Šta podstiče antivakserske stavove?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Oklijevanje u vezi s vakcinama smatra se višefaktorskim fenomenom, piše u studiji "Stavovi, prihvaćanje i oklijevanje među općom populacijom diljem svijeta da primi vakcinu protiv COVID-19 i faktori koji im pridonose", koja je objavljena u časopisu Lancet.
59E6A725-909E-4FBB-ABE2-2232B2F95C8C
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Kognitivni ili spoznajni faktori, uključujući bolje sposobnosti analitičkog zaključivanja, više znanstveno zaključivanje i više kognitivne funkcije, povezani su s pozitivnim stavovima prema vakcinama, pokazalo je istraživanje japanskih naučnika “Znanstvena pismenost povezana sa stavovima prema vakcinama protiv COVID-19”. Oni s višom u odnosu na nižu obrazovnu razinu obično se manje dvoume o vakcinaciji protiv COVID-19. U svijetu je zaključno s 10. januarom 2022. godine dato oko 9,4 milijardi doza vakcina protiv COVID-19. Međutim, značajan je broj onih koji i dalje odbijaju vakcine. Kao jedan od razloga, stručnjaci iz Australije navode i neuspješno shvaćanje osnovnih matematičkih i kritičkih koncepata, odnosno nepravilno tumačenje statističkih podataka koje potiče histeriju antivaksera.

Šta sve utiče na stavove o vakcinaciji?

Brojna istraživanja pokazala su da su nivoi obrazovanja povezani s odbijanjem ili oklijevanjem kad je riječ o vakcinaciji protiv COVID-19. Osim toga, kognitivni faktori, uključujući više vještine analitičkog zaključivanja, veće vještine znanstvenog zaključivanja (sposobnost razumijevanja statističkih informacija kao što je “uzročnost naspram korelacije”) i više kognitivne funkcije (mjereno različitim kognitivnim testovima uključujući verbalno deklarativno pamćenje) bili su povezani s pozitivnim stavovima prema vakcinama protiv COVID-19. Ovi nalazi sugeriraju da bi znanstvena saznanja mogla biti povezana sa stavovima o vakcinama protiv COVID-19, pišu japanski naučnici u gore pomenutoj studiji. Oni su u studiji ispitivali ulogu znanstvene pismenosti na stavove prema vakcinama protiv COVID-19 i preventivno ponašanje. Znanstvena pismenost je kognitivni faktor koji prikazuje objektivno znanje o znanosti. Model informacijskog deficita pretpostavlja da nedostatak znanstvene pismenosti pridonosi negativnim stavovima prema znanosti. Na primjer, oni koji imaju niže ocjene znanstvene pismenosti skloni su pokazivati negativne stavove prema vakcinama. U studiji je sudjelovalo 500 Japanaca, a rađena je kao online anekta.  Objavljivanje studije odobrilo je Sveučilište Tohoko.Stepen znanstvene pismenosti mjeren je objektivnim znanjem o znanosti. Sudionici su odgovarali na 15 tačno-netačno pitanja (npr. “elektroni su manji od atoma”). Također su ocjenjivali svoje znanje o različitim naukama. Stavovi prema vakcinama protiv COVID-19 mjereni su s tri stavke. Sudionici su odgovorili na svoju namjeru vakcinacije protiv COVID-19, povjerenje u vakcine protiv COVID-19 i percipiranu učinkovitost vakcina na Likertovoj skali od 7 točaka (1 = nimalo, 7 = jako). Odgovarali su na pitanja o drugim preventivnim mjerama, poput maski ili fizičke distance, ali i o tome koliko se plaše COVID-19. Svi rezultati pokazali su da je znanstvena pismenost pozitivno povezana sa stavovima prema vakcinama. Rezultati su također pokazali da je percipirano vlastito znanje o vakcinama protiv COVID-19 u pozitivnoj korelaciji sa stavovima prema vakcinama. “Moguće je da nivoi obrazovanja utječu na naše glavne nalaze. Drugim riječima, odnosi između znanstvene pismenosti i stavova prema vakcinama mogli bi odražavati i nivo obrazovanja. Kako bismo testirali ovu mogućnost, ponovno smo proveli glavne analize uključujući nivo obrazovanja kao kovarijantu. Rezultati dodatnih analiza pokazali su da ključni nalazi ostaju značajni i nakon kontrole nivoa obrazovanja”, napisali su naučnici. Zaključuju da je u borbi protiv COVID-19 važno promovirati primjenu vakcina i preventivno ponašanje, ali i više educirati građane.

