u rešavanju ove najveće bezbjednosne krize sa kojom se Evropa suočila od kraja Drugog svijetskog rata“, zaključuje se u saopštenju.

Potpisnici:

Vaira Vike-Freiberga, predsjednica Letonije 1999-2007

Helen Klark, premijerka Novog Zelanda 1999-2008

Ismail Serageldin, potpredsjednik Svjetske banke 1992-2000

Abdulaziz Altvaijri, bivši generalni direktor ISESCO-a

Farida Allaghi, bivša ambasadorka Libije pri EU

Sali Beriša, predsjednik Albanije 1992-1997, premijer 2005-2013

Ana Birčal, potpredsjednica Vlade Rumunije 2018-2019

Hikmet Cetin, ministar vanjskih poslova Turske 1991-1994, predsjednik Velike narodne skupštine 1997-1999, zamjenik premijera 1995.

Robert Sekuta, američki ambasador u Azerbejdžanu 2015-2018

Marija Fernanda Espinosa, 73. predsjednica Generalne skupštine UN, ministarka nacionalne odbrane Ekvadora 2012-2014, ministarka vanjskih poslova 2017-2018

Suzan Eliot, predsjednica Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku

Čiril Gaburići, premijer Moldavije 2015.

Amina Gurib-Fakim, predsjednica Mauricijusa 2015-2018.

Mladen Ivanić, predsjednik Bosne i Hercegovine 2014-2018.

Ekmeleddin Ihsanoglu, generalni sekretar OIC-a 2004-2014.

Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske 2010-2015.

Kerri Kennedi, predsjednica fondacije“Robert F. Kennedi”

Zlatko Lagumdžija, premijer Bosne i Hercegovine 2001-2002, potpredsjednik Vlade 2012-2015.

Igor Lukšić, predsjednik Vlade Crne Gore 2010-2012.

Giorgi Margvelašvili, predsjednik Gruzije 2013-2018.

Musa Mara, premijer Malija 2014-2015.

Redžep Meidani, predsjednik Albanije 1997-2002.

Rovšan Muradov, generalni sekretar Međunarodnog centra Nizami Ganjavi

Festus Mogae, predsjednik Bocvane 1998-2008.

Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske 2000-2010.

Francis Martin O’Donnell, SMOM ambasador (umirovljeni); Stalni koordinator UN u Ukrajini 2004-2009

Džoomart Otorbajev, premijer Kirgistana 2014-2015.

Rosen Plevnelijev, predsjednik Bugarske 2012-2017.

Petre Roman, premijer Rumunije 1989-1991, predsjednik parlamenta 1996-1999, ministar vanjskih poslova 1999-2000.

Hedva Ser, ambasadorka dobre volje UNESKO

Laimdota Straujuma, premijerka Letonije 2014-2016.

Petar Stojanov, predsjednik Bugarske 1997-2002.

Boris Tadić, predsjednik Srbije 2004-2012.

Eka Tkešelašvili, zamjenik premijera Gruzije 2010-2012.

Rajmonds Vejonis, predsjednik Letonije 2015-2019.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.