Neuspjeli atentat na premijera Iraka uvod u opasnu eskalaciju

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Mustafa_al-Kadhimi_(cropped)
Kazimi, koji se obratio naciji na televiziji ubrzo nakon napada, rekao je da nije povrijeđen, dok je u saopštenju iračkih snaga bezbjednosti incident nazvan "neuspjelim pokušajem atentata na premijera i vrhovnog komandanta".
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Napad dronom na rezidenciju iračkog premijera Mustafe al Kazimija 7. novembra, poslije višesedmičnih tenzija između vlade u Bagdadu i proiranskih militantnih grupa koje tvrde da su žrtve izborne prevare na parlamentarnim izborima održanim prošlog mjeseca, mogao bi biti uvod u opasnu eskalaciju, pišu svjetski mediji.

Dron pun eksploziva napao je rezidenciju iračkog premijera Mustafe al Kazimija u Bagdadu rano u nedelju, 7. novembra u, kako su irački bezbjednosni zvaničnici rekli, pokušaju ubistva, što je označilo eskalaciju tenzija između vlade u Bagdadu i militantnih grupa koje podržava Iran, napisao je Volstrit džurnal.

Napad je uslijedio poslije prijetnji koje su vođe proiranskih militantnih grupa uputile Kazimiju, iako su naoružane grupe negirale odgovornost, ističe američki list, dodajući da su tenzije naglo eskalirale u iračkom postizbornom sporu nakon što je 5. novembra, ispred bezbjedne Zelene zone Bagdada – centralne oblasti u kojoj se nalaze vladine institucije i strane ambasade – ubijen demonstrant.

Kazimi, koji se obratio naciji na televiziji ubrzo nakon napada, rekao je da nije povrijeđen, dok je u saopštenju iračkih snaga bezbjednosti incident nazvan “neuspjelim pokušajem atentata na premijera i vrhovnog komandanta”.

Očigledni pokušaj ubistva, kako ističe Volstrit džurnal, doprinosi političkim previranjima nakon prošlomjesečnih parlamentarnih izbora u Iraku na kojima su militantne grupe koje podržava Iran tvrdile da je glasanje bilo namješteno. Saveznici Teherana pretrpjeli su značajan poraz na izborima jer su birači favorizovali nacionalističke i druge snage u zemlji, dodaje list.

Napad kojim je ciljan vrh iračke vlade predstavlja odmak od dosadašnjih napada paravojnih grupa koje podržava Iran. Volstrit džurnal naglašava kako su posljednjih mjeseci izvele seriju napada dronovima na američke snage u Iraku i Siriji.

Tri drona

Nekoliko trenutaka nakon napada, irački premijer al Kazimi oglasio se na Tviteru nazvavši napade raketama i dronovima kukavičkim, te je pozvao na miran i konstruktivan dijalog “zbog Iraka i budućnosti Iraka”, javio je CNN.

Prema izjavi iračkih zvaničnika, u napadu su bila uključena tri drona ali su snage bezbjednosti uspjele da obore dva, dok je treći, uslijed eksplozije, ranio nekoliko čuvara premijerove rezidencije, nanijevši manju štetu.

Niko nije preuzeo odgovornost za pokušaj atentata, ali on dolazi usred pojačanih tenzija u prijestonici, naglašava američki televizijski kanal. Stejt department je osudio napad na premijerovu rezidenciju kao “očigledan teroristički čin”, rekavši da je u kontaktu s iračkim snagama bezbjednosti i da je ponudio pomoć u istrazi.

U međuvremenu, ističe CNN, sekretar iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Ali Šamkani osudio je pokušaj atentata, rekavši u tvitu u nedjelju da su incident mogli izazvati “strani istraživački centri” koji, kako je rekao, nisu donijeli ništa “osim nesigurnosti, razdora, i nestabilnost potlačenog iračkog naroda”.

Kataib Hezbolah, jedna od najmoćnijih grupa šiitskih militanata u Iraku koju podržava Iran, negirala je bilo kakvu umiješanost u pokušaj atentata na premijera, dok je portparol Abu Alija al Askari doveo u pitanje stav vlade o napadu. Askari je rekao da Kazimi “glumi žrtvu”, dodajući da postoje “jeftiniji” i efikasniji načini da se nanese šteta premijeru – ako je to bio cilj.

Marginalizacija Fataha

Napad dronom, kao i pucnjava koja se čula širom centralnog Bagdada, desili su nekoliko sati nakon što su iračke pristalice militantnih grupa povezanih s Iranom održale pogrebni marš za čovjeka koji su ubile bezbjednosne snage u petak, 5. novembra, kada je masa pokušala da upadne u jako utvrđenu Zelenu zonu, napisao je Vašington post.

