Pomoć industriji čipova

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ilustracija: Spooky Pooka
Ilustracija: Spooky Pooka
Uz pomoć znatnih subvencija, Europska komisija namjerava privući tu industriju na Stari kontinent.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu je objavila ambiciozan cilj: „Europa je kontinent na kojem su počele svi industrijske promjene. Europa može postati i domovina sljedeće industrijske revolucije”, rekla je von der Leyen s pogledom na razvoj i proizvodnju poluvodiča, industriju koju EU do 2030. želi subvencionirati s ukupno 43 milijarde eura. Osim toga se planira fleksibiliziranje pravila oko pružanja državne pomoći industriji poluvodiča. Uz pomoć državnih potpora i jeftinih kredita i za male start-upove trebao bi se stvoriti „eko-sustav” za razvoj čipova visokog kapaciteta i njihovu proizvodnju u Europi.

“Ne radi se samo o velikim tvrtkama i velikim zemljama članicama, već i o manjim firmama posvuda u Europi, koje bi sudjelovale u procesu proizvodnje”, rekla je europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager prilikom prezentacije Zakona EU-a o poluvodičima u Bruxellesu.

EU za sada na globalnom tržištu proizvođača poluvodiča ima udio od samo 10%. Po planovima Europske komisije, u idućih osam godina taj bi udio trebao porasti na 20 posto. Obzirom na činjenicu da će se svjetska potražnja za poluvodičima do końca ovog desetljeća udvostručiti, produkcija bi u Europskoj uniji morala praktički biti učetverostručena kako bi se ostvario taj cilj, izračunao je europski povjerenik za industriju Thierry Breton.

Kontrola izvoza

Novost kod najavljenog zakonskog paketa EU-a je da bi Komisija ubuduće u slučaju „zastoja” u procesu opskrbe čipovima, na primjer za potrebe automobilske industrije kao tijekom prošle godine, mogla proglasiti svojevrsno „izvanredno stanje” po pitanju čipova. U tom slučaju bi Komisija mogla prisiliti one firme koje su primile subvencije da svoje proizvode prodaju isključivo u Europi, odnosno da čipovima opskrbljuju određene branše.

“Trebamo biti vrlo oprezni oko moguće kontrole izvoza čipova”, naglasila je povjerenica Vestager. Europska komisija bi, kako je rečeno, na tržištu mogla nastupiti i kao kupac poluvodiča – s ciljem osiguravanja opskrbe.

Globalna konkurencija

Zakonom o čipovima Europska unija se uključuje u globalnu utakmicu oko poticanja proizvodnje poluvodiča – u kojoj sudjeluju i Kinezi i Amerikanci. SAD planira s oko 52 milijarde dolara subvencionirati produkciju kompjutorskih dijelova u toj zemlji. A Kina će u svoje državne firme za istraživanje i razvoj „upumpati” čak 150 milijardi dolara. “Europa nije izgubila tu utrku”, smatra Luc van de Hove, šef vodećeg europskog istraživačkog instituta za proizvodnju poluvodiča „Imec” u belgijskom Leuvenu. I dodaje: “U nekim važnim branšama smo dosta jaki.” EU je svjetski lider u sektoru proizvodnje i razvoja strojeva koji na silicijske pločice nanosi i „raspoređuje” nevjerojatno sićušne čipove. Osim toga se prije svega u Europi proizvode neke kemikalije i plinovi koji su potrebni u procesu produkcije čipova. “Ne vjerujem da je nužno sve sam raditi, ali je nužno ojačati poziciju Europe i na drugoj strani kreirati ovisnost drugih o Europi”, izjavio je van de Hove za DW.

U posljednjih 30 godina u svijetu su se etablirali komplicirani i globalni lanci opskrbe. Najveći proizvođači se danas nalaze u Aziji, to su Tajvan, Južna Koreja i Kina. Finalizacija proizvodnje čipova odvija se gotovo isključivo na Dalekom istoku. Razvoj novih čipova velikog kapaciteta koncentrirao se na SAD i jednim manjim dijelom i na Europu, na primjer već spomenuti „Imec” u Belgiji.

(Ne)ovisnost o Kini

Cilj Europske komisije je „presiliti” kompletni proizvodni lanac u Europu, naglasila je povjerenica Margrethe Vestager. A kako bi Europa strateški postala neovisnija, potrebno je odvojiti se od Kine, smatraju Jan-Peter Kleinhans i John Lee iz Zaklade nova odgovornost u Berlinu. No, kako oni ipak napominju u svojoj analizi, Kina po tom pitanju ima određenu prednost – ta zemlja naime posjeduje važne rezerve rijetkih metala bez kojih nije moguća proizvodnja čipova. I dodaju kako bi Kina napadom na Tajvan, gdje se nalaze najveći svjetski proizvođači poluvodiča, mogla prouzročiti ogromnu krizu u proizvodnim lancima.

Ursula von der Leyen je kao predsjednica Europske komisije predložila partnerstva s poduzećima u SAD-u i Japanu. Potrebna je „ravnoteža ovisnosti”, kaže ona. EU-komisija želi poticati i obrazovanje stručnog kadra, te se želi pobrinuti da i ubuduće prosperiraju i rastu male „silicijske doline” kao na primjer u njemačkoj saveznoj zemlji Saskoj, u Francuskoj, Belgiji ili u Nizozemskoj. Intel je najavio da će otvoriti novu tvornicu u Njemačkoj ili Italiji. Tako bi ta kompanija mogla profitirati od subvencija EU-a. Njemački proizvođači strahuju od toga da bi im ovaj američki div u tom slučaju mogao „preoteti” stručnu radnu snagu.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.