Kriptovalute kao razvojna šansa ili ekološka prijetnja?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Mnogi i sada tvrde da je ulaganje u kriptovalute bolja zaštita od inflacije od ulaganja u zlato.
Polumrak legalnosti: Kriptovalute kao razvojna šansa ili ekološka prijetnja?_61e9f4f5b01d1.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Novo!
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Oni što rudare onim, kako se to zove, alternativnim vrijednostima, ostaju dužni elektroprivredi značajan novac. Priključuju se na redovnu mrežu, u kućama to rade, rudare bigtoin i ostale. Eh, ti će morati, da se ograniči ta potrošnja i da se to plati, ovako je nedavno trenutno najpopularniji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik govorio o kriptovalutama, odnosno o utrošku električne energije pri rudarenju kriptovaluta. 

Ovom je izjavom, osim onoga što je htio da kaže – da se mora plaćati Elektroprivredi – član Predsjedništva BiH pokazao da ne poznaje terminologiju iz oblasti o kojoj govori. Terminom bigtoin je nasmijao cijeli region, ali je jasno iskomunicirao neprijateljski stav spram rudarenja bitcoina. Vjerovatno je mislio na rudarenje svih kriptovaluta, kojih trenutno ima više hiljada vrsta. Mnoge bilježe rast, ali vrijednosti variraju, pa se sve češće čuju upozorenja na rizik koji se preuzima ulaganjem u digitalni novac. 

Sa upozorenjima ili bez njih: u svijetu je trenutno više od 300 miliona korisnika kriptovaluta, dok se broj kompanija koje prihvataju plaćanje za svoje robe ili usluge digitalnim novcem stalno uvećava.

– Kriptovalute su digitalni zapisi koji su u osnovi medijum razmjene na blockchain mrežama. Prva i najpoznatija kriptovaluta, odnosno blockchain mreža, jeste bitcoin (BTC), koji je nastao početkom 2009, godine, ali koji je u pravom smislu zaživio tek nakon dvije godine, kada je šira javnost uvidjela prednosti blockchain tehnologija i kriptovaluta uopšte. Najviše se trguje kriptovalutama sa najvećom tržišnom kapitalizacijom, a to su kod nas, prije svega, bitcoin (bitkoin – BTC) i ethereum (eterijum – ETH), objašnjava za Naratorium Nikola Klak, direktor i jedan od osnivača prve kriptomjenjačnice u Bosni i Hercegovini Balkan Crypto Exchange (BCX). 

Blockchain tehnologija i bitcoin nastali su 2009. godine, a identitet tvorca ili grupe tvoraca koji se krije ili kriju iza pseudonima Satoshi Nakamoto nikada nije otkriven. 

Naravno, u početku je bilo dosta skeptika. I to je bilo opravdano, jer je za blockchain, nepravedno, u začecima bila vezana jedna od najvećih prevara savremenog doba. 

Radi se OneCoinu, digitalnom novčiću koji je osnivačica Ruja Ignatova predstavljala kao kriptovalutu. Ubjeđujući ljude širom svijeta da investiraju, tvrdila je da je poslovanje bazirano na blockchain tehnologiji, te je u OneCoin sistem uloženo četiri milijarde dolara. Ispostavilo se da tu nema blockchaina, da je coin bezvrijedan i da je sve funkcionisalo kao piramidalna šema. Onda je kraljica kriptovaluta Ignatova nestala i u bijegu je od 2017. Njeni su saradnici, suosnivači OneCoina Konstantin Ignatov i Sebastian Greenwood, uhapšeni i osuđeni za lančanu prevaru, prevaru s vrijednosnim papirima i pranje novca na najvišu kaznu od ukupno 90 godina zatvora.

Rast vrijednosti 

Uprkos auri prevare, autentična blockchain tehnologija je preživjela. Vrijednost bitcoina je rasla. Povećavala se vrijednost i drugih kriptovaluta, a u vremenu pandemije, kriptovalute su doživjele ogromnu popularnost. Skok vrijednosti bitcoina iznosio je od 700 posto. Prije izbijanja pandemije, jedan bitcoin vrijedio je oko 4.000 dolara, dok je u novembru 2021. godine dosegao rekordnu vrijednost od preko 69.000 dolara.

