Ne živi se od etničnosti, nego od rada i novca

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
On smatra da je član Predsjedništva BiH iz reda etničke grupe bosanskih Srba ujedno natpredsjednik Republike Srpske.
E8B10B8E-9906-469E-9F45-B7EB8117A97C
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U originalnom tekstu Dejtonskog ustava nema konstitutivnih naroda i ni u jednoj verziji bh. ustava nije predviđeno legitimno predstavljanje naroda

Dva čovjeka na planeti Zemlji koja se najviše bore da zauzmu položaj predsjednika države su Donald Tramp i Dragan Čović. Razlika je jedino u tome što Donald Tramp želi da bude predsjednik na cijeloj teritoriji Sjedinjenih Američkih Država, a Dragan Čović želi da bude predsjednik etničke grupe bosanskih Hrvata.

Po Dejtonskom mirovnom sporazumu uvedeno je kolektivno predsjedništvo kao mjera za sprečavanje etničke diskriminacije i majorizacije. Međutim, Dragan Čović smatra, a etnonacionalisti to prihvataju, da su članovi Predsjedništva BiH predsjednici etničkih grupa u Bosni i Hercegovini. Milorad Dodik ima još iskrivljeniju sliku. On smatra da je član Predsjedništva BiH iz reda etničke grupe bosanskih Srba ujedno natpredsjednik Republike Srpske. A Bakir Izetbegović smatra da on smatra.

Željko Komšić je legalno izabran član Predsjedništva BiH. Ukoliko se djelovalo preko džamija da se glasa za njega, to nije lijepo, ali on je legalan. Nije bilo razloga da Dragan Čović negira rezultate izbora iz 2018. godine. A kakva smo mi to država da pojedinac može da blokira rezultate izbora? Neko je morao da krivično odgovara za neimplementaciju stavova većine građana.

ZASTAVA HRVATSKOG NARODA

U Neumu, lijepom bosanskohercegovačkom gradiću na obali Jadranskog mora, jedinoj teritoriji sjevernog Sredozemlja koju nije poklopio Pakt NATO, održan je konsultantski sastanak vezan za promjenu Izbornog zakona BiH, a možda i Ustava BiH. Sastanak je održan u jednom hotelu gdje se vijorila zastava hrvatskog naroda (nije bilo zastave države Bosne i Hercegovine). Treba znati da u svijetu ne postoje zastave naroda – nema ko da usvoji njihov izgled i propiše način korištenja. Postoje samo zastave država i njihovih pravnih administrativnih dijelova. Tako postoji zastava Velike Britanije i postoji zastava njenog dijela Engleske. Ali ne postoji zastava Engleza.

Ali kod nas se demokratija razumije drugačije nego u ostalom dijelu svijeta. U ostalom dijelu svijeta država se dijeli na teritorije, a kod nas se država dijeli na etničke grupe ili čak na etničke političke stranke. To nam je naša borba dala, a u okviru djelovanja susjednih država koje unazađuju Bosnu i Hercegovinu pod izgovorom da vode računa o svojim narodima. Podvala – bosanski Hrvati i bosanski Srbi, osim po imenu, nemaju veze sa narodima Hrvatske i Srbije. Oni su hiljadu godina Bosanci.

Dejtonski mirovni sporazum vidi Bosnu i Hercegovinu kao multietničku državu kojom se upravlja na teritorijalnom principu. Ne na etničkom. Jedino gdje se etničnost spominje je tročlano Predsjedništvo, ali ne kao model da svaki od njih upravlja svojim narodom, nego kao elemenat kulture demokratije.

Domaći učesnici neumnih pregovora bile su neke etničko-bošnjačke političke stranke koje su se zalagale za građanski ustav i hrvatsko-etničke stranke koje su se zalagale za etnička rješenja. Opozicione političke stranke nisu učestvovale na skupu. Obrazloženje neučestvovanja opozicionih (građanskih) političkih stranaka bio je sadržaj početnih materijala za neumni sastanak koji su se bazirali na različitim varijantama etnicizma vezanih za kolektivno predsjedništvo države. Bile su prisutne i dvije grupe stranaca: prvi oni koji se zalažu za napredna svjetska rješenja – da je čovjek čovjek, i druga grupa – oni koje smo ubijedili u to da smo država gdje je najvažnije kojoj etničkoj grupi ko pripada.

