Kakvo školovanje za afganistanske djevojčice?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
New Brand Studio
New Brand Studio
Talibani, navodno, žele omogućiti djevojčicama pohađanje škole. Međutim, to ne znači školovanje i obrazovanje kao što je na Zapadu.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Od marta ove godine bi djevojčicama i djevojkama u Afganistanu trebalo biti dozvoljeno da ponovo idu u školu. Barem je tako najavio “Obrazovanje za djevojčice i žene je “pitanje kapaciteta”, rekao je portparol talibana Sabiulah Mudžahid (Sabihullah Mujahid), glasnogovornik talibanske vlade i zamjenik ministra kulture i informisanja. Obrazovanje za djevojčice i žene je “pitanje kapaciteta”, rekao je Mudžahid u intervjuu za AP. “Pokušavamo riješiti ove probleme do sljedeće godine, kako bi mogli otvoriti škole i fakultete”. Preduslov je da učionice za dječake i djevojčice budu potpuno odvojene jedna od druge. U gusto naseljenim područjima nije dovoljno samo odvojiti razrede, moraju postojati odvojene školske zgrade za dječake i djevojčice. No, najveći problem zasad je pronaći dovoljno studentskih domova za studentice.

Razlog za oprezni optimizam?

Ellinor Zeino, koja je do ljeta bila na čelu ureda Fondacije Konrad Adenauer u Kabulu, ne isključuje mogućnost da talibani barem donekle ispune ovaj zahtjev. Ova fondacija, bliska njemačkim demohrišćanima je, nakon preuzimanja vlasti od strane talibana, preselila svoje sjedište iz Kabula u Taškent u Uzbekistanu. Talibansko vođstvo je od samog početka govorilo da se suštinski ne protivi obrazovanju, uključujući obrazovanje za djevojčice, rekla je Zeino za DW. Međutim, „uvijek su postavljali dva preduslova. Prvi je bio „odvojenost po polovima odnosno rodna segregacija  u školama i javnom životu” a drugi da „nastavni program mora odgovarati vjerskim idejama talibana”.

Međutim, njihovi stavovi i izlaganja po tom pitanju ostali su vrlo nejasni. “I to mi se čini kao kritična tačka: djevojčice će u budućnosti vjerovatno moći ići u školu, samo je pitanje šta će tamo naučiti”, podvlači Ellinor Zeino.

Kambiz Ghawami, predsjedavajući Njemačkog komiteta „World University Service”, koji se zalaže za školovanje djece širom svijeta, također je skeptičan u pogledu namjere talibana da djevojčicama i djevojakama otvore pristup obrazovanju. “Talibani su već nekoliko puta objavili da obrazovanje nije potrebno”, rekao je Ghawami za DW. Shodno tome, stanje sa obrazovanjem, posebno za djevojke i mlade žene, je dezolatno. On se osvrće i na činjenicu da se nastavnicima već mjesecima ne isplaćuju plate. „Većina se osjećala prisiljenim napustiti školu i zarađivati ​​za hljeb na druge načine.”

Nezapamćena suša

Uz političke potrese, prošlog ljeta zemlju je pogodila najveća suša u  posljednjih nekoliko desetljeća. Ona je izazvala glad koja bi, prema procjenama UN-a, mogla pogoditi do 23 miliona ljudi. Vanredno stanje utiče i na obrazovni sistem, kaže Kambiz Ghawami. Prema statistici UN-a objavljenoj prije nekoliko dana, osam miliona djece trenutno ne ide u školu, a to ne pogađa samo djevojčice nego i dječake. Kako bi se ublažila patnja stanovnika, generalni sekretar UN-a Guterres poziva SAD da  odmrzne zamrznutu imovinu afganistanske vlade ali i Svjetsku banku da odriješi paket od 1,2 milijarde dolara razvojne pomoći, što su donatori blokirali iz političkih razloga i zbog kršenja ljudska prava od strane talibana.

Ghawami polaže malo nade u teoretski moguće uslovljavanje pomoći međunarodne zajednice zahtjevima za poštivanjem ljudskih prava, kao što je pravo na obrazovanje. On kaže da je malo vjerovatno da bi se na ovaj način moglo ostvariti zakonsko pravo mladih afganistanskih žena da idu u školu. “Moguće je da bi se neke afganistanske djevojke u jednom trenutku mogle vratiti u školu, ali to generalno neće promijeniti situaciju u zemlji. Talibani će to pokušati spriječiti, koliko god to bude moguće”, smatra Ghawami.

“Voditi više računa o islamskom kontekstu”

Ellinor Zeino se zalaže za politiku malih koraka u cilju poboljšanja obrazovne situacije za djevojčice. Ona ističe da je značajan dio afganistanskog stanovništva konzervativan i dijeli ideje talibana. “Čak je i tokom posljednjih 20 godina u konzervativnim provincijama uobičajena praksa da se djevojčice u dobi od 12 do 14 godina izvode iz škole i odvoje od javnog života, što je rezultat pritiska u društvu.”

Kako bi zaštitila ženska i ljudska prava, Zeino preporučuje da se potraže protuargumenti, koji imaju uporište u islamu  i da se talibanima ne dopusti da imaju monopol u tumačenju ove vjere. “Takav pristup na lokalnom nivou imali smo i mi u Konrad-Adenauer fondaciji. Ljudska i ženska prava mogu se zaštititi u Afganistanu samo ako se mogu legitimirati ili objasniti na islamski način. Na temelju toga je onda potrebno istražiti u kojoj mjeri se može poboljšati ili proširiti mogućnost interpretacije koja bi bila u skladu sa islamom”

Ovaj pristup gotovo da nije primjenjivan u posljednjih 20 godina. Utoliko je važnije izvući prave zaključke iz neuspjeha misije u Afganistanu raspravom, koja je prilagođena uslovima koji vladaju u toj zemlji. “Jer, na drugi način, neće se moći uticati na talibane. Oni djeluju iz zajedničkog uvjerenja. Oni ne dopuštaju da ih se stavi pod politički ili ekonomski pritisak. Zato su nam potrebni drugi načini”, uvjerena je Ellinor Zeino.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.