Oslobađajuća presuda Rittenhouseu za ubistvo produbljuje rasne podele u SAD

51674311435_67a395ca3f_k
Zakoni o oružju u SAD generalno su sve blaži, pošto je otvoreno nošenje sada legalno, u ovom ili onom stepenu, u mnogim državama.
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Oslobađajuća presuda Kajlu Ritenhausu optuženom za ubistvo dve osobe tokom protesta prošle godine ponovo je istakla duboke podele u američkom društvu po pitanju kontrole oružja, rase i pravosudnog sistema, bez naznaka rešenja ogorčenih debata u polarizovanoj naciji, pišu svetski mediji.

Ogorčenje na levici, slavljenje na desnici

Presuda Ritenhausu rešiće malo toga u američkoj debati o pitanjima rase i pravde, ocenjuje Fajnenšl tajms, ukazujući da je oslobađajuća presuda posle dvonedeljnog suđenja koje je oštro podelilo javno mnjenje, izazvala ogorčenje na levici i slavljenje na desnici.

Sudski postupak Ritenhausu odvijao se paralelno s podjednako eksplozivnim suđenjem u Džordžiji zbog ubistva crnca Ahmuda Arberija dok je džogirao, i razotkrio podeljenu zemlju koja se još bori s pitanjima rase i krivičnog pravosuđa više od godinu dana posle ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda.

Ritenhaus, tada 17-godišnjak, došao je u avgustu prošle godine u Kenošu iz susedne države Ilinois pošto je policajac upucao crnca Džejkoba Blejka, koji je zbog rane paralizovan, što je pokrenulo višednevne proteste i nerede. Policajac koji je ranio Blejka, nije optužen.

Ritenhaus je tokom suđenja rekao da je došao u Kenošu da štiti imovinu i pruži prvu pomoć, navodeći da je nosio jurišnu pušku da bi se zaštitio. On je upucao trojicu muškaraca, od kojih je ubio dvojicu a trećeg ranio u sukobu s masom demonstranata.

Republikanski poslanici i konzervativni komentatori pozdravili su oslobađajuću presudu Ritenhausu, tvrdeći da je presuda odbrana prava Amerikanaca po Drugom amandmanu da “drže i nose oružje”, navodi britanski list, ukazujući da je sudija u slučaju Ritenhausa prethodno odbacio optužbu za nošenje vatrenog oružja.

S druge strane, ističe Fajnenšl tajms, demokrate su u atmosferi očajanja. Predsednik SAD Džo Bajden je rekao da se “iako će zbog presude u Kenoši mnogi Amerikanci biti ljuti i zabrinuti”, uključujući njega, mora priznati da je porota rekla svoje. U Bajdenovoj predizbornoj kampanji prošle godine, Ritenhaus je prikazan kao beli supremasista. Potpredsednica Kamala Haris rekla je da je “očigledno da ima još mnogo posla” kako bi američki pravosudni sistem bio pravedniji.

Pravo na samoodbranu

Malo suđenja u SAD poslednjih godina je izazvalo takvu ogorčenost poput slučaja Kajla Ritenhausa, ističe BBC.

Oslobađajuća presuda Ritenhausa zavisila je od konkretnih detalja zakona o samoodbrani Viskonsina, koji uzimaju u obzir stanje uma Ritenhausa u trenutku pucanja. Prvo se dogodilo kada je Džozef Rozenbaum pokušao da zgrabi Ritenhausov pištolj, a sledeća dva pošto su se dva muškarca – od kojih je jedan bio naoružan – suočila s Ritenhausom posle čega je Rozenbaum pucao.

Zakon uzima u obzir da li je Ritenhaus verovao da se nalazi u neposrednoj opasnosti od povrede, ali ne i njegove odluke u satima i danima pre toga koje su ga dovele u opasnu situaciju, ističe BBC, ukazujući da bi suđenje moglo da podstakne ponovno razmatranje zakona o samoodbrani širom SAD i da li oni dovoljno razmatraju sveukupne okolnosti upotrebe ubojite sile, posebno u društvu u kojem su labava ograničenja vatrenog oružja.

Dosad je bio trend da se širi pravo na samoodbranu u mnogim američkim saveznim državama kroz zakone koji pojedincima daju pravo da koriste silu da zaštite svoje domove i sebe, umesto da izbegnu sukob, povlači britanski javni servis i ocenjuje da bi podele u suđenju Ritenhausu mogle dodatno da podstaknu debatu o tome da li ti zakoni idu predaleko ili nisu dovoljni.