Rast vrijednosti digitalnih valuta je očekivan i nije iznenađujući za ljude koji su dio te industrije. Investiranje u digitalne valute je samo jedan faktor koji utiče na pomenuti rast. Pandemija jeste uticala na to da veći broj ljudi koristi online platforme, a neki od njih i da razvijaju pojedine nove aplikacije. Ljudi su prepoznali potencijal i iskoristili ga uz dodatno slobodno vrijeme. To je, naravno, vrlo korisno za svaku industriju, dok je borba sa pandemijom, s druge strane, nanijela dosta štete tradicionalnom finansijskom sistemu i ekonomiji u globalu. Tako da je pozitivan uticaj COVID-19 u navedenoj priči upitan ako sagledamo sve činjenice, smatra Vedad Mešanović, koji se našao na Forbesovoj listi 30 najuticajnijih mladih ljudi u oblasti finansija na svijetu i koji učestvuje u izradi zakona o digitalnoj imovini u BiH.

Dok je pandemija uzrokovala potrese na globalnom ekonomskom tržištu, digitalni svijet novca neki su vidjeli kao zaštitu od inflacije. Mnogi i sada tvrde da je ulaganje u kriptovalute bolja zaštita od inflacije od ulaganja u zlato. Naravno, ima i onih koji će reći da kriptovalute nemaju budućnost. Ipak, glasnije su analize u kojima se predviđa još veći rast vrijednosti digitalnog novca. 

– Vrijednost kriptovaluta zavisi isključivo od ponude i potražnje, a s obzirom na prednosti digitalnih sredstava plaćanja, sve više ljudi migrira u pravcu digitalizacije finansijskog poslovanja. Vrijednost bitcoina je djelomično porasla zbog povećane potražnje za digitalizovanim finansijskim instrumentima, ali više zbog toga što je u toku pandemije u finansijski sistem upumpana nikad veća količina štampanog novca, što je put koji vodi ka inflaciji, i investitori su u bitcoinu i sličnim deflatornim derivatima vidjeli način da sačuvaju i uvećaju vrijednost svoje imovine. Samim tim je potražnja za kriptovalutama jako porasla, što je za posljedicu imalo skok cijena, a većina indikatora i analitičari predviđaju i dalji rast, navodi Klak. 

Prekomjerna potrošnja električne energije

Uporedo s glasinama o porastu vrijednosti kriptovaluta koje ne podliježu nadzoru centralnih banaka i rastom broja korisnika virtualnog novca, povećavao se i interes vlada da kontrolišu ovo tržište. Osim kontrole, glasne su i zelene inicijative, koje upozoravaju na prekomjernu potrošnju električne energije koja se i dalje najvećim dijelom dobiva iz elektrana na fosilna goriva.

Prema proračunu Cambridge Univerziteta, rudarenje bitcoina u svijetu godišnje potroši 125.96 teravat sati struje, što je više od ukupne godišnje potrošnje struje u Norveškoj, Argentini, Holandiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.   

Kina je do prošle godine bila jedna od vodećih u proizvodnji i trgovini digitalnim novcem, ali je zabranila i rudarenje kriptovalute i upotrebu. O stvarnim razlozima zabrane se još nagađa. 

Jedna od pretpostavki je da želi kontrolirati tržište. To je argument kojim ovu zabranu objašnjava i najbogatiji čovjek svijeta Elon Musk, poznat i kao investitor u kriptovalute. Drugi, pak, pretpostavljaju da je do zabrane došlo zbog prevelike potrošnje električne energije, i to u vrijeme enormnih poskupljenja cijena ovog energenta i opredijeljenosti kineskih vlasti ka zelenijim izvorima energije. 

Rudari kriptovaluta su iz Kine počeli da izmještaju poslovanja u zemlje koje imaju jeftinu elektirčnu energiju. Kazahstan je zbog preopterećenosti mreže koju uzrokuje rudarenje kriptovalute morao uvesti redukciju struje. Nedavno je i Kosovo uvelo zabranu rudarima kriptovaluta zbog prevelike potrošnje električne energije. Bilo je i zaplijena i hapšenja. 

Iz Evropske Unije su glasne inicijative da se zabrani rudarenje jer ono predstavlja rizik za postizanje ciljeva iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. 

S druge strane, mnoge su zemlje, pogotovo one u razvoju, odlučile da liberalizuju ovo tržište, te su već lansirale nacionalne valute. Neke su otišle i korak dalje, poput El Salvadora. U ovoj najmanjoj centralnoameričkoj državi, u septembru 2021, bitcoin je, uz američki dolar, postao zvanična valuta. Vijesti o dešavanjima u digitalnom svijetu već odavno čitamo u mainstream medijima i sve je više onih koji postaju dijelom ove zajednice, a naša zemlja još nema zakonska  rješenja.

