Bošnjaci/Bosanci, političari, akademici, generali, imami – probudite se!

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Zar ne čujete i ne vidite da vam, vašoj djeci, srpsko-hrvatski antibosanski križarski savez oduzima pravo na život u multietničkoj Bosni i Hercegovini?!
BOŠNJACI/BOSANCI, POLITIČARI, AKADEMICI, GENERALI, IMAMI – PROBUDITE SE!_619c501bc2d12.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U svojoj izjavi za medije od 21. 11. 2021. g., a povodom 26. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, član Predsjedništva bosanske države Milorad Dodik je rekao:

“Danas imate situaciju da su dva naroda iz preambule Ustava Bosne i Hercegovine nezadovoljna. Vjerujem i vidim da postoji jedno trajno nezadovoljstvo statusom Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Vratite nam entitet koji je tada utvrđen kao jednonacionalni. Vratite nam konstitutivnost. Sve su to razvalili, a ništa nisu napravili”, uzvikuje Dodik.

Iz ove Dodikove izjave nije najjasnije kome svjedoci Daytona treba da vrate jednonacionalni entitet: republici srpskoj ili kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom?

Kome treba vratiti konstitutivnost, Srbima ili Hrvatima?

Ili treba vratiti i jedno i drugo i jednima i drugima?

Ako se pođe od činjenice da konstitutivnost nije oduzeta ni Srbima ni Hrvatima, onda je logičan odgovor na oba pitanja da Dodik misli kako na entitet r.s. tako i na entitet teritorije, koja je nekad obuhvatala h.z.h.b.

Iz toga dalje proizilazi ne samo žal što obje tvorevine nemaju formalnu dozvolu da budu jednonacionalne već i njegovo shvatanje konstitutivnosti ne kao prava na jednakost već kao prava na povlašten položaj većinskog naroda na određenoj bosanskoj teritoriji.

Preciznije, većinskog srpskog naroda u entitetu r.s., i hrvatskog naroda u nikad prežaljenoj i, kako vidimo, “nepravedno otetom” entitetu h.z.h.b.

Nadalje, imajući u vidu usku saradnju koju na planu blokade državnih i institucija f.bih i uzajamnog pomaganja, kao u drugim destruktivnim akcijama imaju Milorad Dodik i Dragan Čović, onda se sa izvjesnošću može zaključiti da Dodikov stav o jednonacionalnosti i pravom značenju konstitutivnosti dijeli njegov prijatelj kojem je nedavno bio gost na rođendanu.

Ova kratka izjava govori više od svega dosada rečenog od strane tog dvojca o pravim razlozima njihovih udruženih političkih akcija za vračanje “otetih” nadležnosti, kao i vapaj za jednakopravnosti, konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja “ugroženim” Hrvatima u f.bih.

Bilo je i prije sličnih vapaja, ali sad je kristalno jasno zašto i Čović smatra da su Hrvati “ugroženi” samo u f.bih a ne i u r.s., kao i zašto mu Dodik u tome daje nesebičnu podršku, koju za uzvrat dobija od Čovića za svoj rušilački pohod na sâme osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg njih dvojica kao brane.

Sad bi i najnevjernijim Tomama trebalo biti jasno ne samo zašto nije uspjela implementacija Aneksa 7 u r.s i kantonima sa hrvatskom večinom, kao i zašto nema Hrvata u Posavini, već i zašto položaj bilo kojeg drugog osim Srba u r.s i Hrvata u h.z.h.b ne bi bio konstititutivan, iako bi formalno pravno trebao biti, ako bi svjedoci Daytona ovom dvojici velikih prijatelja ispunili jednonacionalističke i aparthejdejske želje.

Pri tome je normalnom svijetu začudno kako mogu prijatelji biti ljudi, koji se odnose diskriminatorski prema pripadnicima drugog i drugačijeg naroda. Sve su prilike da u čvrstom zagrljaju dvojice hulja i prijateljstvo dobija neočekivane karakteristike.

Na kraju svog obračanja, valjda da bi odao dodatnu počast godišnjici potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Dodik je rekao da će posebna sjednica Narodne skupštine r.s. o povlačenju nadležnosti sa drzavnog na nivo entiteta r.s. biti održana.

Samo par sati nakon njega javnosti se obratio i Potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik Igor Crnadak, koji je žurno istaknuo:

“Republici Srpskoj treba jedinstvo da se hitno zaustavi ponižavanje NSRS-a i zato je važna tema neprovođenje ranijih zaključaka, kao i obaveza Milorada Dodika i Željke Cvijanović da već u srijedu na Kolegiju NSRS-a prestanu sa kalkulacijama i saopšte datum posebne sjednice o vraćanju nadležnosti”, dere se Crnadak.

“Redovna sjednica ne smije imati prioritet pred tako važnom posebnom sjednicom”, upozorio je Crnadak.

Ovakav stav jednog od lidera opozicije u r.s. nije neuobičajen za političke prilike u tom entitetu.

