Njemačka štampa o sankcijama: Neophodni stop-signal Dodiku

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
„Sankcije ne znače tjeranje Dodika s vlasti ili raspuštanje RS nego vraćanje Dodika za pregovarački sto. Tu bi mu se stavilo do znanja da će blokada institucija BiH prvenstveno izolovati – njega samog“, piše FAZ.
Charlote Allen
Charlote Allen
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U crtici pod naslovom Bidenovo upozorenje, Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše: „Čini se da predsjednik Biden zna što je na kocki u cijeloj regiji ako se BiH raspadne. No, sankcije mogu postati istinski učinkovite samo ako im se pridruži Evropska unija. Ali, mađarski premijer Viktor Orbán već je najavio da vetom to želi spriječiti. Ovdje  se ne radi o tjeranju demokratski izabranog Dodika s vlasti ili raspuštanju Republike Srpske, nego o vraćanju Dodika za pregovarački sto. Tu bi mu se jasno stavilo do znanja da će blokada državnih institucija, koja je u toku, prvenstveno izolovati jednog političkog aktera – njega samog”, piše FAZ.

S druge strane, navodi se dalje, američke sankcije mogle bi se pokazati i kao poklon Dodiku s obzirom na izbore koji se ove godine održavaju u BiH. Jer sankcije omogućavaju “lokalnom knezu da ustane kao istinski zagovarač srpstva u Bosni”.

Isti list u tekstu pod nazivom  „Retorika podjele i opasno ponašanje” navodi kako je Dodik nakon Đukanovića balkanski političar koji je najduže na vlasti i kako on od sredine 90-tih ima vodeću ulogu u BiH. Zapad je, pod vođstvom Amerikanaca okončao rat ali „najokorjeliji zločinci nastavili su određivati sudbinu zemlje”. U to vrijeme je glavni cilj politike Zapada bio oslabiti Radovana Karadžića, koji je bio u bjekstvu, piše.FAZ i pojašnjava da je u tu svrhu Dodik, kojem se na teret nisu stavljali nikakvi zločini, bio dobrodošao. „Govorio je o pomirenju i multetničkoj budućnosti BiH – sve ono što je Zapad želio da čuje. Čak je i Srebrenicu nazvao onim što jeste – genocidom”, navodi FAZ.

„Dodik osobno kontrilira izvještaje ATV”

Njemački list potom se osvrće na sankcije, koje su SAD podigle Dodiku još u januaru 2017., jer nije ispoštovao jednu presudu Ustavnog suda, podrivajući time Dejtonski sporazum i ističe da, ovaj put, sankcije obuhvataju direktno okruženje Milorada Dodika poput Alternativne televizije – ATV, koja važi za „centralno uporište Dodikovog sistema vlasti”. U obrazloženju se navodi da ATV vodi bliski Dodikov čovjek, a da Dodik iza kulisa „sam (osobno) kontrolira izvještavanje” odnosno medijske sadržaje ATV-a. FAZ piše i da je, prema američkom tumačenju, ATV osovina koruptivnog poslovanja, kao i da je ATV odbacio ove navode.

FAZ navodi i kako su Amerikanci u svom obrazloženju dali analizu Dodikovog političkog stila. Istakli su kako je Dodik iskoristio svoj službeni položaj da bi „korupcijom mitom i drugim koruptivnim ativnostima akumulirao lično bogatstvo” kao i da „etno-nacionalistička retorika podjele odražava Dodikova nastojanja da odvrati pažnju od njegove korupcije”.

FAZ istovremeno navodi da je još 50 lica, koja sarađuju sa Dodikom, na listi kandidata za moguće uvođenje sankcija i da se „ta prijetnja odnosi na ljude iz cijele regije”.  Navodno bi se „i srbijanska Pink TV mogla naći na listi sankcija kao i njen vlasnik Željko Mitrović te osobe iz kruga bošnjačkog političara Bakira Izetbegovića”.

Malo je vjerovatno da bi sankcije „ekonomski mogle pogoditi Dodika” a „nije sigurno ni da li će mu one naškoditi na unutrašnjo-političkom planu”, piše FAZ i zaključuje kako bi se Dodik sada mogao busati u prsa predstavljaući sebe kao Davida koji se za srpske interese bori protiv američkog Golijata – mada se tu radi „samo o borbi za njegove vlastite interese”.

Sankcije usmjerene protiv svih etnija

List Tageszeitung (TAZ) citira sarajevske medije koji navode da će sankcijama biti obuhvaćeno 100 ljudi, kao i da su one usmjerene „protiv pripadnika svih naroda u BiH”.„Pošto je sve više indicija da će sankcije uključiti privatnike i firme koje imaju poslovne aranžmane s Dodikom, one bi mogle ozbiljno narušiti sistem vladavine nacionalista – recimo po pitanju državne imovine. Dodik je državnu imovinu – šume i posjede- koja se nalazi na teritoriji RS protivzakonski dao u zalog kako bi dobio kredite. Među investitorima su navodno i austrijske banke”, piše TAZ, navodeći kako sada sve ovisi od EU i od njene spremnosti da uvede sankcije korumpiranom vođstvu u BiH.

U posebnom komentaru lista Tageszeitung pod nazivom „Zasluženi znak Stop” između ostalog piše: Činjenica da su sankcije izrečene u isto vrijeme kada je njemačka šefica diplomatije Annalena Baerbock posjetila Washington možda imaju posebno značenje. Jer do sada nije postojala koordinirana strategija Zapada, odnosno SAD-a, EU i NATO-a prema Balkanu”, piše Erich Rathfelder dodajući kako to ne znači da strategija ne postoji.  On  navodi i kako će 9. januara, na dan osnivanja Republike Srpske, „specijalne jedinice, koje su obučili Rusi, održati paradu i time podvući da Dodik ozbiljno želi izgraditi vlastitu vojsku i uništiti državu BiH”.  Dodik se, nastavlja TAZ,  može osloniti na pomoć Rusije a u EU ga podržavaju desno radikalne snage – psihički i materijalno.

„Američke sankcije Dodiku mogu biti samo prvi korak, koji EU mora slijediti, a Berlin igra ključnu ulogu u tome”, piše TAZ i dodaje kako se sankcije EU moraju provesti „bez obzira na otpor Mađarske, Slovenije, Poljske i Hrvatske u Bruxellesu”. Njemački list dodaje i kako bi „koalicija voljnih, uz sudjelovanje Njemačke koja ide u korak sa SAD, definitivno mogla nešto promijeniti” jer „na Balkanu je previše toga na kocki”. „Ovdje se ne radi samo o suprotstavljanju predstavnicima nacionalizma na Balkanu, već i o poduzimanju jasnih akcija protiv njihovih pomagača. Dugogodišnji sponzori desnog radikalizma u Evropi, Vladimir Putin i Orbán, sada su, – barem u BiH – dobili jasan znak„Stop”, kaže se u komentaru lista Tageszeitung iz Berlina.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.