Oštriji kurs EU i sankcije Dodiku i njegovim pomagačima?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Njemački šef diplomatije Heiko Maas je, piše nejmačka štampa, zatražio oštriji kurs EU u BiH. Evropski parlamentarci traže da se Dodiku zamrzne imovina, zabrani ulazak u EU i da se kazne njemu bliske firme..
Foto: Felipe Trueba, EPA
Foto: Felipe Trueba, EPA
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Süddeutsche Zeitung u članku pod nazivom „Zemlja koja se urušava“ čitaocima u vidu najvažnijih pitanja i odgovora pojašnjava šta se dešava u BiH, zašto su prijetnje secesijom srpskog vođe Milorada Dodika navele njemačku vladu da upali alarm za uzbunu i da li bi na Balkanu ponovo mogao izbiti rat.

„Kada se njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas početkom ove sedmice susreo u Briselu sa svojim kolegama iz EU, razgovor se uglavnom vodio oko Milorada Dodika, koji je najavio da želi da odvoji srpske trupe iz zajedničkih Oružanih snaga BiH i osnuje sopstvenu vojsku, policiju i finansijsku ustanovu u RS“. Dodik, nastavlje Süddeutsche Zeitung, prijeti otcjepljenjem već godinama ali ovaj put se podigla uzbuna jer je Rusija u Vijeću sigurnosti glasala za produženje mandata vojne misije EU u BiH samo pod uslovom da se visoki predstavnik Christian Schmidt ne spomene u rezoluciji i da mu se ne dozvoli da predstavi svoj izvještaj u kojem stoji da se BiH suočava sa „najtežom krizom postojanja nakon rata“. Ako zaista dođe do realizacije prijetnje o osnivanju sopstvene srpske vojske, napisao je dalje Schmidt, „postoji realna opasnost oružanog konflikta“.

Kao odgovor na pitanje zašto visoki  predstavnik, koji nadzire provedbu Dejtonskog sporazuma, ne koristi široke ovlasti koje ima, navodi se da zeleno svjetlo o tome daje gremijum pod nazivom PIC (Vijeće za implementaciju mira) u kojem je i Rusija, koja „demonstrativno podržava Dodika i traži ukidanje OHR-a“.

A šta poduzima Evropa? „Kao i SAD posebno u vrijeme Trumpa, tako su se i članice EU povukle i godinama nisu vodile aktivnu politiku prema BiH ali i prema Zapadnom Balkanu. Posljednje izjave šefa njemačke diplomatije Maasa i njegove prijetnje sankcijama ukazuju da su odgovorni u Berlinu i Briselu prepoznali koliko je važno pokazati prezentnost u ovom regionu, podržati demokratske, reformske snage i pružiti im perspektivu za približavanje EU“, piše Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

TAZ: Sankcije za one koje dovode u pitanje strukture države

I Tageszeitung iz Berlina piše kako je šef njemačke diplomatije Heiko Maas na konferenciji ministara vanjskih poslova EU u Briselu govorio o sankcijama protiv Dodika. On je rekao da se „u perspektivi mora razmišljati o oštrijem kursu“ kao i da „sankcije trebaju pogoditi one koje stavljaju pod znak pitanja državne strukture BiH i koji pokušavaju da izazivanjem mržnje huškaju ljude jedne protiv drugih“. U tekstu se navodi i da zaključaka sa konferencije nije bilo ali da je došlo do pomaka u diskusiji po pitanju sankcija.

Evropski parlamentarci smatraju, navodi dalje TAZ, da one ne bi trebale biti usmjerene samo protiv Dodika, već i protiv onih koji posluju s njim, odnosno firmi koje su bliske političkom vođstvu RS. Poslanici Evropskog parlamenta Tineke Strik iz Zelenih i socijaldemokrata Dietmar Köster željeli bi otići i korak dalje: zabraniti Dodiku ulazak u EU i zamrznuti njegovu imovinu. Visoki predstavnik predložio je ukidanje finansijske pomoć Evropske unije. Holanđanka Tineke Strik je pojasnila da 15 od 27 članica moraju glasati za sankcije da bi one bile uvedene. Ali mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó oštro je protivjrečio njemačkom kolegi Heiku Maasu. I tu, kako piše TAZ, dolaze do izražaja “autokratski vođene zemlje EU, koje se simpatiziraju sa srpskim nacionalistima”. Pored Mađarske su to Poljska i Slovenija a situaciju “dodatno komplikuje Hrvatska, koja podržava hrvatske nacionaliste iz Hercegovine koji opet sarađuju sa Dodikom”.