U BiH ne postoje zakoni o digitalnoj imovini

BiH prvo treba da usvoji osnovne zakone ili da napravi izmjene postojećih zakona. Jedino tako bismo priznali kriptovalute kao legalno sredstvo plaćanja te omogućili ljudima da plaćaju porez na zaradu od kriptovaluta, odnosno da trgovinu istim, ili korištenje istih, država ne smatra ilegalnom radnjom.

– Nakon toga, možemo početi da razmišljamo o državnoj digitalnoj valuti i većim razvojnim projektima. Ja znam da se kod nas dosta ljudi protivi plaćanju poreza na trgovinu digitalnim valutama ili, naprimjer, “kopanje” istih, ali to je jedini način da legalizujete vaš novac. Dok se svijet ne promijeni i demokratija preuzme drugi temeljni oblik, treba razmišljati kako usvojiti poštene poreze i učiniti društvo transparentnim, a ne kako izbjegavati da se plaćaju isti i bojkotuje pravni sistem, mišljenje je Mešanovića.

Iako u Bosni i Hercegovini još ne postoji zakon o digitalnoj imovini, Bosanci i Hercegovci su odavno dio globalne statistike o broju korisnika kriptovaluta. 

– Za blockchain tehnologiju i bitcoin čuo sam već 2010. godine, ali na moju nesreću, nisam to shvatio u bilo kakvoj dimenziji budućnosti ili potencijala. Čak sam rudarenje shvatio potpuno pogrešno i iz te početne greške sada izvlačim pouke. Prvo ulaganje koje sam imao bilo je u DOGECOIN, kasnije nešto u ETH. Bio sam i pobornik SIB coina, jer je funkcionisao na poseban način i bio je prilično profitabilan. Prije ETH-a je to bio i ZCL, odnosno ZCASH. Tad se radilo o vrlo malim ulaganjima, par stotina KM, govori nastavnik i magistar informatike Zlatko Sabljaković. 

U BiH je početkom 2019. godine sa radom počela i prva kriptomjenjačnica. Zainteresovanost za posjedovanje i korištenje kriptovaluta od tada je u konstantnom porastu. 

– Kada smo pravili firmu, uradili smo biznis plan u kojem smo procijenili da bi naši klijenti bili, prije svega, rudari kriptovaluta, za koje smo procijenili da ih u tom momentu u BiH ima između dvije i tri hiljade. Međutim, rastom tržišta kriptovaluta, povećan je i interes klijenata, tako da naša platforma već sada ima preko osam hiljada korisnika, a ono što je indikativno je da interesovanje za kriptovalute ne opada, već, naprotiv, raste i da naša platforma svakim danom bilježi nesmanjen broj novih korisnika. Osim povećanja broja korisnika, povećava se i vrijednost trgovanja, jer je očigledno da početni skepticizam prema nekom domaćem proizvodu popušta zahvaljujući jednostavnosti i transparentnosti rada same platforme, govori Klak, jedan od osnivača BCX mjenjačnice.

Razvojem tržišta dolaze i novi izazovi za one koji su dio blockchaina. Svijet kriptovaluta, kako kaže Sabljaković, postaje sve maštovitiji i maštovitiji. 

– Klasičnog ‘rudarenja’ skoro da i nema, bar za male igrače. Dolazi era unajmljivanja već uspostavljenih farmi za ‘rudarenje’, odnosno njihovih dijelova. Baš u tom segmentu vidim šansu za širu populaciju da se na neki način uhvati za dres ili priključi na taj voz, govori Sabljaković. 

Dakle, tržište u BiH je bazirano na ulaganju u kriptovalute, a ne na njihovom sistemskom ‘rudarenju’. Do digitalne imovine je prilično jednostavno doći, reći će direktor prve kriptomjenjačnice. S ovim bi se, sigurno, složili svi oni koji već posjeduju digitalne novčanike. 

Digitalna imovina, tj. kriptovalute i tokeni, berzanski su derivati, odnosno mijenjaju se putem berzi ili mjenjačnica. Ukoliko želite da kupite neku digitalnu imovinu, potrebno je da putem naše platforme BCX.BA otvorite korisnički nalog i da ga verifikujete na način da utvrdimo vaš identitet u skladu sa zakonom. Nakon verifikacije vašeg naloga imat ćete pristup vašim digitalnim novčanicima za nekoliko najpoznatijih kriptovaluta kojima možete da vršite transakcije. Ako želite da prodate digitalnu valutu koju imate na svom novčaniku (wallet), to radite na našoj mjenjačnici, koja je u sklopu platforme i radi non-stop, na način da instantno mijenjate vaše kriptovalute za konvertibilne marke (KM) po trenutnoj cijeni na svjetskom tržištu, objašnjava Klak. 