DEJTONSKI USTAV NA ENGLESKOM JEZIKU NIKO NIJE PROČITAO

Po onome što se čulo od izjava nakon završenih neumnih pregovora, predložena rješenja su se zasnivala na dva aksioma na kojima se navodno zasniva Dejtonski ustav: (i) u državi postoje tri konstitutivna naroda i (ii) politički imperativ je legitimno predstavljanje naroda (ovo naroda se izgovara tako da se vidi da se radi o množini, tj. o više etničkih grupa). Međutim, u verziji Ustava na engleskom jeziku ne postoje konstitutivni narodi (oni se nalaze samo u prevodu OHR-ovog ustava na tri bosanska jezika). A princip legitimnog predstavljanja (tri) naroda ne postoji ni u jednoj verziji Ustava Bosne i Hercegovine.

U Dejtonskom mirovnom sporazumu na engleskom jeziku pojavljuje se termin konstituentni narodi. Razlika između konstitutivnog i konstituentnog je da konstitutivnost ima moć ili autoritet da konstituiše, uspostavi ili donese nešto, dok je konstituentnost samo dio ili komponenta cjeline.

Posebno, peoples je prevedeno kao narodi, što se često izjednačava sa nacije, bilo bi primjerenije da je prevedeno sa etničke grupe ili etničke zajednice. Prema tome, ispravan prevod date fraze iz preambule Ustava BiH bio bi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstituentne etničke zajednice (zajedno sa Ostalim) i građani Bosne i Hercegovine… Ovdje treba shvatiti da se konstituentnost ne odnosi samo na tri imenovane etničke grupe nego i na ostale etničke grupe (nacionalne manjine).

Međunarodni institut za bliskoistočna i balkanska istraživanja (IFIMES) iz Ljubljane na svom portalu daje definiciju legitimnog predstavljanja naroda (jednina): “Princip legitimnog predstavljanja naroda izveden je iz evropske pravne tradicije, prema kojoj se pod narodom podrazumijeva demos, odnosno skup svih stanovnika unutar određene države, tako da se unutar te pravne tradicije pod legitimnim predstavljanjem naroda podrazumijevaju izabrani predstavnici naroda čiji broj je srazmjeran ukupnom broju stanovnika bez obzira na njihov etnički identitet. Unutar evropske pravne tradicije ne postoje nikakvi apriorni ‘legitimni predstavnici’ etničkih zajednica, a u multietničkim društvima postoji praksa uvođenja dvodomnog sastava parlamenta kao korektivnog elementa koji treba da osigura ravnopravnost u predstavljanju etničkih zajednica, te se stoga u gornjem domu obično uvodi etnički paritet u njihovom predstavljanju”.

Dejtonski mirovni sporazum, gdje je Ustav BiH dat u aneksu, može se naći na internetu na webu Savjeta bezbjednosti UN-a kada se u pretraživač ukuca BA_951121_DaytonAgreement.pdf i pređe na str. 59.

PRIJEDLOG PROMJENA USTAVA BIH I IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Ovdje se daje vlastiti prijedlog osnovnih teza novih rješenja koji se odnosi na izmjenu Ustava BiH i izbornog zakonodavstva:
1. Osnovna postavka: Bosna i Hercegovina je građanska država etničkih grupa i Ostalih, te postoje mehanizmi za sprečavanje etničke majorizacije i diskriminacije.

2. Politika: Treba pojasniti građanima da je njihov cilj da žive bolje, a ne da imaju “svog” predsjednika, da biraju onoga za koga misle da će im omogućiti bolji život, a ne svoga suetničnika. Građani treba da se opredijele za to da li glasati za onoga koji bi podržao najsiromašnije, koji bi vodio računa o njima. Ili da se opredijele za onoga koji se zalaže za razvoj ubrzanog kapitalizma kao osnove razvoja države. Ili da se opredijele za onog koji se zalaže za povećanje plata prosječnih građana. Opredjeljenje mora biti socijalno, a ne etničko. Ne živi se od etničnosti, nego rada i novca.

3. Osnovne postavke izmjena Ustava u vezi izbora kolektivnog Predsjedništva BiH: (a) Izborna jedinica: cijela Bosna i Hercegovina; (b) postoje četiri etničke kategorije: bosanski Bošnjaci, bosanski Hrvati, bosanski Srbi i Ostali; (c) Svaki kandidat uz ime i prezime navodi svoju aktuelnu pripadnost u odnosu na četiri etničke kategorije, (d) Izabrana su prva trojica na listi uspjeha koji su različitih pripadnosti po etničkim kategorijama. Nijedan drugi model ne udovoljava svim presudama Međunarodnog suda za ljudska prava.

