Zašto UN daju još osam godina za spas od ekološke katastrofe?

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Screenshot 2021-10-30 at 19.46.38
Ukupno 50 zemalja Evropske unije obećale su 'neto nulti cilj' do sredine 21. stoljeća, a njihove nacionalne strategije pokrivaju više od polovine emisija stakleničkih gasova.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Osam godina. Gromoglasni poziv za buđenje. Sat glasno otkucava. To su tri ključne rečenice iz izvještaja Programa UN za životnu sredinu (UNEP), objavljenog u utorak 26. oktobra.

Svijet se, naime, suočava sa porastom globalne temperature od najmanje 2,7 stepeni Celzijusa, ako zemlje ostanu pri sadašnjim planovima u borbi protiv klimatskih promjena.

Zašto?

U izvještaju o štetnim emisija gasova za 2021. godinu stoji da su nova nacionalna klimatska obećanja u kombinaciji sa drugim mjerama ublažavanja dovela svijet na put za porast temperature do kraja stoljeća, što je znatno iznad ciljeva Pariskog sporazuma o klimi.

Ukoliko se taj scenario odigra – to bi dovelo do katastrofalnih klimatskih promjena na Zemlji. Da bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod 1,5 stepeni Celzijusa u 21. stoljeću, što je i aspirativni cilj Pariskog sporazuma, svijet treba da prepolovi godišnje emisije stakleničkih plinova u narednih osam godina.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN, naveo je da je izvještaj “gromomglasni poziv za buđenje svjetskim liderima”, dok su stručnjaci iz oblasti pozvali na drastične akcije protiv kompanija koje koriste fosilna goriva.

Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP, rekla je kako klimatske promjene više nisu problem budućnosti.

Šta predviđa Pariski sporazum?

EU i sve njegove države članice potpisali su i ratificirali Pariski sporazum 2015. godine te su snažno predani njegovoj provedbi. U skladu s tom obvezom, zemlje EU-a dogovorile su se da će EU usmjeriti prema tome da do 2050. postane prvo klimatski neutralno gospodarstvo i društvo.

U skladu sa zahtjevima iz sporazuma EU je prije kraja 2020. predao svoju dugoročnu strategiju smanjenja emisija i ažurirane klimatske planove, obvezujući se na smanjenje emisija EU-a za najmanje 55 % do 2030., u odnosu na razine iz 1990.

EU prednjači u borbi protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući svojim odvažnim politikama i djelovanjima, EU ima vodeću ulogu u uspostavi globalnih standarda i potiče klimatsku ambiciju diljem svijeta.

Klimatske promjene – problem sadašnjosti

“To je sadašnji problem. Da bismo imali šansu da ograničimo globalno zagrijavanje imamo osam godina da prepolovimo emisije staklene bašte. Osam godina da napravimo planove, da postavimo politike, primjenimo ih i na kraju ostvarimo smanjenja. Sat glasno otkucava”, poručila je Andersen.

Problem predstavljaju nacionalni planovi zemalja potpisnica Pariskog sporazuma o klimi, jer odlažu akcije nakon 2030. godine.

“Smanjenje emisije metana iz sektora fosilnih goriva, otpada i poljoprivrede moglo bi pomoći u zatvaranju jaza u emisijama i smanjenju zagrijavanja u kratkom roku”, navodi se u izvještaju.

Emisije štetnih gasova u konstantnom su porastu od 1970. godine do danas, stoji u izvještaju, a navodi se da je pandemija COVID-19 u 2020. godini dovela do pada emisije štetnih plinova u atmosferu. Godinu prije pandemije emisija štetnih plinova bila je najveća u historiji, a u 2021. godini bi mogla biti nešto manja nego 2019.

Samo dva dana nakon objavljivanja izvještaja iz SAD je stigla vijest da će najviši rukovodioci velikih naftnih kompanija svjedočiti pred Kongresom SAD zbog optužbi da su obmanjivali javnost o klimatskim promjenama.

Poslanici demokrata u Kongresu su naveli da će se saslušanja fokusirati na višedecenijsko poricanje vodeće uloge njihovih proizvoda u podsticanju klimatskih promjena.

Naftaši decenijama poricali štetu svojih proizvoda?

Svjedočit će izvršni direktori Exxon-a, Chevron-a i BP America, predsednik Shell-a i šefovi lobističkih firmi Američkog instituta za naftu i Privredne komore SAD.

Demokratski predstavnik Ro Khanna, koji predsjedava Podkomitetom za životnu sredinu, rekao je, kako citira Reuters, da je saslušanje početak jednogodišnje istrage.

“Ideja je da oni priznaju američkom narodu šta su uradili”, rekao je on.

U saopštenju komiteta se navodi da je industrija znala za efekte globalnog zagrijavanja od 1977. godine, ali da je “decenijama širila poricanje i sumnju u štetu svojih proizvoda”.

Nedavno su neke velike kompanije javno podržale akciju za sprečavanje klimatskih promjena dok su privatno blokirale reforme, dodaje se.

Kina se ranije obavezala da će prestati sa izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu, te će pojačati podršku siromašniji zemljama u razvoju čiste energije. Kina je najveći svjetski emiter staklenih gasova i u velikoj mjeri se oslanja na ugalj za domaće energetske potrebe.