Dobijena sredstva u konvertibilnim markama se, prema nalogu, isplaćuju na bankovni račun i njima se onda, navodi on, slobodno raspolaže.

Isti proces, samo obrnut, jeste pri kupovini kriptovaluta. U principu je proces identičan kao u mjenjačnici kada mijenjate, naprimjer, eure ili dolare, s tim da naša platforma radi non-stop, dakle, 24 sata dnevno, 365 dana u godini i sve transakcije su bezgotovinske, govori Klak. 

Ukoliko koristite usluge BCX mjenjačnice, transakcije i zamjena valuta čine se jednostavnim. No, ukoliko niste klijent BCX-a, zbog nedostatka zakonske regulative u BiH, kupovina i mijenjanje valuta može biti izazovno. 

BiH se, što se toga tiče, nalazi u prilično nezavidnoj poziciji i na listama sa prilično nepopularnim režimima i državama, ali uvijek ima servisa i načina da se kupi ili proda bilo koji coin, smatra Sabljaković. 

Rudarenje kriptovaluta nije u sferi legalnog, ali nije ni zabranjeno

Zakon o digitalnom vlasništvu u BiH je u pripremi, a Vedad Mešanović, koji učestvuje u njegovom kreiranju, napominje da su kriptovalute u sivoj zoni u BiH.

Dok se ne usvoje adekvatni zakoni, niste u mogućnosti da legalizujete novac od prodaje istih ili da ga legalno stavite na račun, poručuje Mešanović. 

Kriptomjenjačnica posluje u skladu sa različitim zakonima koji uređuju oblast kojom se bave i koje imaju obavezu da poštuju. 

– Oblast oporezivanja jedna od je najjednostavnijih. Svi prihodi, pa tako i prihodi od ‘rudarenja’ ili trgovine kriptovalutama od fizičkih i pravnih lica, oporezivi su, a poreska stopa je jedna od najmanjih u svijetu i to bismo mogli iskoristiti da privučemo strane investitore, međutim, evidentno je da, nažalost, trenutno političko stanje u BiH ne može adekvatno da stvori sistemske uslove za strane investicije većeg obima, napominje Klak. 

Porez na dobit u ovom svijetu jedno je od najaktuelnijih pitanja oko kojih se vode rasprave.  Mnogi koji su uložili u digitalni novac ili neki drug vid digitalne imovine strahuju od poreza, smatrajući da bi im zakonska regulativa mogla naštetiti. 

– Ono što bi trebalo biti prepoznato sa svih nivoa vlasti je da je blockchain tehnologija ogromna razvojna šansa. Međutim, bojim se da će se to kod nas pretvoriti u lov na ubiranje poreza iz te djelatnosti umjesto da se regulativom omogući bavljenje i privuče kapital, pa će onda imati šta da i oporezuju, navodi Sabljaković.

Oni koji kreiraju zakon tvrde da traže najbolja rješenja za regulisanje digitalnog tržišta. 

– Ja se trudim da maksimalno iskoristim svoje znanje i kontakte kako bi uz pomoć pravnika i ekonomista pronašao najbolje rješenje za regulisanje kriptovaluta u Bosni i Hercegovini. Vrlo je bitno da uzmemo u obzir i interes ljudi u BiH i pokušamo da uspostavimo neku strukturu koja ih neće značajno oštetiti finansijski, ali će im omogućiti da legalizuju svoj novac, navodi Mešanović. 

Proces izrade zakona podrazumijeva i analizu načina poslovanja unutar blockchain sistema u zemljama regiona. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori sve je veći broj kompanija koje omogućavaju plaćanje u kriptovalutama. Tako je i u našoj zemlji. Rudarenje kriptovaluta nije u sferi legalnog, ali nije ni zabranjeno. Izuzetak je Kosovo. 

Nijedna od zemlja iz našeg okruženja još nije usvojila zakon o digitalnom vlasništvu, osim Srbije, koja je to učinila u junu prošle godine, ali je poslovanje kriptovalutama još u polumraku legalnosti. Ipak, porez se plaća.

U većini zemlja regiona sistem oporezivanja funkcioniše na način da se dobit od prodaje kriptovaluta oporezuje između 10 i 15 posto. U BiH je porez najmanji, a to bi još neko vrijeme trebalo ostati tako, bar do donošenja zakona o digitalnom vlasništvu. 