4. Postoji državni sud za ljudska prava koji samoinicijativno djeluje u slučaju deformacije politike, u slučaju pojava kojima se umanjuju građanska prava nekih etničkih grupa na nekim područjima države. Ovaj sud može da smijeni člana Predsjedništva BiH ukoliko otvoreno protežira neku etničku kategoriju ili neku administrativni jedinicu u državi.

5. Rješenja vezana za proceduru izbora: Pored izmjena datih u Ustavu, u Izbornom zakonu treba da postoje rješenja kojim se smanjuju mogućnosti manipulacija, mućki, zloupotrebe, namještanja i kriminala u procesu brojanja glasova.

LAKŠE JE PROMIJENITI TELEVIZOR NEGO POLITIČARE

Napravih pauzu u pisanju, upalih TV. Na dnu ekrana trče slova. Piše “Čović pozvao srpske predstavnike…”. Pa dokle će se voditi psihološki rat protiv građana Bosne i Hercegovine! I dokle ćemo nasjedati! Čović je trebalo da pozove predstavnike Republike Srpske, a ne predstavnike bosanskih Srba. Državu ne čine etničke grupe, nego teritorije koje naseljavaju pripadnici etničkih grupa i onih koji se izjašnjavaju kao građani.

Ne treba samo Dragana Čovića pominjati. Nedavno Bakir Izetbegović reče: Srbi neće u NATO. Kako to on zna? Nikakva istraživanja nisu vršena. A lično mislim da je 80% Srba na planeti za ulazak Bosne i Hercegovine u Pakt NATO. Moglo bi se još govoriti o Bakiru Izetbegoviću. Ali ja ne razumijem šta on govori, za šta se zalaže.

Prva stranica zvanične verzije Dejtonskog mirovnog sporazuma
(obratiti pažnju na posljednji stav)

A Milorad Dodik? On se zalaže za jaču Republiku Srpsku. To treba podržati. Naravno, Republika Srpska može biti jaka samo ukoliko je Bosna i Hercegovina jaka. Evropske države se integrišu da bi bile jake. Republika Srpska treba da jača sve dok se ne ustroji nova, drugačija, teritorijalna organizacija Bosne i Hercegovine, za koju bude zainteresovana velika većina građana ove države.

Građanska država ne znači da se 95% građana ne smije izjasniti kao bosanski Bošnjaci, bosanski Hrvati i bosanski Srbi. Građanski ustav multietničke države znači da je građanima važan kvalitet kandidataPrebacih na drugi TV kanal. Neki čovjek objašnjava da je na popisu stanovništva 1991. godine bilo 95% Bošnjaka, Hrvata i Srba. Građana samo nekoliko procenata. To znači, kaže on, ne možemo imati građanski ustav. Voditelj nije užasnut ovom izjavom, ne prekida govornika. Građanska država ne znači da se 95% građana ne smije izjasniti kao bosanski Bošnjaci, bosanski Hrvati i bosanski Srbi. Građanski ustav multietničke države znači da je građanima važan kvalitet kandidata za predsjednika, a ne njegova etnička pripadnost. Građanski ustav znači da građanin slobodno bira svoj identitet, pri čemu on ne mora da bude autentičan. Ne vidim da ćemo u Bosni i Hercegovini brzo promijeniti način razmišljanja. Lakše je promijeniti televizor nego stavove političara, naučnika i novinara.

HOĆEMO LI BITI OZBILJNA DRŽAVA?

Nevjerovatno je koliko su naši politički rukovodioci i njihovi savjetnici neozbiljni. Znaju da je jedino zvanična verzija Mirovnog sporazuma, time i Ustava BiH datog u jednom od aneksa, verzija na engleskom jeziku. Ne postoji zvaničan prevod ni na jedan od bosanskih jezika. OHR-ov prevod na tri bosanska jezika nije zvaničan. Nijedan dokument koji se zasniva na izrazima “konstitutivni narodi” i “legitimno predstavljanje (tri) naroda” nije legalan. I presuda Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti je donesena na bazi pogrešno prevedenog Ustava BiH.

Dobronamjerni stranci koji nam pomažu isto tako treba da se uozbilje. Da ne donose stavove na bazi usmenih predanja u Bosni i Hercegovini, nego na bazi zvaničnih dokumenata.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.