Povratak osuđenog generala HVO-a iz Haga u Hrvatsku

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Foto: Zoran Lesic
Foto: Zoran Lesic
Petković je jedan od šestorice vojnih i političkih lidera bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih u Hagu za ratne zločine nad Bošnjacima tijekom 1993. i 1994. godine.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Iz Ureda hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića nije stigao odgovor na upit Radija Slobodna Europa (RSE) da komentiraju pisanje jednog hrvatskog dnevnog lista da predsjednik Milanović “želi odmah primiti generala HVO-a (Hrvatsko vijeće obrane) Milivoja Petkovića”, haškog osuđenika, koji je pušten na prijevremenu slobodu i vratio se u Hrvatsku.

Petković je jedan od šestorice vojnih i političkih lidera bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih u Hagu za ratne zločine nad Bošnjacima tijekom 1993. i 1994. godine.

Milanović je 26. travnja 2020. godine izjavio kako Petković “nije ratni zločinac”, da mu je dosuđena “politička presuda” i da će ga primiti u svom uredu, kao što je primio i Tihomira Blaškića, također u Hagu osuđenog zapovjednika HVO-a, čiju je presudu također nazvao “političkom”.

Što je rekla Petkovićeva odvjetnica?

Na upit RSE da komentira aktualne medijske najave o susretu Milanovića i Petkovića, Petkovićeva odvjetnica Vesna Alaburić nijednom riječju nije dala naslutiti da se o tome uopće razgovaralo.

Ona naglasak o Petkovićevom prijevremenom puštanju na slobodu stavlja u precizan kontekst.

“General Petković će se držati svih uvjeta koje je sud odredio i tu nema nikakve dvojbe. Vrlo je jasno pod kojim uvjetima je pušten i pod kojim uvjetima može ostati na toj prijevremenoj slobodi. Petković stvarno nema namjeru prekršiti ni jednu jedinu od propisanih obveza, niti je ikada pomislio tako nešto. Uopće nam nije bila tema, uopće nismo pričali o tome. Naravno da će se držati propisanih obveza”, izričita je bila Vesna Alaburić.

Među 16 uvjeta koje je Petković pristao ispuniti, kako bi bio prijevremeno pušten na slobodu, su i da “neće davati nikakve izjave kojima se negiraju zločini nad kojima je Haški tribunal imao nadležnost, a koji su počinjeni tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji” i da “ni pod kojim okolnosti, direktno ili indirektno, neće javno izraziti slaganje sa veličanjem osoba koje je osudio Haški tribunal ili Mehanizam [Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nasljednik je Haškog tribunala], niti će na bilo koji način doprinijeti veličanju tih osoba”.

Milanović i Srebrenica

Hrvatski predsjednik u više je navrata problematizirao rad Haškog tribunala, a zadnji slučaj u kojem je doveo u pitanje hašku kvalifikaciju da je likvidacija više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka od vojske bosanskih Srba u Srebrenici u srpnju 1995. godine genocid, izazvala je oštre reakcije ne samo u Bosni i Hercegovini (BiH), nego i u Hrvatskoj.

Petkovićeva odvjetnica nije željela komentirati najnovije dovođenje u pitanje rada i presuda Haškog tribunala u izjavama hrvatskog predsjednika.

“Ne, ovoga trenutka još uvijek ne bih komentirala Haški tribunal. Još uvijek je Petković na određeni način pod ingerencijom tog tribunala i bilo kakvo moje komentiranje ne mislim da bi moglo biti na njegovu dobrobit. U tom smislu, mislim da još uvijek moram biti vrlo suzdržana u bilo kakvim komentarima”, kazala je Vesna Alaburić.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove objavio je 23. prosinca da je pustio generala Milivoja Petkovića na prijevremenu slobodu pod uvjetom da do isteka dosuđene kazne poštuje propisane uvjete.

Odluku o njegovoj prijevremenoj slobodi donio je 16. prosinca Carmel Agius, predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, koji je naslijedio poslove Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Petkovićev sudski proces

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a Petković je, kao pripadnik udruženog zločinačkog pothvata, 29. studenoga 2017. u Hagu pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima 1993-1994. godine, tijekom rata u BiH, zajedno sa još petoricom političkih i vojnih lidera bh Hrvata.

Sud je tada pravomoćno osudio na 25 godina zatvora bivšeg predsjednika Vlade samoproglašene Hrvatske republike “Herceg-Bosne” Jadranka Prlića, bivšeg ministra obrane Brunu Stojića i bivše načelnike Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na po 20 godina zatvora. Bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić dobio je 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić deset godina zatvora.

Nakon izricanja osuđujuće presude njima šestorici, Slobodan Praljak izvršio je pred kamerama samoubojstvo.

Petković je 22. rujna 2020. bio prebačen iz haškog pritvora na odsluženje kazne u zatvor u Belgiji. On se, prema odluci Mehanizma, obavezao da će u slučaju puštanja na prijevremenu slobodu živjeti u Hrvatskoj i provoditi vrijeme s obitelji. Kazna mu istječe 9. listopada 2027. kada će prestati važiti ograničenja određena odlukom o puštanju na prijevremenu slobodu.

Pismo sucu Agiusu

Umirovljeni general HVO-a Milivoj Petković prvi je zapovjednik HVO-a koji je priznao krivicu i izrazio žaljenje zbog djela koja je počinio.

U osobnom pismu sucu Agiusu, priloženom uz traženje njegovih odvjetnika da ga se po isteku 2/3 kazne pusti na prijevremenu slobodu, među ostalim je napisao: “Danas, osam godina nakon prvostupanjske presude i četiri godine nakon konačne presude, imam potrebu reći i Vama i svima drugima da ja prihvaćam presudu i osobnu odgovornost za svoja djela ili propuste koji su doveli do počinjenja zločina zbog kojih sam osuđen.

Prihvatio sam i kaznu koju služim. Za počinjene zločine nema opravdanja ni izlike. Zbog toga osjećam iskreno kajanje i izražavam, i ovom prilikom, duboku sućut svim žrtvama, pripadnicima bošnjačkog naroda, njihovoj rodbini i prijateljima.

Imam ljudsku potrebu da to kažem, iako sam svjestan da su moje žaljenje i izrazi sućuti slaba utjeha svima koji su izgubili svoje najmilije.

Priznanje počinjenih zločina, iskreno kajanje i izražavanje sućuti obiteljima stradalih jedini je način iskrene pomirbe, očuvanja mira i suživota među narodima u BiH i cijele bivše Jugoslavije.

Nadam se da će ova moja izjava barem malo tome pridonijeti”, stoji u pismu što ga je Petković priložio uz traženje za prijevremeno puštanje na slobodu.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

Budimo prijatelji

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.