Ovo je proces koji će sigurno da traje još nekoliko mjeseci prije nego budemo u mogućnosti da ponudimo neko rješenje i pokušamo da ga realizujemo. Ovo je posljedica kompleksnosti administracije i generalne političke strukture u BiH te operativne podjele u entitetskom i kantonalnom smislu, navodi Mešanović.

Neznanje najveći neprijatelj

Mnoge zemlje su već donijele odluke o tome da li je digitalno tržište razvojna šansa. Naša zemlja je ostala u vakuumu nezainteresovanosti.

– Kriptovalute nisu samo sredstvo za trgovanje. Veliki fokus je stavljen na zaradu novca trgovanjem kriptovaluta, ali pravi fokus treba staviti na sigurne i transparentne aplikacije i mnoge druge beneficije digitalne ekonomije. Evo, danas možete jako brzo i jeftino poslati novac bilo gdje na planeti uz pomoć kriptovaluta. Možete podstaći ljude da postanu vaši kupci nagrađujući ih digitalnim tokenima. Možete dobiti kredite kroz DeFi aplikacije u samo par klikova, bez komplikovanih procedura i tradicionalne birokratije. Možete plasirati vaš rad na tržištu i monetizovati ga bez posrednika i institucija koje vam uzimaju većinu zarade. Ukratko, postoje stotine aplikacija u različitim industrijama koje uz primjenu blockchain tehnologije i kriptovaluta pozitivno mijenjaju tradicionalne sisteme, objašnjava Mešanović.

Javnost u BiH nije dovoljno informisana o digitalnoj sferi poslovanja. Ipak, interesovanje postoji.  Ogromne su zajednice formirane na društvenim mrežama, u kojima se raspravlja o tokovima virtualnog novca, načinima investiranja i razmjeni kriptovaluta. Niču i tematski web portali na kojima se neupućeni mogu informisati o virtualnom tržištu. 

– Domen www.coin.ba kupio sam na samom početku 2015. godine. Te sam godine pokrenuo i web stranicu, da bih kasnije prešao na koncept portala. Danas portal uređuje i vodi desetak mlađih entuzijasta. Zadovoljan sam sadržajem i brojem pregleda objavljenih članaka. Glavna boljka portala su slabe reakcije opšte populacije, a to je jednostavno limitirano opštom nepoznavanjem tog segmenta digitalnog svijeta. Neće BTC ili neki drugi coin nikada u cijelosti zamijeniti sadašnji novac, jednostavno će funkcionisati u paralelnom obliku, kao što funkcioniše elektronska i zemaljska pošta, kao što imamo i Viber, ali i pozive preko mobilne ili klasične mreže, ističe Sabljaković.

Dok se građani uključuju i raspituju o mogućnostima kriptovaluta u digitalnom svijetu, oni koji su na vlasti ostaju neupućeni. Retorika Milorada Dodika s početka teksta to pokazuje. Ipak, treba reći da on nije sam u neznanju ili u neodobravanju ‘rudarenja’ kriptovaluta. Problem je u motivu. Nije Dodik zabrinut za prekomjernu potrošnju električne energije, koja se u Republici Srpskoj, kao i ostatku BiH, najvećim dijelom dobiva iz termoelektrana na fosilna goriva. Ne zabrinjava ga ni uticaj sagorijevanja fosilnih goriva na okoliš i na zdravlje ljudi. Dodik, umjesto toga, brine o profitu Elektroprivrede RS, koja je, naravno, u vlasništvu Vlade ovog entiteta.  Dokle god Elektroprivreda profitira, Dodik nema potrebu da postavlja pitanja o mogućnostima ekonomskog razvoja ili da broji tone CO2 ispuštenih iz termoelektrana za potrebe ‘rudarenja’ bitcoina.

Neznanje je naš najveći neprijatelj. Nadalje, nezainteresovanost za modernizaciju i društveni napredak je direktna posljedica istog sindroma postojeće bh. vlasti. Nema potrebe za brigom, jer stav jedne osobe u BiH ne može promijeniti globalne trendove, posebno u ekonomskom smislu. Postoje pojedinci iz vlasti koji su progresivniji i sa njima sarađujemo. Digitalne valute, poduzetništvo, investiranje u IT zajednicu mogu biti pokretači napretka bh. ekonomije.  A dok se postojeća vlast kao cjelina ne odluči prepoznati navedeno, dosta nas će se truditi da ih edukojemo te da iskoristimo lične snage za realizaciju određenih projekata i stvaranje prilika u bh. društvu, zaključit će Mešanović.

Ostaje nada da će progresivniji političari koji budu odlučivali o budućnosti digitalne imovine u našoj zemlji postaviti pitanja koja Dodik nije. 

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.