Dodik ne odustaje – Dan D za podjelu plijena

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Foto: Foto servis DS / KONTRAFOTO
Foto: Foto servis DS / KONTRAFOTO
Parlament RS za dva dana odlučuje o prenosu nadležnosti sa države BiH na entitet, koje je tražio Dodik. Riječ je o odbrani, bezbjednosti, pravosuđu i porezima. Nema povlačenja i pored upozorenja o sankcijama.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Nakon višemjesečnog političkog previranja i sumnji da će se Milorad Dodik zaista usuditi na razvlašćenje države, danas u petak (10.12.) se održava sjednica Skupštine Republike Srpske u Banjaluci na kojoj bi se, po ocjeni analitičara, takva odluka zaista mogla izglasati. Sjednica entitetskog parlamenta je zakazana na dan kada je Savjet za implementaciju mira, 1997. godine u Bonu, uspostavio tzv. Bonska ovlašćenja, donošenjem obavezujućih odluka o smjeni lokalnih političara ili nametanju zakona, kada se to, zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, bude smatralo neophodnim.

Diplomatska ofanziva

Takođe, samo dva dana pred sjednicu NSRS, zasjeda Savjet za implementaciju mira u Sarajevu (PIC) a sjednici prisustvuje i Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD-a za zapadni Balkan. Uoči prvog dana zasjedanja, on poručuje da ovo nije 1991. godina.

„Rata neće biti u BiH. Nema Vojske Republike Srpske. Imamo mandat za očuvanje mira od Savjeta bezbjednosti UN-a. Nikoga ne zanima ta vrsta eskalacije“, rekao je Eskobar, prilikom dolaska u Sarajevo.

Eskobar je treći put u BiH u zadnjih nekoliko sedmica, ali se situacija nije pomakla sa mrtve tačke. Sankcije su na stolu, sankcije su u ladici, pregovaramo ali dogovora nema, pravdaju se iz međunarodne zajednice. A upitna je i podrška Savjeta bezbjednosti, s obzirom na stavove Rusije i Kine, prilikom glasanja o izvještaju visokog predstavnika Kristijana Šmita. Uzgred, Šmit je u tom izvještaju jasno naveo da postoji opasnost od sukoba u BiH.

 Ipak, Dodik ne odustaje.

„Јa sam gurao ovo na 10. decembar, da to bude na dan kada su donesena bonska ovlašćenja te 1997. godine. E, to bi trebalo da bude i dan kada ih rušimo. To je i Međunarodni dan ljudskih prava“, kaže Dodik, odbacivši mogućnost bilo kakavih sankcija prema RS.

Tužilaštvo BiH prvi put traži dokumentaciju

Do tada, Tužilaštvo BiH navodno je formiralo predmet u slučaju „rušenja poretka BiH“, odmah nakon sjednice Parlamenta Republike Srpske, na kojoj su usvojene izmjene Zakona o lijekovima,  kojima se definiše formiranje Agencije za lijekove RS. Zbog toga su od najvišeg zakonodavnog tijela zatražili dodatne informacije, što je iz entitetskog parlamenta i potvrđeno.

 „Riječ je o redovnoj komunikaciji i nema nikakvog vanrednog stanja, kako su to objavili pojedini mediji, što potvrđuje i činjenica da je odgovor Tužilaštvu iz parlamenta davno otpremljen. Narodna skupština je na zahtjev Tužilaštva BiH odgovorila 29. novembra“, navodi se u saopštenju iz Narodne skupštine, gdje ističu da nije bilo zahtjeva za dubljom istragom.

„Nisu tačne informacije da je Tužilaštvo BiH od Narodne skupštine tražilo listing glasanja narodnih poslanika na ovoj sjednici. Kao što je poznato, svi listinzi glasanja narodnih poslanika nalaze se na sajtu Narodne skupštine i javno su dostupni po okončanju svake sjednice”, dodaje se u saopštenju.

Razvlačenje do izbora

Zakon o lijekovima bio je prva stepenica u prenosu nadležosti, ali je konstruisan tako da stupa na snagu šest mjeseci od objavljivanja, odnosno pred izbore naredne godine. Zbog toga je bilo kakva konkretna reakcija nemoguća, s obzirom da u praksi još ne postoji zakon na kojeg bi se eventualno pozvalo u slučaju nametanja sankcija.