Tamošnja opozicija prvo kritikuje Dodika i SNSD za politički avanturuzam da bi ga potom najžešće kritikovala ukoliko pokaže i najmanje odstupanje od dogovorene politike zaštite tzv. srpskog nacionalnog interesa.

Ilustracije radi upravo su opozicione stranke svojevremeno oborile prijedlog zakona o MUP r.s. jer je sadržavao odredbu da će se policijske uprave popunjavati shodno rezultatima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991. g. što je srpskoj opoziciji bilo neprihvatljivo jer bi onda bilo “previše policajaca Bošnjaka”.

U takvim diskusijama je prednjačio Dragan Čavić za čijeg premijerskog mandata u r.s. je usvojen izvještaj r.s. o genocidu u Srebrenici.

Imajući u vidu odnos SNSD prema viseetničnosti manjeg bosanskog entiteta teško se oteti utisku da je pomenuta odredba neiskreno stavljena u prijedlog Zakona o MUP r.s. Znalo se unaprijed kakvu će sudbinu doživjeti pomenuti prijedlog.

To sve govori da u r.s. vlada šovinistički konsenzus o pitanjima srpskog nacionalnog interesa što znači da će i vlast i opozicija u tom entitetu na ovaj ili onaj način nastaviti politiku onemogućavanja bilo kakvog razvoja bosanske države.

Odcijepljenje, samostalnost a potom i priključenje Srbiji su političko programska konstanta i kod jednih i kod drugih s tim što SNSD to ne krije jer mu je cilj, u čemu je i uspio, da razgovor o secesiji postane legitiman u političkom životu Bosane i Hercegovine.

Secesionisticki i subverzivni programi i iz njih izvedeni pojedinačni politički zahtjevi iz r.s. i h.z.h.b su jasni i javno artikulirani.

Međutim, probosanski blok, kako se bar sada čini, nema svoje jasno formulirane zahtjeve.

A to je potrebno uraditi kako se ne bi stekao dojam da strankama koje čine probosanski blok nije dovoljno stalo do bosanske domovine i države kako bi se pokrenule na detaljno osmišljenu akciju i kako bi se ostvarilo jedinstvo i koordinacija u međusobnom djelovanju u ovoj izrazito teškoj kriznoj situaciji.

Jedan od bosanskih zahtjeva bi rebao glasiti da se kroz institucije sistema radi na ukidanju svih zaključaka, koje eventualno donese NSRS te svih zakona koji po tom osnovu budu izglasani uključujući i Zakon o agenciji za lijekove r.s. te Zakon o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika.

Također, bosanski zahtjev treba da bude da se od svjedoka Dejtonskog sporazuma traži podrška bosanskim naporima, uključujući kad je nužno upotrebu bonskih ovlasti Visokog predstavnika.

Nadalje bosanski zahthev treba da bude prema EU, SAD i PIC u smislu da probosanske stranke ne pristaju na ostvarenje nijednog od zaključaka, koji dolaze kroz proceduru NSRS.

Bosanski blok treba jasno i snažno da zahtjeva da međunarodna zajednica ni na koji način ne prihvata nijednu odluke NSRS, koja je u koliziji sa temeljnim Daytionskim sporazumom o suverenitetu i teritorijalnim integritetu bosanske države.

Važan zahtjev bosanskog bloka treba da bude da svjedoci Mirovnog sporazuma preko PIC i Visokog predstavnika donesu u originalnom obliku ponovo odluku, koju je 2007.g. donio tadašnji Visoki predstavnik Miroslav Lajčak o otklanjanju blokada u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, odluku koja je pod pritiskom ES, Srbije i Mađarske te zbog poltronskog odnosa EU kasnije promijenjena i pretvorio u njenu suprotnost.

Treba biti jasno da će se ovakva kriza u Bosni i Hercegovini ponoviti u još gorem obliku ukoliko se iz ruku r.s. čim prije ne oduzme mehanizam blokada na državnom nivou, koje se sada obilato koristi.

Također, zahtjev bosanskog bloka treba uputiti Visokom predstavniku da se ne dopusti da se zakoni zbog kojih je Dodik izazvao krizu donesu na način, koji će značiti njegovu političku pobjedu.

Braćo moja, bosanski patriote, moramo biti budni i aktivni duhom i perom.

Ne smijemo mirno i indoletno posmatrati da nam ubijaju bosansku državu.

Rukom onaj koji ima tu mogućnost, jezikom i perom onaj koji to zna i, na kraju, dovom/molitvom da nas Svevišnji Allah spasi od ljudi koji nam ne misle dobro, ali to j enajslabije stanje bosanskog patriotizma.

Mora se jasnije i glasnije čuti naš bosansko-državni glas na sve četri strane svijeta!

Allahu Svemogući, osnaži nas na putu istine, pravde, mira i pomirenja u našoj nam jedinoj bosanskoj domovini i državi! Amin!

Čitajte više