Mustafa Akyol o Ponovnom otvaranju muslimanskih umova

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
"Moje iskreno uvjerenje jeste da mi muslimani trebamo nastaviti njegovati našu tradiciju razmjene ideja s poštovanjem i voditi uljudne i smislene razgovore među nama."
Mustafa Akyol o Ponovnom otvaranju muslimanskih umova_617dd278b4397.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Čast mi je vidjeti da se prvo međunarodno izdanje moje knjige Ponovno otvaranje muslimanskih umova štampa u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je za mene veoma posebna.

Moja ljubav prema Bosni i Hercegovini seže u rane 1990-te godine, kada sam bio student na istanbulskom univerzitetu Bogazici, i kada sam sa zabrinutošću pratio uznemirujuće vijesti o brutalnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Vijesti iz Sarajeva, Mostara, Cerske ili Srebrenice rasplakale bi me i silno sam želio učiniti nešto za nevine muslimanske žrtve na Balkanu. U najmanju ruku pridružio sam se probosanskim skupovima u Istanbulu, pisao pamflete koji su pozivali na solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom i neprestano se molio za pobjedu herojske Armije RBiH.

Osim toga, s godinama sam shvatio da su Bošnjaci ne samo žrtve ponovljenih talasa genocida tokom historije, već i predstavnici jedne prelijepe i dragocjene islamske tradicije, koja dugo njeguje vrijednosti koje ja branim u ovoj knjizi: razumnost, neprisiljavanje, toleranciju i pluralizam. Vjerujem da ako bi postojalo neko idealno muslimansko društvo, ono treba biti društvo u kojem pobožnost ne proizilazi iz diktata države ili „vjerske policije“, već iz iskrene vjere vjernika, koji uz to imaju mudrost poštivanja razlika – što je upravo ono što za mene znači Bosna. Nije ni čudo što se u indeksu o ljudskim pravima, koji sam pomogao pripremiti 2020. godine, Bosna i Hercegovina pokazala kao „najslobodnija zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom,“ što je jedna osvježavajuća suprotnost naspram autokratskih režima kojih nažalost danas ima mnogo u našem muslimanskom svijetu.

Zahvalnost Kariću i Izetbegoviću

Konačno, Bosna i Hercegovina me je još više lično očarala 2010-tih. godina, kada sam blagoslovljen upoznavanjem jedne izvanredne Bošnjakinje, danas moje supruge, Riade Ašimović Akyol, što je također učinilo Sarajevo mojim drugim domom. Danas mi imamo tri sina, od kojih dvojica već govore bosanski jezik, i oni će, ako Bog da, nastaviti odrastati sa sviješću o svom obostranom – turskom i bosanskom – naslijeđu.

S godinama sam stekao i dragocjene prijatelje u Bosni, a jedan od njih, Mirnes Kovač, istinska je snaga iza objavljivanja ovog izdanja knjige na bosanskom jeziku. Duboko sam mu zahvalan na njegovoj predanosti da se u Bosni i Hercegovini objavi moja knjiga, na njegovom izvrsnom prijevodu i svim velikodušnim naporima koje je uložio u ovaj projekat. Molim Boga da bude zadovoljan s njim.

Svoju zahvalnost upućujem i velikom bosanskom učenjaku, profesoru dr. Enesu Kariću, na njegovoj učenosti, vremenu i vrijednim doprinosima ovoj knjizi. Njegovi komentari o mom djelu spadaju među blagoslove koje časno nosim.

Dozvolite mi da dodam da sam također zauvijek zahvalan još jednom Bosancu: velikom rahmetli Aliji Izetbegoviću. Njegovo remek djelo Islam između Istoka i Zapada jedna je od knjiga koje su izgradile moj islamski svjetonazor. Od njega sam naučio da bismo mi muslimani, uz odanost našoj vjeri, trebali učiti iz postignuća cijeloga ljudskog roda – a kako bismo se mogli obraćati cijelom ljudskom rodu. Izetbegovićev naglasak na slobodi, koji ćete u ovoj knjizi vidjeti kao epigraf za 11. poglavlje, također je jedan biser mudrosti koji mnogi u muslimanskom svijetu danas i dalje trebaju pomno slušati.

Poziv na preispitivanje današnjih izazova

Naposlijetku, nekoliko riječi o mojoj knjizi. Kao što čitoci mogu vidjeti, to je poziv jednog muslimana ostalim muslimanima da ponovno razmisle o nekim ozbiljnim stvarima s kojima se mi muslimani danas suočavamo. Upućujući ovaj poziv, ja nipošto ne tvrdim da sam neki vjerski autoritet. Nisam muftija, ni mudžtehid, niti pak alim u tradicionalnom značenju te riječi. Ipak, u svom radu kao istraživač i javni intelektualac, često se pozivam na manje zapažene poglede uleme iz naših prošlih stoljeća, te na mnoge muslimanske učenjake iz različitih perioda. Ističem njihove uvide i nastavljam ažurirati i razvijati ideje koje nam mogu pomoći da preispitamo neke od naših današnjih izazova – o pitanjima ljudskih prava, religijske slobode, slobode govora ili ravnopravnog učešća žena u društvu.

Također vjerujem da, iako je naša islamska tradicija puna vrlina i mudrosti, niko od tih naših velikih predaka nije živio u modernom svijetu, koji se dramatično razlikuje od predmodernog svijeta u kojem su se razvile naša teologija i tradicionalna jurisprudencija. Zbog toga trebamo promišljati iznova i učiniti da Kur'an „progovori savjesti ovog vremena“, kao što je to rekao veliki osmanski pjesnik Mehmet Akif (u. 1936.) prije više od jednog stoljeća.

Ako ovo djelo doprinese tom velikom naporu, bit ću sretan. Također, bit će mi drago čuti svako gledište bosanskih islamskih učenjaka i inelektualaca o argumentima koje sam iznio u knjizi. Moje iskreno uvjerenje jeste da mi muslimani trebamo nastaviti njegovati našu tradiciju razmjene ideja s poštovanjem i voditi uljudne i smislene razgovore među nama. Zadovoljstvo mi je primjetiti pažnju koju su ugledne novine Preporod pokazale ovakvoj raspravi, upravo na takav način.

Dopustite mi da se još jedanput zahvalim svom dragom prijatelju Mirnesu Kovaču što je pomogao da ova knjiga bude dostupna na bosanskom jeziku, zatim poštovanom piscu Damiru Uzunoviću, urednici Idi Hamidović, kao i cjelokupnom timu u izdavačkoj kući Buybook iz Sarajeva, te svim čitaocima koji bi je mogli smatrati vrijednom pažnje.

Uz mahsus selam i pozdrave svim dobrim, dragim ljudima u Bosni i Hercegovini.
Mustafa Akyol
Washington, D.C.,
20. septembar, 2021. godine

Čitajte više