Da li je Dodik sve usamljeniji?

9. januar je već 30 godina izvor nesuglasica i sporenja. I ove godine je takođe obilježen uz najave samostalnosti Republike Srpske, ali su ga pratili i incidenti u Gacku, Foči, Prijedoru i Janji.
Ilustracija: Pawel Jonca
Ilustracija: Pawel Jonca
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Na obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske 9. januara ni ove godine nije rečeno ništa novo i drugačije u odnosnu na prethodne, ali je rečeno u jeku, kako mnogi tvrde, najveće političke krize u zemlji od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Tokom manifestacije bilo je govora o samostalnosti i pripajanju Srbiji. Ali, neustavni Dan RS pratili su i incidenati u Gacku, Foči, Prijedoru i Janji, u kojima su zabilježene provokacije i uvrede prema nesrpskom stanovništvu uoči obilježavanja Dana RS, samo su pogoršale situaciju.

Incident je osudio i Milorad Dodik i ponovio da „RS nije genocidna tvorevina, kako je neki pokušavaju predstaviti”, te da za pet godina RS vidi kao „moćnu, jaku i samostalnu”.

“Vidim je moćnu, jaku, demokratsku, važan faktor u regionu i vidim je kao samostalnu. Ostajanje u paraustavnoj BiH za nas je ostajanje pored puta. Ono što je potrebno jeste da se u BiH nađe volje i mudrosti da se učini potrebno i striktno poštuje Ustav BiH. Inače će se BiH raspasti, a Republika Srpska krenuti ka izlazu”, poručio je Dodik na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana RS.

Analitičari iz Republike Srpske poručuju da obilježavanje Dana RS nije defile i nije zabadanje prsta u oko komšiji druge vjere. To mišljenje dijeli i veliki dio javnosti u tom entitetu.

„Bolno za ljude iz drugih zajednica”

Istorija 9. januara počela je onog dana kada je usvojena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u hotelu Holidej In u Sarajevu 1992. Od tog dana, obilježava se Dan RS i krsna slava ovog entiteta – do 2014. uglavnom samo uz prijeme i svečanu akademiju. Nakon što je godinu ranije, tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS, rukovodstvo u Banjaluci počelo je sa primjetno raskošnijim obilježavanjem, da bi 2017. godine bio uveden i svečani defile i postrojavanje jedinica MUP-a Republike Srpske.

Nekoliko mjeseci nakon Izetbegovićeve apelecije, Venecijanska komisija je upozorila da obilježavanje Dana RS može biti „bolno za ljude koji pripadaju drugim zajednicama”.

Ustavni sud BiH, 2015. je oborio Zakon o praznicima, utvrdivši da je 9. januar sporan jer ga druga dva naroda u BiH ne doživljavaju kao svoj. Narodna skupština je nakon toga iz Zakona “izvukla” 9. januar i usvojila ga kao sekularni praznik, s obzirom da je ranijim odredbama bilo definisano da se zajedno obilježavaju Dan RS i krsna slava, Sveti arhiđakon Stefan, ali je Ustavni sud i taj zakon oborio.

Osnov za donošnje zakona, bio je ranije održan referendum (čije je rezultate Ustavni sud BiH takođe oborio), na kojem su se građani izjašnjavali na pitanje „Da li podržavate da se 9. januar, obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske”, na kojem se više od 99 odsto, izjasnilo pozitivno.

Profesor ustavnog prava, Nurko Pobrić, naglašava da se odluke moraju poštovati ali da za to nema odgovornosti.

Institucije bi trebale da djeluju

“Krivični zakon BiH, uz ostalo, predviđa da se neizvršavanje odluka Ustavnog suda, tretira kao krivično djelo. E sad, što se 9. januar, koji je proglašen neustavnim slavi na teritoriji RS, za to nije ni krivično ni politički niko odgovarao, to je stvar koja izlazi iz prava. To je više domen neke stvarne politike u BiH i nemogućnosti institucija da djeluju u onoj mjeri u kojoj bi trebale da djeluju prema ustavu”, kaže Pobrić.

Ustavni sud nije osporio Republici Srpskoj da obilježava svoj dan, već da taj dan ne može biti 9. januar, jer istorijski, svaka strana na njega gleda iz druge perspektive. Potpredsjednik RS, Ramiz Salkić, kaže da nastavak obilježavanja neustavnog Dana RS, stvara ambijent nesigurnog okruženja, iritira, te diskriminiše sve žrtve progona.

“S obzirom da Tužilaštvo do sada nije reagovalo, koristim ovu priliku da ih javno pozovem da provedu istragu protiv odgovornih osoba za suprotstavljanje odlukama Ustavnog suda, kršenje Dejtonskog sporazuma, ugrožavanje mira, diskriminaciju, širenje vjerske, nacionalne netrpeljivosti, nezakonito postupanje, zloupotrebu položaja i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava entiteta”, poručio je Salkić.

Reagovala je i ambasada SAD-a u BiH, podsjećajućći da je obilježavanje Dana RS, neustavno a odluke Ustavnog suda obavezujuće.

Zanimljivo je da je ove godine i prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, nekoliko dana prije obilježavanja Dana RS, pozvao da se obilježavanjem „ne iritira mnogo”, ali da se ovaj dan obilježava.

Opozicija u političkom problemu

“Јa bih preferirao da nikog ne iritiramo našim obilježavanjem i našom proslavom, iako je to tekovina od prije 30 godina za koju je najzaslužnija Vojska Republike Srpske i SDS”, rekao je Šarović, predloživši da se u ešalonima na paradi, umjesto policajaca, kreću najbolji privrednici.

 

Opozicija je sada u problemu, jer bilo kakva druga reakcija, osim one koja se ne poklapa sa Dodikovom, znači da su oni manji Srbi i izdajnici, smatraju analitičari.

Analitičarka Tanja Topić kaže: “Već dugo vremena je u političkom životu RS između Dodika i RS, stavljen znak jednakosti”, i dodaje da svako drugačije tumačenje predstavlja izdaju. Ona naglašava da se nakon posljednjih sankcija Dodiku, stvari sigurno mijenjaju.

“Da li će Dodik ostati sam u politici inaćenja, sigurno ne. Ali definitivno je sve usamljeniji, i to će se iskristalisati u dogledno vrijeme. Poštovanje oduka Ustavnog suda, promijeniće se onog dana, kada sa političke scene nestanu etnonacionalne kabadahije, koji selektivno poštuju, samo ono što im odgovara”, zaključuje Topić, ne izuzimajući nijednu stranu u tom procesu.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.