Bosna i Hercegovina je 2021. godine utvrdila doprinos Sekretarijatu UN-a za klimatske promjene, što je iz Delegacije EU u BiH pozdravljeno kao značajna prekratnica u okviru Pariskog sporazuma.

Utvrđeni doprinosi BiH predstavljaju opredjeljenje zemlje prema ostatku svijeta da smanji emisije stakleničkih plinova. Revidirani ciljevi BiH u podnesenim Utvrđenim doprinosima su dosta ambiciozniji i zahtijevaju smanjenje emisija u BiH za više od jedne trećine do 2030. godine i gotovo dvije trećine do 2050. godine u odnosu na nivoe emisija iz 1990. godine.

BiH je Pariskom sporazumu pristupila 22. aprila 2016. godine.

Ipak, i dalje se okolina zagađuje.

Kineski konzorcij je bio najbolji ponuđač u Bosni i Hercegovini na strateškom projektu Blok 7 Termoelektrane Tuzla na sjeveroistoku zemlje. Ovaj projekat je pod znakom pitanja, jer kineski investitor nije u mogućnosti da ispuni obaveze u vezi sa ugradnjom kotla, turbine i generatora.

Ugovor nije raskinut, nego je zatraženo mišljenje Parlamenta Federacije BiH o nastaloj situaciji.

Ekološke organizacije apeluju da se od projekta odustane.

“Ako ti političari stvarno žele pomoći ovoj državi i građanima ove države, onda bi pothitno trebali raskinuti taj ugovor, uozbiljiti se i razgovarati sa Evropskom unijom (EU), kako da nam pomogne u procesu dekarbonizacije”, rekao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energetiku iz Tuzle.

U Tuzlanskom kantonu zagađenje tla i zraka predstavlja jedan od najvećih problema. Najveći zagađivač je Termoelektrana Tuzla, koja je i prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije uzročnik bolesti, ali i visokog stepena mortaliteta naročito kod stanovništva u naseljima oko Termoelektrane. Broj karcinoma i respiratornih bolesti i dalje je visok u odnosu na druge dijelove BiH.

Srbija je s druge strane usvojila Zakon o klimatskim promjenama koji podrazumijeva uspostavljanje sistema za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećanje otpornosti pogođenih sektora u privredi.

Tim aktom država se obavezala da u naredne dvije godine usvoji strateške dokumente o strategiji niskougljeničnog razvoja i program prilagođavanja na promenjene klimatske uslove.

Srbija je u novembru 2020. godine potpisala i Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji. Deklaracija predviđa da zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, kao i članice te zajednice, do 2050. godine smanje korištenje fosilnih goriva i emisiju štetnih gasova, a ovu deklaraciju potpisala je i Bosna i Hercegovina.

Srbija je krajem januara 2020. usvojila i Nacionalni plan za smanjenje emisije (NERP) kojim se obavezala da svake godine smanjuje emisije zagađujućih materija iz termoelektrana.

Termoelektrane iz Srbije su i najveći zagađivači u Evropi, prema izvještaju mreže nevladinih organizacija Bankwatch, sa sjedištem u Pragu.

Ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji su u 2019. bile 5,6 puta više nego što je dozvoljeno u Nacionalnom planu za smanjenje emisija zagađujućih materija iz velikih postrojenja za sagorjevanje.

Najveći zagađivač je termoelektrana “Kostolac B” u istočnoj Srbiji, a na drugom mjestu je “Nikola Tesla” B1 i B2, nadomak Beograda.

Crna Gora ispunila 95 posto obaveza EU u ovoj oblasti

Crna Gora nastavlja usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u oblasti klimatskih promjena, a prema izvještaju o realizaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila, stepen realizacije u toj oblasti je 95,8 posto, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

U skladu sa “Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena”, Ministarstvo fomiralo Radnu grupu za izradu podzakonskih akata, i do sada ih je donešeno 13, saopšteno je iz Ministarstva na upit RSE koliko je Crna Gora do sada donijela akata u svrhu sprječavanja klimatskih promjena, i koliko toga je primijenjeno u praksi.

Ukupno 50 zemalja Evropske unije obećale su ‘neto nulti cilj’ do sredine 21. stoljeća, a njihove nacionalne strategije pokrivaju više od polovine emisija stakleničkih gasova.

Korak u pravom smjeru

Ako bi se planovi u potpunosti ostvarili – smanjio bi se porast temperature Zemlje za 0,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine. Time bi se spriječile smrtonosne posljedice zagrijavanja, poput poplava, suša i izumiranja biljnih i životinjskih vrsta.

Prema UNDEP to je korak u pravom smjeru.

Inger Andersen, Izvršna direktorica ove organizacije je u svom izlaganju jasno naznačila da bi razgovori na ovu temu trebali biti okončani i da je kranje vrijeme da se počne djelovati i koristiti svaka prilika da se napravi pomak.

“Poenta je da znamo šta treba da radimo. Znamo kako to da uradimo. Znamo vremenski okvir u kojem trebamo djelovati. Znamo koje su prednosti akcije i posljedice nedjelovanja. Slučaj za klimatsku akciju je, u suštini, zatvoren”, izjavila je.

Moramo biti čvrsti, brzi i sve ovo moramo početi raditi sada – zaključila je Andersen.

Čitajte više