Ozbiljnija priča kreće u petak, kada će se raspravljati o deklaraciji, kojom se nalaže Vladi RS, da pripremi novi ustav, koji bi definisao prenos nadležnosti sa države na entitet. Prve na redu su Oružane snage BiH, ali su stavovi Milorada Dodika sada ublaženi a opozicija, koja je izašla iz matrice srpskog jedinstva, sumnja u dobre namjere.

„Oni nemaju odgovor ni ja jedno pitanje, kako će to funkcionisati u praksi. Tako da sam još više ubjeđenja, da se radi o još jednoj prevari od strane SNSD-a. Politička farsa, centrirana na predstojeće izbore“, kaže Nedeljko Glamočak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS.

„Iz praktičnih i političkih razloga, mi ćemo ponuditi prvo da se prepolovi sastav Oružanih snaga BiH i da im damo neki rok da žive još. Ukoliko ne bude za to bilo spremnosti, već je napisan novi zakon o Vojsci RS“, kaže Dodik, potvrđujući praktično stav opozicije o političkoj farsi. 

Vuk sit i ovce na broju

Za SDA i lidera ove stranke, Bakira Izetbegovića, cijela priča vodi u ćorsokak, a za svaku odluku biće podnijeta apelacija Ustavnom sudu BiH. Dodik, tvrde, na ovom gradi političku agendu.

„Ako bude nastavio to da radi i da prelazi crvenu liniju, doći će do sankcija i u krugu oko njega. U ovom času je to diplomatski odgovor. Pokušavaju da ga smire i da mu daju nešto”, rekao je Izetbegović, možda na tragu onog o čemu se posljednjih dana špekuliše u BiH, kao rješenje krize.

Naime, u pregovaračkom procesu, kako saznajemo iz dobro obaviještenih krugova u BiH, pojavio se prijedlog koji je došao od međunarodnih posrednika, s obzirom na dosadašnji” fijasko” odnosno neuspjeh u njihovom posredovanju rješenja. Njihov prijedlog je da se svakoj nezadovoljnoj strani u ovom postupku, ponudi neki ustupak. Srbi bi u tom slučaju dobili državnu imovinu, odnosno, onu koja je na teritoriji RS a koju je osporio Ustavni sud. Hrvatima bi bili ispunjeni zahtjevi koji se odnose na Izborni zakon, kako bi mogli da biraju predstavnika iz dijelova sa hrvatskom većinom a Bošnjaci bi trebali prihvatiti izmjene Krivičnog zakona koje je krajem jula donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Izmjenama bi se, međutim, definisala zabrana negiranja svih ratnih zločina, bez spominjanja kvalifikacije genocida.  

U međuvremenu je završena sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC), sa koje je stigla jasna poruka.  

Upravni odbor PIC-a je osudio radnje koje je poduzela vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, a koje ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji. Vlasti u Republici Srpskoj najavile su i mjere koje bi – ukoliko bi se provele – značile poništavanje 26 godina reformi u provedbi mira, koje su važne i za proces priključivanja Evropskoj uniji. “Upravni odbor PIC-a upozorava da usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje kako Aneksa 4 tako i Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Nadalje, usvajanjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima ne samo da se krši Aneks 4, onemogućava efikasan odgovor na pandemiju covida-19 nego se također BiH još više udaljava od usklađenosti sa standardima EU, među kojima je i postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora”, kaže se u zaključcima PIC-a”.

U vezi sa najavom mjera jednostranog povlačenja Republike Srpske iz sporazuma o prenosu nadležnosti na državu, između ostalog u oblastima odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, PIC-a naglašava da “ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prenosu nadležnosti sa entiteta na državu”. Upravni odbor PIC-a dijeli zabrinutost koju su izrazili MMF i Svjetska banka o ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju za budžete, pristup finansijskim sredstvima, te međunarodne projekte pomoći. Na kraju komunikea se naglašava: “Potezi koje poduzima bilo koja strana, a kojima se ugrožava Opšti okvirni sporazum za mir, imaće posljedice”.

Predstavnici Ruske Federacije nisu učestvovali na sastanku političkih direktora PIC-a, održanom 7. i 8. decembra 2021. godine, te se zato nisu pridružili ovom Komunikeu.

Čitajte više