TAZ navodi kako ni u vrhu EU situacija nije baš jasna i da se visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnost Joseph Borell izjasnio protiv sankcija. No, SAD, Velika Britanija i Njemačka zahtijevaju oštriji kurs. “Stav ovih važnih zemalja već je pokazao učinak: Dodik je sjednicu Parlamenta RS, na kojoj je trebalo biti zaključeno odvajanje RS od BiH, odgodio za početak decembra”.

Istovremeno, zaključuje TAZ, potpredsjednik socijaldemokrata BiH, Srbin Vojin Mijanović, želi da osnuje „Pokret za državu”, koji bi bio aktivan u cijeloj zemlji, a SPD se, nakon poraza SDA na opštinskim izborima, „razvija u najjaču partiju u BiH”.

„Bijelo zlato ili prokletstvo”?

U Srbiji bi trebao biti otvoren najveći rudnik litijuma na svijetu, ali sve je više otpora od strane stanovništva i boraca za zaštitu okoliša, piše Stuttgarter Nachrichten.

“Za izgradnju rudnika treba biti žrtvovana jedna od najplodnijih regija Srbije, kaže Momčilo Alipić iz doline Jadra. Sačuvajmo Jadar i Rađevinu! Žele nas strpati u rezervat kao Indijance i Abordžine”, kaže ovaj voćar i predsjednik Građanskog pokreta. Australijsko-britanski koncern Rio Tinto spreman je uložiti 2,4 milijarde dolara u izgradnju rudnika. Od 2006 bi rudnik Jadar proizvodio godišnje 58.000 tona litijum karbonata i katapultirao koncern među 10 najvećih proizvošača litijuma na svijetu.

Ali, u otvorenom pismu vladi profesori Srpske akademije nauka upozoravaju na nesagledive rizike. Jedna od opasnosti je visoki procenat arsena u rudi. Nakon 40 godina bi moglo nastati 6.000 tona naslaga arsena što bi „kompletno uništilo rezerve podzemne vode“. Prema jednom istraživanju javnog mnijenja, više od 30 posto Srba je striktno protiv koncesija koje bi se dale koncernu Rio Tinto a više od 60 posto bi na to pristale samo pod striktnim uslovima koji se odnose na zaštitu čovjelove okoline. Otpor, koji daje osnaženi Pokret za zaštitu čovjelove okoline, je razlog što se u Beogradu oklijeva stavljanje potpisa na ovaj projekat. Predsjednik Srbije Vučić je u ljeto najavio referendum.

“I kancelarka Merkel je tokom oproštajne posjete u septembru izjavila da su zalihe litijuma “veliko dobro” i ako su “svi za njih zainteresirani onda je i Njemačka”. Ali, kako navodi list Nova, “Njemačka ima i veće zalihe litijuma od Srbije ali  Srbija ima nešto što je vrijednije: građane koji nisu spremni da prodaju zemlju za vreću litijum-dolara”, piše dalje Stuttgarter Nachrichren.

Ali, da li su nalazišta litijuma za Srbiju „bijelo zlato ili prokletstvo“? S jedne strane se računa sa 2000 radnih mjesta tokom 4-godišnje gradnje rudnika i kasnije sa 1.000 stalnih zaposlenja. Nasuprot tome, samo u regionu Rogoznice postoji armija od 19.000 poljoprivrednika. Vlada se nada industrijskom kvantnom skoku ali ovdje je u pitanju region koji živi od poljoprivrede i turizma, navodi njemački list..

Rio Tinto obećava “nove inovativne tehnologije” u eksploataciji litijuma ali u Australiji, Papua Novoj Gvineji, Madagaskaru ili Mongoliji koncern se pobrinuo za velike kontroverze kada se pogleda na zagađene rijeke, korupciju i uništavanje zaštićenih spomenika kulture. „Naši popovi su preživjeli komunizam a sada uzimaju novac od koncerna koji tjera ljude“, ljuti se voćar Momčilo Ampilić. „Pokušavaju svuda da se infiltriraju. Podmazuju sve novcem a donacijama kupuju škole, sportska udruženja, Domove kulture pa čak i crkvu“.

Voćar Ampilić kaže i kako se ljudi „ne smiju upuštati u referendum“ a  učiteljica Marija Ampilić zaključuje: „Litijum nije rješenje. Zbog komfora koji pruža vožnja električnim automobilima, čime umirujemo savjest, ovdje treba da se uništi ogromno prostranstvo nedirnute prirode”, kaže se u članku objavljenom u listu Stuttgarter Nachrichten.

Čitajte više