Više od 125 ljudi je ranjeno u tim sukobima, od kojih su većina pripadnici snaga bezbjednosti, pošto su pristalice proiranskih militantnih grupa odbacile rezultate iračkih parlamentarnih izbora održanih 10. oktobra. Na izborima je, dodaje list, populistički šiitski klerik Moktada al Sadr osvojio najviše mjesta u parlamentu, dok je alijansa Fatah povezana s Iranom pretrpjela značajan gubitak.

Nagli porast tenzija tokom vikenda uslijedio je nakon naznaka da Sadr možda nastavlja s formiranjem vlade koja marginalizuje Fatah. Alijansa koju podržava Iran izgubila je popularnost u Iraku posljednjih godina, nakon što su njene militantne grupe učestvovale u ubistvu stotina mladića i devojaka koji su se pridružili antivladinoj pobuni 2019.

Demonstracije su počele kao krik protiv korupcije, ali su brzo prerasle u pobunu protiv cjelokupnog političkog sistema. Izbori 10. oktobra održani su ranije kao ustupak demonstrantima ali, dodaje Vašington post, većina Iračana je na kraju odlučila da ne glasa, navodeći duboko razočarenje u mogućnost da izbori promijene ono što oni vide kao politički sistem koji je u velikoj mjeri neodgovoran.

Oružane grupe povezane s Iranom okrivljene su za desetine raketnih i udara dronova na Zelenu zonu i druge vojne ciljeve povezane sa SAD u posljednjih nekoliko godina, pri čemu se tempo često povećava tokom osjetljivih političkih trenutaka, napisao je vašingtonski list.

Ravnoteža odnosa s Vašingtonom i Teheranom

Prije nego što je postao premijer u maju prošle godine, Mustafa al Kazimi (54) je bio šef iračke obavještajne službe. Pristalice proiranskih naoružanih grupa smatraju da je blizak SAD te da je nastojao da pronađe ravnotežu između iračkih odnosa s Vašingtonom i Teheranom, ističe Gardijan.

Prije izbora u oktobru, irački premijer bio je domaćin nekoliko rundi razgovora regionalnih neprijatelja Irana i Saudijske Arabije u Bagdadu u pokušaju da ublaži regionalne tenzije.

Iako su SAD, Savjet bezbjednosti UN i drugi pohvalili izbore 10. oktobra, koji su uglavnom protekli bez nasilja i bez većih tehničkih grešaka, pristalice proiranskih militantnih grupa podigli su šatore u blizini bagdadske Zelene zone prijeteći nasiljem ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi za ponovnim prebrojavanjem glasova.

Nakon što su protesti postali smrtonosni, kada je 5. novembra došlo do razmjene vatre u kojoj je jedan demonstrant poginuo a na desetine policajaca povrijeđeno, al Kazimi je naredio istragu kako bi se utvrdilo šta je izazvalo sukobe i ko je prekršio naređenja da se ne otvara vatra. No, ukazuje list, neki lideri proiranskih militantnih grupa otvoreno su okrivili Kazimija za sukobe u petak i smrt demonstranta.

Nakon napada dronom na premijerovu rezidenciju, ističe Gardijan, portparol vrhovnog komandanta iračkih oružanih snaga rekao je da je bezbjednosna situacija u Zelenoj zoni u nedjelju bila stabilna, dok se na slikama koje je objavila državna novinska agencija INA vidi oštećenje nekih dijelova premijerove rezidencije i oštećeno terensko vozilo parkirano u garaži.

Naznaka opasne eskalacije

Uz ocjenu da bi napad na rezidenciju premijera mogao označiti opasnu eskalaciju, u svojoj analizi BBC naglašava kako se Irak nakon izbora našao u dugom i nezgodnom procesu pokušaja da formira vladajuću koaliciju.

Odziv na izborima je bio rekordno nizak – samo 41 odsto – i taj nedostatak angažovanja pokazuje da mnogi Iračani ne vjeruju da ih čeka stvarna promjena.

Dok su proiranske stranke prošle gore nego što su se nadale, izgubivši mnoga mjesta u parlamentu, s druge strane, ističe britanski javni servis, šiitski muslimanski klerik Moktada al Sadr čija je stranka dobila najviše mjesta, zalaže se za vladu bez stranog miješanja – što je najvažnije od Irana i Zapada. On želi da okonča uticaj Teherana na unutrašnje poslove Iraka.

Ove političke linije razdvajanja znače da su tenzije visoke, a pokušaj ubistva premijera al Kazimija mogao bi da se pokaže kao opasna eskalacija s dalekosežnim posljedicama, zaključuje BBC.

Čitajte više