Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu je objavila ambiciozan cilj: „Europa je kontinent na kojem su počele svi industrijske promjene. Europa može postati i domovina sljedeće industrijske revolucije”, rekla je von der Leyen s pogledom na razvoj i proizvodnju poluvodiča, industriju koju EU do 2030. želi subvencionirati s ukupno 43 milijarde eura. Osim toga se planira fleksibiliziranje pravila oko pružanja državne pomoći industriji poluvodiča. Uz pomoć državnih potpora i jeftinih kredita i za male start-upove trebao bi se stvoriti „eko-sustav” za razvoj čipova visokog kapaciteta i njihovu proizvodnju u Europi.
“Ne radi se samo o velikim tvrtkama i velikim zemljama članicama, već i o manjim firmama posvuda u Europi, koje bi sudjelovale u procesu proizvodnje”, rekla je europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager prilikom prezentacije Zakona EU-a o poluvodičima u Bruxellesu.
EU za sada na globalnom tržištu proizvođača poluvodiča ima udio od samo 10%. Po planovima Europske komisije, u idućih osam godina taj bi udio trebao porasti na 20 posto. Obzirom na činjenicu da će se svjetska potražnja za poluvodičima do końca ovog desetljeća udvostručiti, produkcija bi u Europskoj uniji morala praktički biti učetverostručena kako bi se ostvario taj cilj, izračunao je europski povjerenik za industriju Thierry Breton.
Kontrola izvoza
Novost kod najavljenog zakonskog paketa EU-a je da bi Komisija ubuduće u slučaju „zastoja” u procesu opskrbe čipovima, na primjer za potrebe automobilske industrije kao tijekom prošle godine, mogla proglasiti svojevrsno „izvanredno stanje” po pitanju čipova. U tom slučaju bi Komisija mogla prisiliti one firme koje su primile subvencije da svoje proizvode prodaju isključivo u Europi, odnosno da čipovima opskrbljuju određene branše.
“Trebamo biti vrlo oprezni oko moguće kontrole izvoza čipova”, naglasila je povjerenica Vestager. Europska komisija bi, kako je rečeno, na tržištu mogla nastupiti i kao kupac poluvodiča – s ciljem osiguravanja opskrbe.
Globalna konkurencija
Zakonom o čipovima Europska unija se uključuje u globalnu utakmicu oko poticanja proizvodnje poluvodiča – u kojoj sudjeluju i Kinezi i Amerikanci. SAD planira s oko 52 milijarde dolara subvencionirati produkciju kompjutorskih dijelova u toj zemlji. A Kina će u svoje državne firme za istraživanje i razvoj „upumpati” čak 150 milijardi dolara. “Europa nije izgubila tu utrku”, smatra Luc van de Hove, šef vodećeg europskog istraživačkog instituta za proizvodnju poluvodiča „Imec” u belgijskom Leuvenu. I dodaje: “U nekim važnim branšama smo dosta jaki.” EU je svjetski lider u sektoru proizvodnje i razvoja strojeva koji na silicijske pločice nanosi i „raspoređuje” nevjerojatno sićušne čipove. Osim toga se prije svega u Europi proizvode neke kemikalije i plinovi koji su potrebni u procesu produkcije čipova. “Ne vjerujem da je nužno sve sam raditi, ali je nužno ojačati poziciju Europe i na drugoj strani kreirati ovisnost drugih o Europi”, izjavio je van de Hove za DW.
U posljednjih 30 godina u svijetu su se etablirali komplicirani i globalni lanci opskrbe. Najveći proizvođači se danas nalaze u Aziji, to su Tajvan, Južna Koreja i Kina. Finalizacija proizvodnje čipova odvija se gotovo isključivo na Dalekom istoku. Razvoj novih čipova velikog kapaciteta koncentrirao se na SAD i jednim manjim dijelom i na Europu, na primjer već spomenuti „Imec” u Belgiji.
(Ne)ovisnost o Kini
Cilj Europske komisije je „presiliti” kompletni proizvodni lanac u Europu, naglasila je povjerenica Margrethe Vestager. A kako bi Europa strateški postala neovisnija, potrebno je odvojiti se od Kine, smatraju Jan-Peter Kleinhans i John Lee iz Zaklade nova odgovornost u Berlinu. No, kako oni ipak napominju u svojoj analizi, Kina po tom pitanju ima određenu prednost – ta zemlja naime posjeduje važne rezerve rijetkih metala bez kojih nije moguća proizvodnja čipova. I dodaju kako bi Kina napadom na Tajvan, gdje se nalaze najveći svjetski proizvođači poluvodiča, mogla prouzročiti ogromnu krizu u proizvodnim lancima.
Ursula von der Leyen je kao predsjednica Europske komisije predložila partnerstva s poduzećima u SAD-u i Japanu. Potrebna je „ravnoteža ovisnosti”, kaže ona. EU-komisija želi poticati i obrazovanje stručnog kadra, te se želi pobrinuti da i ubuduće prosperiraju i rastu male „silicijske doline” kao na primjer u njemačkoj saveznoj zemlji Saskoj, u Francuskoj, Belgiji ili u Nizozemskoj. Intel je najavio da će otvoriti novu tvornicu u Njemačkoj ili Italiji. Tako bi ta kompanija mogla profitirati od subvencija EU-a. Njemački proizvođači strahuju od toga da bi im ovaj američki div u tom slučaju mogao „preoteti” stručnu radnu snagu.
