Smanjuje se broj migranata na „Balkanskoj ruti“

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Godinu dana nakon što je izgorio, otvoren je prihvatni centar za migrante u Lipi, nadomak Bihaća. Trenutno u njemu boravi svega 200 migranata. Ipak, saradnje vlasti unutar BiH još uvijek nema.
Ilustracija: Paola Luciani
Ilustracija: Paola Luciani
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Ono što je trebalo biti završeno za dva mjeseca, odužilo se godinu dana. Prije godinu dana, privremeni migrantski kamp Lipa, nedaleko od Bihaća, izgorio je, a nakon nekoliko dana i zvanično zatvoren. Prebacivanje oko hiljadu migranata u druge kampove u BiH, trajalo je danima, jer naredbu sa državnog nivoa o smještaju, niko nije htio da sprovede, posebno ne kantonalne vlasti. Kompromis je postignut, migranti su prebačeni u dva kampa kod Sarajeva, Ušivak i Blažuj.

Godinu dana kasnije, sve funkcioniše besprijekorno. Državne vlasti hvale se odličnom saradnjom sa svim nivoima vlasti, iako je kamp trebao biti osposobljen u martu.

Od pobune do ponosa

„Ponosim se sa ljudima iz Ministarstva bezbjednosti, kao i Službe za poslove sa strancima koja je to preuzela. Ovdje nisam bio od januara, ovo je prvi put od tada, i to je dokaz da smo zaista uspjeli“, rekao je prilikom otvaranja kampa Lipa, gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.

Prije samo nekoliko mjeseci, prijetnje vlasti Unsko-sanskog kantona, graničile su sa pobunom. Nisu primali migrante u Bihać a vlastiima u Sarajevu su poručivali da oni preuzmu migrante, jer ne žele jedini da nose teret ove krize.

 

„Mislim da danas možemo da kažemo da institucije države BiH  definitivno vladaju migrantskom situacijom i migrantskim operacijama, a da su to do danas dominantno radile međunarodne organizacije“, rekao je ministar bezbjednosti BiH, Selmo Cikotić, koji prošle godine,nakon što je kammp zapaljen a migranti noć proveli u autobusima, 24 časa nije mogao da organizuje privremenu lokaciju za smještaj gotovo hiljadu migranata u cijeloj BiH.

Sporna je i tvrdnju da je država preuzela kontrolu nad migrantskom krizom, jer u Republici Srpskoj se tim problemom bave isključivo entitetske vlasti i policija, sprovodeći migrante na teritoriju Federaciije BiH. Oni su ostali pri stavu, da na teritoriji RS, neće biti kampova za migrante. Takođe, ni svi kantoni u BiH ne žele da prime migrante, pa je teret spao na Sarajevski i Unsko-sanski.

Smještaj za 1500 lica

Za kamp Lipa, EU je izdvojila 1,7 miliona evra. Putnu infrastrukturu, vodu i struju, nakon godinu dana konačno su obezbjedile kantonalne vlasti i grad Bihać a kapacitet je oko 1500 osoba. Trenutno u kampu boravi oko 200 migranata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Sirije a uslovi su, kažu, više nego dobri.

„Odlično. Konačno imamo krevet i hranu. Ima i struja i voda. Prošle godine sam otišao u Sarajevo iz ovog kampa i od tada sam pokušao nekoliko puta da pređem granicu ali nisam uspio. Sada je zima, sada nije pametno ići na gejm. Sačekaćemo toplije dane, pa pokušati ponovo. To možemo ovdje“, kaže Naim iz Pakistana.

Iz Međunarodne organizacije za migrancije poručuju, da se u ovom trenutku u BiH nalazi oko četiri hiljade migranata. Smanjen je i priliv tzv. „Balkanskom rutom“, iako se prema njihovim podacima, veliki broj migranata, koji čekaju da pređu u BiH, nalazi u Srbiji.

„Danas stojimo u ovom višenamjenskom prihvatnom centru za migrante, koji predstavlja jedan jako moderan prihvatni centar, i svjedočimo jednom novom poglavlju upravljanja migracijama od strane BiH“, ponosno je saopštio šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler, ne rekavši da li će ovim migrantima biti dozvoljen slobodan prolaz, ili će se eventualno raditi na njihovoj integraciji u bh društvo.

Novo poglavlje, stari problemi

Ne znaju to ni vlasti u BiH, pokazala je konferencija koja je održana tim povodom u Sarajevu, dan prije otvaranja kampa. Većina migranata, ili bolje rečeno gotovo svi, ne podnose zahtjev za azil kako bi ostali u BiH. Sarajevo, Tuzla, Bihać, Velika Kladuša, samo su privremene stanice za ove ljude. Koliko ih ulazi u BiH svaki mjesec, tačnih podataka nema, ali ih je trenutno u BiH oko četiri hiljade, s tim da ih trećina boravi van kampova. Od gotovo 90000 migranata, koje su vlasti registrovale prilikom ulaska od 2018. godine, njih tek tri odsto podnijelo je zahtjev za azil. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, poručuje da neće od BiH praviti spavaonicu za migrante.

„Zaista je izgledalo a tako je i bilo, s obzirom na broj migranata u BiH, da neko od BiH želi napraviti spavaonicu za migrante, pa kada se sjete da dođu po migrante koji im trebaju. One koji odgovaraju profilu“, kaže Tegeltija.

U BiH ne postoji politički konsenzus za upravljanje migrantskom krizom. Najveći teret podnose Sarajevski i Unsko-sanski kanton, u kojima se ukupno nalazi pet prihvatnih centara: Lipa i Borići u Bihaću, Miral u Velikoj Kladuši, te Ušivak i Blažuj u Sarajevu.

„Imamo stav iz RS kao i nekih kantona sa hrvatskom većinom, da ne dozvoljavaju formiranje kampova na njihovoj teritorji“, rekao je Selmo Cikotić, potvrdivši tako da sistem praktično funkcioniše na teritoriji samo jednog kantona, a ne kao što je izjavio dan kasnije u Lipi, da je otvaranje ovog kampa pokazatelj da državne institucije vladaju migrantskom krizom.

Čitajte više