Činjenice iz noći kada je Ritenhaus ubio dva čoveka i ranio trećeg, nisu razmatrane, već je porota morala da utvrdi zašto je to uradio. Njega je jurila grupa ljudi kada je ispalio kobne hice i pitanje je bilo da li je delovao u samoodbrani ili je bio opasan osvetnik koji je pogoršao ionako nestabilnu situaciju. Pristalice strože kontrole oružja su sada zabrinute da bi slučaj Ritenhausa mogao postaviti presedan – da svako može da izađe na proteste s pištoljem, ali bez ikakvih posledica.

Pravo na oružje

Slučaj Ritenhaus istakao je duboku podelu u SAD oko prava na oružje, piše Njujork tajms, ukazujući da sada dok se raspravlja o posledicama te presude, nema naznaka promene u pat poziciji u Kongresu po pitanju kontrole nošenja oružja.

Četiri dana pre nego što je Ritenhaus oslobođen optužbi za ubistvo, sudija je odbacio optužbu za nezakonito posedovanje poluautomatske puške kakva se koristi u vojne svrhe. Povlačenje te optužbe, ističe list, predstavlja upečatljiv podsetnik da je slučaj Ritenhaus, pored ispitivanja polarizujućih pitanja rase i prava na samoodbranu, istakao da na američkim ulicama ima sve više oružja, kao neuspeh napora da se uvedu čak i skromna ograničenja nošenja oružja.

Zagovornici kontrole oružja mislili su da će pod predsednikom Bajdenom biti nekog napretka, ali se posle presude Ritenhausu suočavaju s još jednim, mnogo značajnijim neuspehom – konzervativna većina u Vrhovnom sudu verovatno će ukinuti ili ozbiljno oslabiti zakon države Njujork koji nameće stroga ograničenja nošenja oružja van kuće.

Zakoni o oružju u SAD generalno su sve blaži, pošto je otvoreno nošenje sada legalno, u ovom ili onom stepenu, u mnogim državama.

S druge strane, ističe Njujork tajms, većina Amerikanaca podržava strože zakone o oružju, ali je prošlogodišnja Galupova anketa pokazala da je podrška regulaciji oružja, koja je povećana posle masovnog ubistva 2018. u srednjoj školi u Parklandu, oslabila tokom pandemije COVID-19 i porasta nasilnih zločina. Ipak, druge ankete pokazuju da i dalje postoji snažna podrška većoj kontroli.

Pitanje rase

Oslobađajuća presuda Ritenhausu prošla je kao još jedna bitka u dugotrajnom ratu za identitet američke nacije – jedna strana je krivila rasiste i ljude opsednute oružjem, dok je druga uzvratila da je mladić koji je ubio dve i ranio jednu osobu heroj koji je branio pravo na oružje i zakon i red, ističe Vašington post.

Reakcije posle presude takođe su se fokusirale na pitanje rase u slučaju Ritenhaus, premda, kako piše list, mnogi konzervativci pitaju kakve veze to ima s rasom budući da su osoba koja je pucala, tri žrtve, advokati i sudija svi bili beli.

Na levici, s druge strane, rasa izgleda kao osnovna pokretačka sila slučaja, na osnovu teze da crna osoba u istim okolnostima verovatno ne bi dobila takvu blagonaklonost i simpatije kakve su sud i porote pokazali prema Ritenhausu, navodi Vašington post, ukazujući da mnogi liberali tvrde da se čini da sistem koji obećava jednaku pravdu za sve ima različite standarde za različite rase.

Studija podataka Federalnog istražnog biroa (FBI) o zločinima pokazala je da je tokom šestogodišnjeg perioda tri puta bilo verovatnije da će fatalna upotreba vatrenog oružja bele osobe prema crnoj osobi biti presuđena kao opravdana nego u slučaju kada belac ubije belca.

Slučaj Ritenhaus pogodio je živac postojeće debate u SAD po pitanjima rase, pravosudnog sistema i prava na oružje, ali je takođe došao u vreme kada su mnoge savezne države obuzete širenjem zaštite za ljude koji koriste vatreno oružje da bi se branili, što je, ukazuje Vašington post na ocene pravnih analitičara, reakcija na politiku gneva u zemlji.

SANDžaklija preporučuje

Šta naši urednici čitaju, gledaju i slušaju svake hefte. Prijavite se za Heftični Bilten i nikad više ne propustite velike priče.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.