Raste broj interno raseljenih širom svijeta

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Kako iz IOM-a navode - da prošle godine nije bilo pandemije, broj migranata bi porastao za još dva miliona.
MIGRANTI I MAĆEHINSKI ODNOS DRŽAVE PREMA KRAJINI_5ff6a0cd7eb0e.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Katastrofe, sukobi i nasilje doveli su do povećanog internog raseljenja ljudi u svijetu u momentu kada je globalna mobilnost skoro prestala jer su putovanja ograničena zbog pandemije COVID-19, navode iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u svom godišnjem izvještaju “Svjetske migracije 2022.”

“Svjedočimo paradoksu koji nije ranije zabilježen u historiji”, rekao je generalni direktor IOM-a Antonio Vitorino. “Dok su milijarde ljudi prizemljene zbog COVID-19, desetine miliona ljudi je raseljeno unutar svojih zemalja.”

Broj putnika u zračnom prometu na globalnom nivou pao je 60 posto prošle godine, sa 4,5 milijardi iz 2019. na 1,8. 2020. godine. Sa druge strane, interno raseljenje ljudi zbog katastrofa, nasilja i sukoba poraslo je na 40,5 miliona u odnosu na 31,5 zabilježenih 2019. godine.

Kako iz IOM-a navode da prošle godine nije bilo pandemije broj migranata bi porastao za još dva miliona. COVID-19 navodi se u izvještaju djelovao je kao “velika smetnja” migracijama i mobilnosti širom svijeta.

COVID je “nesumnjivo promijenio svijet i dotakao je svaki aspekt migracije”, rekla je autorica izvještaja Marie McAuliffe novinarima prije objave izvještaja, prenosi AFP.

“Definitivno je utjecala na migracije. I definitivno je imala silazni uticaj na mobilnost.”

Generalni direktor IOM-a Antonio Vitorino rekao je da je “pandemija ubrzala neprijateljsku retoriku prema migrantima koja raste posljednje desetljeće.”

Sve više migracija

Oko 3,6 posto svjetske populacije ili 281 milion ljudi širom svijeta su migranti, pokazuju podaci IOM-a za prošlu godinu. Od toga, dvije trećine osoba su radni migranti. Broj migranata povećao se u zadnjih pet decenija. Velika većina ljudi ne migrira preko granica, već mnogo veći broj migrira unutar zemalja.

Sa druge strane, vše od 40 posto svih međunarodnih migranata, odnosno 115 miliona, rođeno je u Aziji, pokazuju podaci za prošlu godinu. Od toga skoro 20 posto dolazi iz šest azijskih zemalja Indije, Kine, Bangladeša, Pakistana, Filipina i Afganistana.

Među njima, najviše ljudi dolazi iz Indije. Dalje, veliki broj migranata porijeklom je iz Meksika i Rusije. Nekoliko drugih evropskih zemalja također ima veliki broj iseljenika, poput Ukrajine, Poljske, Velike Britanije, Rumunije i Njemačke.

Još od 1970. Sjedinjene Države su destinacija broj jedan za migrante, navode iz IOM-a. Od tada se broj ljudi koji su rođeni u drugim zemljama, a koji žive u Americi više nego učetverostručio: sa manje od 12 miliona 1970. na skoro 51 milion 2019. Njemačka je druga destinacija, a u posljednjim godinama također bilježi porast u broju ljudi koji migriraju u tu zemlju: od 8,9 miliona 2000. na skoro 16 miliona 2020.

No, Evropa je trenutno najveće odredište za međunarodne migrante, sa 87 miliona migranata, odnosno 30,9 posto ukupne međunarodne migrantske populacije. Slijedi Azija sa 86 miliona migranata koji žive na ovom kontinentu.

IOM također navodi da se migracije sve više odvijaju među visoko razvijenim zemljama, a ne samo iz siromašnih u bogate.

Konflikti, ekonomska nestabilnost i klima

U posljednje dvije godine zabilježeni su veliki događaji koji su doveli do migracija i raseljenosti, navode iz IOM-a.

“Događaji koji su doveli do velikih teškoća i trauma, kao i gubitka života”, stoji u izvještaju.

Oko 3.900 ljudi je umrlo u pokretu prošle godine, u odnosu na 5.400 godinu ranije.

Kako dalje pojašnjavaju milioni ljudi su raseljeni zbog konflikata, poput onih u Siriji, Jemenu, Centralnoj Afričkoj Republici, Kongu i Južnom Sudanu ili zbog velikih ekonomskih i političkih nestabilnosti sa kojima se suočilo na milione Veneculeanaca i Afganistanaca.

Tokom 2020. kao i ove godine zabilježeni su i veliki slučajevi raseljavanja podstaknutih klimatskim promjenama i katastrofama uzrokovanih vremenom, uključujući Kinu, Filipine, Bangladeš, Indiju, Sjedinjene Države i Haiti.

U Evropi, najviše ljudi interno raseljeno zbog katastrofe zabilježeno je u Hrvatskoj, zatim u Grčkoj.

Migracijski ‘koridori’

Migracije nisu ujednačene širom svijeta.

One su uvjetovane ekonomskim, geografskim, demografskim i drugim faktorima, što rezultira migracijskim obrascima, odnosno takozvanim “koridorima” koji se razviju tokom godina.

Najveći koridori su oni koji obično idu od zemalja u razvoju ka većim ekonomijama poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Njemačke.

Iako će se, kako navodi IOM, postojanje mnogih koridora najvjerovatnije nastaviti u bliskoj budućnosti, COVID-19 uticao je na rasvjetljavanje potencijala za veću atomatizaciju rada širom svijeta, što će izgledno uticati i na koridore kojima migrira radna snaga.

Izvještaj o kretanju i stanju migracija izdaje se svake dvije godine sa ciljem doprinosu razumijevanja migracija širom svijeta.

Čitajte više