Antivakseri i matematika

Slično razmišljaju i u Australiji, gdje stručnjaci zaključuju da neuspješno shvaćanje osnovnih matematičkih i kritičkih koncepata potiče histeriju antivaksera. Zbog toga, piše Adelaide.now, stručnjaci pozivaju na bolje poučavanje u školama i kampanju javnog obrazovanja za odrasle. Stručnjaci iz Južne Australije kažu da je previše ljudi podložno zabludi da vlada “pandemije vakcinisanih” jer je više vakcinisanih u bolnici. Ovo je objašnjeno kao “zabluda osnovne stope” jer je zajednica u velikoj mjeri vakcinisana – gotovo 90 posto u ovom dijelu Australije – tako da je stopa hospitalizacije zapravo mnogo puta veća među nevakcinisanom populacijom koja je znatno manja. U tvitu, koji je postao viralan, ovo je slikovito predstavljeno: Stručnjak za primijenjenu matematiku na Sveučilištu Adelaide, vanredni profesor Lewis Mitchell rekao je da je pandemija predstavljala glavnu priliku za podizanje razine matematičke pismenosti.  “Nikad nismo čuli ljude na vijestima i u društvu da toliko govore o eksponencijalnom rastu, vjerovatnosti i matematičkom modeliranju”, rekao je. “Dakle, samo izloženost ovakvim idejama zapravo je pozitivna stvar. I nadamo se da će potrajati. ”Rekao je da bi volio vidjeti kampanju javnog obrazovanja koja će potaknuti dublje razumijevanje ovih koncepata i nastojati da se “stvarna, opipljiva iskustva” poput pandemije ugrade u školski kurikulum. Vanredni profesor Mitchell rekao je da je borba protiv dezinformacija koje se šire društvenim mrežama također važna kroz bolje poučavanje kritičkog mišljenja. “Teorije zavjere i… slogani od tri riječi funkcioniraju jer su jednostavne priče koje vjerovatno potvrđuju prijašnje uvjerenje koje imate i na površini izgledaju uvjerljivo”, rekao je. “I ne trebaš previše razmišljati. Možete prihvatiti nešto, a da to ne preispitujete previše. ”Suočavanje s činjenicama i dokazima, s druge strane, zahtijevalo je sposobnost “nešto duljeg razmišljanja o brojevima i proporcijama”. “Lako je ne napraviti taj dodatni korak razmišljanja ili ispitivanja nečega, osobito kada se radi o brojevima, razlomcima i proporcijama”, rekao je.

Oklijevanje zbog vakcina koje nisu kao ‘obične’ vakcine

Veliki dio rasprave o neodlučnosti za vakcine protiv COVID-19 usredotočen je na to koliko se vakcine razlikuju od drugih – u prvom redu – nijedno nije tako brzo razvijeno i odobreno. No, Foreign Policy piše da neodlučnost o COVID-19 vakcinama kao novi fenomen zanemaruje meteorski porast šireg raspoloženja protiv vakcina diljem svijeta tokom posljednjih nekoliko desetljeća. Možda nema bolje ilustracije ovog koncepta od vakcina protiv ospica, piše FP. Kao izuzetno zarazna bolest, ospice ili rubeola zahtijevaju stopu vakcinacije od oko 95 posto kako bi postigao kolektivni imunitet – odnosno tačka u kojoj bolest neće slobodno cirkulirati populacijom. Godine 1978., nakon što je prva doza vakcina protiv ospica uvedena u Rumunjskoj, 540 od svakih 100.000 ljudi oboljelo je od ospica. Na kraju 1999. godine, vakcinacija djece dosegla je 96 posto, a incidencija u Rumunjskoj smanjena je na 0,16 na 100.000 ljudi – ogromno postignuće po svim standardima. Ali tada je stopa vakcinacije protiv ospica počela padati. Do 2017. smanjila se na 86 posto stanovništva za prvu dozu, 75 posto za drugu, a Rumunjska je bila na pragu višegodišnje epidemije, s velikim dijelom Europe. U 2018. bilo je 83.540 slučajeva ospica diljem Europe, u usporedbi s 5.273 samo dvije godine prije.

 

Oklijevanje u vezi s vakcinama smatra se višefaktorskim fenomenom, piše u studiji “Stavovi, prihvaćanje i oklijevanje među općom populacijom diljem svijeta da primi vakcinu protiv COVID-19 i faktori koji im pridonose”, koja je objavljena u časopisu Lancet. To uključuje kognitivne, psihološke, sociodemografske, političke i kulturne faktore koji tome pridonose i koji se razlikuju među različitim populacijama. U kontekstu vakcina protiv COVID-19, brzina kojom je cjepivo razvijeno pridonosi neodlučnosti među mnogim populacijama, potvrdili su naučnici. Sagledavši istraživanja brojnih studija u svijetu, naučnici su zaključili da je među onima za koje je utvrđeno da prihvaćaju vakcine, neki od identificiranih razloga i percepcija bili su: povjerenje u medicinske stručnjake i vladu, izražavanje zabrinutosti zbog pandemije, viša izloženost medijima, te pokazivanje većeg medicinskog i znanstvenog razumijevanja virusa, kao i veće usklađenosti s predloženim preventivnim mjerama za zaustavljanje širenja COVID-19. Vjerovali su da su vakcine učinkovite i snažno sredstvo za zaustavljanje pandemije, a imali su želju vratiti se normalnom životu i zaštititi sebe i djecu i druge ili su sebe doživljavali kao visoko rizičnu skupinu teških posljedica COVID-19. Identificirane sociodemografske kategorije sudionika za koje je vjerovatnije da će prihvatiti vakcine COVID-19 uključivale su muškarce, starije osobe, one s višim primanjima, one s visokim obrazovanjem, ljekare, sudionike s privatnim osiguranjem. S druge strane, skupine koje su identificirane kao manje spremne prihvatiti vakcine uključivale su žene, one s nižim obrazovanjem, sudionike s nižom od fakultetske diplome, one koji nisu bili vakcinisani protiv gripe u prethodnoj godini, one bez osiguranja, sudionike koji žive u ruralnom području. Kao zanimljivost, istraživači su naglasili da je recimo biti konzervativac ili republikanac u Sjedinjenim Američkim Državama značilo i veću neodlučnost za vakciniaciju. Slično, u Europi su ispitanici koji su se osjećali bliski s radikalnim strankama i oni koji se nisu osjećali bliskim niti jednoj stranci i nisu glasovali u posljednjoj predsjedničkoj kampanji u svojoj zemlji bili više neodlučni glede vakcina.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.