Društvo bez časti

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ilustracija: Sergio Ingravalle
Ilustracija: Sergio Ingravalle
Društvo bez časti platilo je najvišu cijenu da bi dobilo ono što ništa ne vrijedi. Sva je prilika da će i ostatak svijeta uskoro dati sve da bi bismo svi ostali bez svega.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Sve ima svoju cijenu. Osim časti! Ko je izgubio čast, sve je izgubio. Ko je izgubio sve, ako je sačuvao čast – ništa nije izgubio! Tako je bilo nekada. Znam da na ovim našim prostorima u realnost takvog doba neće povjerovati ni jedan čovjek mlađi od 50 godina. To je zato što se naše društvo nalazi na nižem stepenu razvoja u odnosu na savremeno Zapadno društvo, gdje u to ne vjeruje praktično više niko živ.

Čast se vremenom gubila iz društva neprimjetno: prosipala se kao brašno iz poderane vreće, curila kao vino iz rasušenog bureta, kapala kao krv iz zapuštene rane. Toliko neprimjetno da niko nije ni primjetio da živimo u društvu bez časti; toliko potpuno, da  više nigdje ne bi mogla naći svoje mjesto u ovom društvu.

Mada je generalno status morala u društvu konstatno u opadanju, ipak ni jedna moralna vrlina nije tako kompletno presahla, iščezla, nestala iz društvenog života kao vrlina časti!  U drevnom Rimu, čast svakog pojedinca kultivisana je u nućni uslov njegove pripadnosti društvu! Čast je bila društveni sinonim za samog čovjeka: poštenje, velikodušnost, hrabrost, lični integritet, društveni ugled bile su osobine koje čine pojam časti. Odbrana lične časti u rimskom  društvu navela je mnoge istorijske ličnosti da ubiju, izvrše samoubistvo (Marko Antonije) ili da izaberu doživotni egzil.

Danas na stotine javnih ličnosti u svijetu i kod nas, sa dokazanim primjerima laganja, korupcije, krađe, prevare,  bez bilo kakve štete po svoj ugled obavljaju svoje funkcije, jer čast već odavno nije faktor ni ličnog ni društvenog ugleda. Koncept časti je u velikoj meri izgubio na značaju u savremenom Zapadnom društvu. Njegovo mjesto preuzeo je pojam savjesti u individualnom kontekstu, odnosno, zakonska prava i obaveze u društvenom kontekstu.

Danas su jedini relativno značajan izuzetak tradicionalne zajednice, prisutne u nekim dijelovima Balkana, Italije, Iberije, Turske, Irana, Centralne Azije, Pendžaba, Meksiku, kao i u USA kod lokalnih zajednica, tzv. “Diksiji“, odnosno, “Hilbiliz“.  U svim ostlim dijelovima ovih teritorija, posebno EU i USA, ideja časti, ako je uošte i sačuvana, smatra se starodmodnom, seksističko-mačističkom i varvarskom, kakva ne dolikuje savremenom društvu. Utoliko me je više iznendaila i priznajem,  obradovala knjiga (koga ako ne filozofa) Tamler Somersa Zašto je čast važna (Why Honor Matters).

Analizirajući savremeno Zapadno društvo, konkretno USA, Somers zaključuje da je pojam časti od suštinske važnosti za moral ljudi i posebno, moral svakog društva. Kolektivno odbacivanje koncepta časti koštalo je ovo društvo veoma skupo, podvlači Somers. Oslanjanje isključivo na filozofiju Prosvjetiteljstva i politički liberalizam pretvorilo je Sjedinjene Države u dom kukavica, besrmanika, sebičnjaka i osobenjaka! Društvo u kom koncept časti zauzima centralno mjesto među moralnim vrlinama, paralelno inspiriše i razvija vrline kao što su hrabrost, lični integritet, solidarnost, poštenje, uz osjećanje da smisao života nadilazi okvire našeg ličnog postojanja.

Na kraju ove filozofske odbrane koncepta časti, Somers ukazuje na ulogu koncepta časti u rješavanju najneuralgičnijih problema društvenog života, od obrazovanja, politike, ekonomije, do međuljudskih odnosa, zaključujući da je pojam časti zapravo kamen temeljac svakog društva, te da ni malo ne izneđuje društveno rasulo na koje nailazimo svugdje gdje je taj kamen izostavljen.

Samo po sebi nadovezuje se pitanje od  globalnog značaja u vezi postojećeg nekritičkog jednosmjernog nametanja modela društava iz kojih je isključen koncept časti, društvima koja su taj koncept zadržala. Jednostavno rečeno, kao ekonomski, tehnološki, politički i vojno slabije, kulture snažno utemeljene na časti izložene su uticaju nadmoćne kulture sa znatno oslabljenim konceptom časti. Ova dinamika djeluje kao neka vrsta prisile i dovodi do suštinskih sučeljavanja u pogledu vrijednosnog doživljaja svijeta i života.

Tako se otkriva da je uz sve sukobe na političkom, ekonomskom i kulturnom planu, uvijek prisutan i sukob u poimanju uloge i značaja časti, kako u životu pojedinca, tako i u životu društva kom pojedinac pripada. Jednostrano ignorisanje poštovanja ove razlike, dovelo je do tragičnog konflikta u mnogim slučajevima izrugivanja sa temama koje direktno diraju u čast pripadnika kultura sa snažnim osjećanjem časti, kao na primjeru časopisa “Čarli Ebdo“. Svijest o ovim razlikama i njihovo uvažavanje u velikoj mjeri će olakšati razumijevanje Istoka i Zapada, islama i hrišćanstva, centralnih vlasti i lokalnih zajednica u mnogim državama svijeta.

U međuvremenu, sve veći broj ljudi i dalje živi u društvu bez časti.  Sve ima svoju cijenu. Društvo bez časti, platilo je najvišu cijenu, da bi dobilo ono što ništa ne vrijedi. Sva je prilika da će i ostatak svijeta uskoro dati sve da bi bismo svi ostali bez svega.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.