Rješenje u vidu 20 novih radnih mjesta godišnje

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Ovo je očito samo trenutak da se iskoristi da se dođe do sredstava koja nudi Ministarstvo.
Ilustracija: Folio Art
Ilustracija: Folio Art
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Na skupštinskom zasijedanju grada Novog Pazara usvojen je Lokalni akcioni plan zapošljavanja za 2022. godinu kojim su predviđene tri vrste subvencija – za samozapošljavanje (3 miliona dinara), zapošljavanje lica iz kategorije teže zapošljivih (3 miliona dinara) i troškove kamata (9 miliona dinara).

Opozicija je kritikovala plan tvrdeći da lokalna samouprava ne čini dovoljno da se smanji nezaposlenost i da je premali broj obuhvaćen Planom, kao i da ih znatno više svakodnevno napusti Novi Pazar u potrazi za poslom.

Posebno istakli to što se u Novom Pazaru iz godine u godinu povećava broj nezaposlenih, pa je sada u ovom gradu više osoba na Birou nego na radnim mjestima.

„Džabe vam tabela akcioni plan za zapošljavanje, kada se broj nezaposlenih povećava i premašuje broj zapošljenih. Ja ću vam reći koje bi bile mjere za zapošljavanje, prije svega to je infrastruktura i kada govorimo o infrastrukturi, ne govorimo o auto-putu koji će proći kroz Sandžak, već govorim i o ostaloj putnoj infrastrukturi ali prije svega govorim o obezbjeđivanju nekoliko mini infustrijskih zona sa adekvatnim zemljištem, da bi bilo koji investitor mogao da dođe. Sramota je da mi u Novom Pazaru nemamo zemljište sa svom potrebnom mehanizacijom da možemo da dovedemo investitora koji će otvoriti neku veliku fabriku ili skladište ovdje u Novom Pazaru. Druga mjera koju treba da uspostavite jeste formiranje biznis centra koji bi pružao svaku moguću stručnu, ekonomsku, pravnu podršku u razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća, to nama treba, ta karika nama fali, ta edukacijska karika. Treća stvar jeste razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća kroz set mjera, ne samo kroz jednu mjeru i taj set bi podrazumijevao i subvencionisanje, i brendiranje, i plasman na tržištu. Potom razvoj poljoprivrede gdje ožete kroz poreske olakšice, kroz bendiranje da obezbijedite također mnogo radnih mjesta a da ne pričam o turizmu,  nečemu što je naš najveći potencijal, najveći resurs koji je totalno neiskorišćen. Mi smo turistički najbogatiji, najautentičniji grad u Srbiji, sa navjiše potencijala, gdje možete mnogo radnih mjesta da obezbjedite kroz turističku granu, međutim, ni taj potencijal nije iskorišćen. To su vam mjere a ne ovo što pišete u akcionom planu.“, kazao je odbornik Đerlek.

„Evo ja ću da pohvalim ovaj dokument, čak predlažem da izvršimo njegovu reviziju. Mnogo je 23 ljudi ovoj ovakvoj vlasti kao teret da zaposli u jednoj godini dana, mnogo je. Shodno sposobnostima koje su pokazali, onome kako predstavljaju ovaj grad, kako vode sve ove službe u okviru grada, ja mislim da bismo trebali da im smanjimo ljestvicu negdje na 10-12 ljudi, da svakog mjeseca uposle po jednog čovjeka i da nakon toga usvojimo ovdje neki hvalospjevni dokument i da aplaudiramo svi za njega. U međuvremenu, autobusi na našoj autobuskoj stanici će u najboljoj mjeri oslikavat vašu politiku podsticaja zapošljavanja, kupovina karte u jednom smjeru prema Zapadu. To je najbolji odraz efikasnosti vaše politike svih ovih decenija.“, istakao je odbornik Zećirović.

„U našem gradu bez ikakve školske spreme imamo 8,8%, kao i 9,8% onih koji su pohađali ali nisu završili osnovnu školu. 21. vijek, doba IT komunikacije, doba u kojem se za nepismene ljude smatraju oni koji ne znaju strani jezik i koji ne znaju da barataju digitalnim uređajima, i u takvom jednom dobu imamo skoro 10% elementarno nepismenih ljudi. To su rezultati rada i institucija koje se bave obrazovanjem i svih onih faktora koji donose odluke u ovom sektoru. Ključni elementi politike zapošljavanja usmjereni su ka rastu zapošljavanja kroz podršku privatnom sektoru, slaba vam je ta podrška zaista, 9 miliona dinara za sufinansiranje kredita. Dajte jednu podršku u vidu otvaranja islamske banke koja će zaštiti ljude koji ne koriste ove komercijalne kredite, da upadnu u jednu oblast koja nije njima svojstvena.“, naglasio je odbornik Redžović.

