Traže se majstori za energiju vjetra

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
U industriji energije vjetra radi 1,3 miliona ljudi. Ubuduće će biti potrebno pet puta više radnika, jer sve više vjetrenjača pomaže u prelasku na obnovljive izvore energije. Dobrodošli su i ljudi iz drugih branši. 
Ilustracija: Er Kang
Ilustracija: Er Kang
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

„Gore na krovu pogled je sjajan. Posebno kada su sunčani i hladni zimski dan“, kaže Tim Šmolovski (33). Na visini od 60 do 140 metara on se brine o održavanju vjetrenjača.

Ovaj mehaničar je 2015. godine ugledao oglas za posao u kompaniji koja se bavi održavanjem vjetrenjača u Erkelencu blizu Kelna. „To dobro zvuči, pomislio sam. To je posao koji ima perspektivu. I onda sam se prijavio.”

Dobio je posao, ne plaši se visine. Ali prije nego što je prvi put angažovan, imao je dvonedjeljnu obuke iz bezbjednosne tehnologije. „Morate biti koncentrisani na poslu i ne smijete da izgubite strahopoštovanje.“

Njegova firma „Dojče Vindtehnik“ („Njemačka tehnika vjetra“ ima više od dvije hiljade zaposlenih. U industriji vetra širom svijeta radi više od 1,3 miliona ljudi – zbog sve veće ekspanzije raste i potreba za kvalifikovanim radnicima. Na planiranju vjetroparkova i izgradnji postrojenja radi 600.000 ljudi, još 440.000 u proizvodnji turbina, lopatica i dijelova stubova i oko 220.000 na održavanju.

Kod starih sistema, Šmolovski mora da koristi stepenice kako bi stigao gore, na visinu od oko šezdeset metara. Većina novih sistema ima liftove koji idu do 100 metara visine, što olakšava pristup čvorištu vjetroturbine, prenosnom mehanizmu i generatoru.

Za to je neophodno stručno znanje. „Mnogo mehanike je ugrađeno u starije sisteme. U modernim sistemima ona sve više nestaje, zamjenjuje je elektronika“, objašnjava Šmolovski. Serviseri uvijek rade u paru, iskusniji kolega uči novajliju. Prioritet imaju trenutni kvarovi, zatim su na redu planirane kontrole i zamjena dotrajalih dijelova, gotovo „kao u automobilu“, kaže Šmolovski.

Daljinsko održavanje preko pola svijeta

Informacije o kvarovima na vjetrenjačama Šmolovski i njegove kolege dobijaju iz kontrolnog centra. On se nalazi 400 kilometara sjeverno od Erkelenca, u malom mjestu Ostenfeld na granici sa Danskom. Više zaposlenih u tom centru danonoćno kontroliše rad više od 6.000 vjetrenjača na kopnu i moru, širom Evrope, kao i u SAD i na Tajvanu.

Skoro sve velike vjetrenjače danas su povezane sa tim centrom preko optičkih kablova ili modema. U slučaju kvara, alarmni signal se pojavljuje na monitorima u kontrolnom centru.

„Tu onda stiže informacija o vjetrenjači koja je u kvaru. Na taj način znamo o kakvom problemu je riječ, možemo da se uključimo i odavdje intervenišemo“, objašnjava Andre Klat, vođa tima u kontrolnom centru u Ostenfeldu.

Njegov tim u stanju je u roku od dva sata da otkloni 80 odsto kvarova. Onda se na daljinu iznova pokreću sistemi i ponovo kreće proizvodnja električne energije. Ukoliko to ne uspe, angažuju se serviseri na licu mjesta, kao što su Šmolovski i njegove kolege.

Radna snaga hitno potrebna

Poput drugih kompanija u toj branši, i „Dojče vindtehnik“ poslednjih godina ima sve više posla. Trenutno traži više od dvjesta novih radnika u zemlji i inostranstvu. Generalni direktor Matijas Brant prvenstveno traži ljude koji već imaju iskustva sa tehnologijom energije vjetra, mehaničare ili električare, ali i ljude iz drugih branši – na primjer automehaničare.

„Dođite svi u industriju energije vjetra“, preporučuje Brant prije svega mladim ljudima. „To je kombinacija sjajnih tehnologija i veoma je uzbudljivo. Malo avanture napolju i još više avanture sa vjetrenjačama u moru i čitavom brodskom logistikom“, kaže za DW Brant.

Prema navodima međunarodne agencije za obnovljive energije, najviše zaposlenih u industriji energije vjetra ima u Aziji, prije svega u Kini (550.000) i Indiji (400.000). U Evropi je u toj branši zaposleno 340.000 ljudi, najviše u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Danskoj i Holandiji.

Ekspanzija energije vjetra otvoriće narednih godina mnogo novih radnih mjesta za planiranje, izgradnju i održavanje postrojenja.

Broj radnih mjesta se povećava i u Sjevernoj i Južnoj Americi. U SAD ih je trenutno 120.000, u Brazilu 40.000, u Meksiku 20.000. U afričkim zemljama energija vjetra nije svuda isplativa, ali i tamo u ovoj branši ima oko 40.000 zaposlenih.

Ekspanzija energije vjetra otvoriće narednih godina mnogo novih radnih mjesta za planiranje, izgradnju i održavanje postrojenja. Širom svijeta 2020. godine instalirane su vjetrenjače kapaciteta 743 gigavata. Poređenja radi, to je jednako trostrukom kapacitetu njemačke proizvodnje energije (iz svih izvora) ili skoro stostrukom kapacitetu Srbije.

Do 2050. godine bi kapacitet vjetrenjača mogao da bude 8.000 gigavata, a to bi, kako pokazuje studija finskog Univerziteta LUT, značilo i oko 6,5 miliona radnih mjesta, od toga dva miliona za potrebe održavanja i popravke.

„Sada se hitno traže stručnjaci iz čitave branše“, kaže Herman Albers, predsjednik Njemačkog udruženja za energiju vjetra.

Ličnom inicijativom do posla

Tim Šmolovski se raduje sve većem broju novih kolega. „Tržište raste, kompanija raste i mi stalno tražimo nove radnike, situacija je kritična.“ Sa njim u Erkelencu rade još 23 servisera, a neki od njih dolaze iz drugih profesija, uključujući lakirere i molere.

Svim zainteresovanima on preporučuje da se informišu na internetu. „Kakve sve firme postoje u toj branši, gdje se nalaze, da li su i internacionalno aktivne? Čak i ako nema konkursa za radna mjesta, ljudi mogu samoinicijativno da se prijave za posao ili da se telefonski informišu.“ Lična inicijativa je veoma važna. „Treba želeti posao i imati želju za napredovanjem. U suprotnom jednostavno ne ide.“

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.