„Ovdje za subvencioniranje samozapošljavanja izdvajamo 3 miliona dinara iz grada Novog pazara i izdvajamo 3 miliona dinara iz budžeta Republike Srbije. Jedan zaposleni će koristiti 300 hiljada dinara, to znači da na ukupnom nivou imamo 20 zaposlenih ovim akcionim planom za godinu dana. Ja moram da vas podsjetim da mi na sedmičnom nivou mamo 10 punih autobusa na međunarodnim linijama koji prevoze naše građane put Evrope, jedan autobus ima najmanje 50 putnika i sada izračunajte taj odnos 500 ljudi koji na sedmičnom nivou napuštaju Novi Pazar i 20 ljudi koje ćete da zaposlite za godinu dana. Onda, u ovom dokumentu je lijepo naveden broj nezaposlenih lica, to je 23.006 ljudi i opet uporedite broj od 20 koje ćemo zaposliti u odnosu na 23 hiljade ljudi, to je 0,8%, to je neznatno. Krupno je reći da se to i kozmetičke intervencije, to je nešto što ne može da pomogne Novom Pazaru.“, kazao je odbornik Numanović.

„Grad Novi Pazar je Lokalnim akcionim planom iz budžeta predvidio 15 miliona dinara. Raspodjela tih sredstava jeste u odnosu 6 miliona za samozapošljavanje, odnosno 3 miliona samozapošljavanje, 3 miliona pomoć privredi ukoliko zaposle lice iz kategorije teže zapošljivih lica i 9 miliona za plaćanje kamata privrednicima. Prosto odnos sredstava u tih 15 miliona je neprihvatljiv iz nekoliko razloga. Mi ćemo dati 9 miliona privredi, time nećemo osigurati da se ijedan zaposleni skloni sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje. Na isto ovo sam od članova savjeta dobila kao odgovor da će se na taj način očuvati radna mjesta i to možemo cijeniti da li je tačno ili nije tačno, zapravo bez neke značajnije analize ove mjere ako je realizovana u prethodnom periodu, to ne možemo znati, možemo samo pretpostavljati. Apsolutno se ne radi o tome da mi ne želimo omoći privredi ali imamo jedan paradoks. Dovedemo privredu na rub egzistencije a onda je teramo da uzima kredite, pa joj dajemo novac da plati kamatu za kredite. Dakle, prosto su stvari postavljene na način koji zdravorazumski posmatrano je neprihvatljivo.“, istakla je odbornica Nikšić.

„Analizirajući ovaj dokument kao građanka ovog grada, kao Bošnjakinja u ovoj državi, zaista mi je poražavajuća činjenica da mi imamo veći broj nezaposlenih nego zaposlenih. Naime, imamo činjenicu da je broj zaposleni 20.951 a broj nezaposlenih je 23.006 ili 23.725 u zavisnosti ko vršianalizu i navodi brojke, što znači da je veći broj onih koji ne rade od onih koji rade. Što se tiče Lokalnog akcionog plana on predviđa da se godišnje uposli 20 osoba, što znači da nama treba narednih 50 godina da dođemo do iste brojke u broju zaposlenih i nezaposlenih. Zamislite, 50 narednih godina, ne da prednjači broj ljudi koji će biti zapošljeni, ako nastavimo ovakom logikom već da izjednačimo broj zaposlenih i nezaposlenih. Ja zaista smatram da je to poražavajuće za jedan grad mladih, grad koji slavi da je izvanredan, da ima izvanredne potencijale, kapacitete i sve ostalo.“, naglasila je odbornica Lukač – Zoranić.

„Kada se govori o poljoprivredi, isiče se da održiva poljoprivreda može biti vodeća privredna grana. Dakle, može biti, a ko je dužan da realizira to i da potakne da prosto poljoprivreda kao grana privrede zaživi. Između ostalog se kaže da jedan od osnovnih preduslova budućeg razvoja poljoprivrede na teritoriji grada Novog Pazara jeste detaljna analiza osnovnih resursa zemljišta, klime, vode, poljoprivrednih mašina, gazdinstava, radno sposobnog stanovništva i tako dalje. Ona sredstva koja u budžetu grada izdvajamo za poljoprivredu upravo treba usmjeriti prema ovim ciljevima kako su ovdje i spomenuti, da se analiza zemljišta uradi i da se prosto dugoročno planira oporavak poljoprivrede a ne da se određenim oduženjima po automatizmu svake godine određeni broj sredstava da i da prosto ne znamo kuda idu. Da li to, ako je riječ o poljoprivrednoj mehanizaciji, ponovo ide po nekim stranačkim osnovama, prosto nemamo viziju, dugoročnu viziju oporavka naše privrede i smanjenja nezaposlenosti. Ovo je očito samo trenutak da se iskoristi da se dođe do sredstava koja nudi Ministarstvo.“, kazala je odbornica Pramenković.

Većinom glasova usvojeni su planovi i programi rada javnih ustanova u ovoj godini, kao i kadrovske promjene u  upravnim i nadzornim odborima pojedinih ustanova i preduzeća.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.