Novi čin drame sa izručenjem

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Džulijan Asanž: Novi čin drame sa izručenjem_6179e2b85f024.jpeg
Uoči početka žalbenog procesa protiv osnivača Vikiliksa, organizacije za zaštitu ljudskih prava traže njegovo oslobađanje. Nedavno je objelodanjeno da je CIA planirala da ubije Asanža.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

U Londonu juče (27.10.) počeo je žalbeni proces u slučaju Džulijana Asanža. SAD osporavaju odluku suda od 4. januara, kojom se zabranjuje izručenje osnivača platforme Vikiliks Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog podataka koje je objavio tamo mu prijeti zatvorska kazna i do 175 godina. Vikiliks je između ostalog razotkrio brutalne akcije SAD u Avganistanu i Iraku, kao i teške ratne zločine. Za njih do sada niko nije odgovarao.

Presuda iz januara najprije je donijela olakšanje aktivistima za ljudska prava, novinarskim udruženjima i pristalicama Asanža. Ali ono je trajalo onoliko dugo, koliko je bilo potrebno da se pročita obrazloženje presude. Sutkinja je prihvatila „samo humanitarni razlog – da Asanža u SAD očekuju nehumani uslovi u pritvoru”, rekla je za DW u avgustu poslanica Zelenih u Bundestagu Margit Štump. „Ona nije odbacila, pa čak ni dovela u pitanje, bilo koji od američkih razloga za izručenje. Zato Džulijanu Asanžu prijeti izručenje, ukoliko SAD dokažu da će uslovi u pritvoru biti takvi da će biti obezbijeđena briga za njegovo zdravlje, a time i njegov život.“

Da Asanž ima razloga da strahuje za svoj život, pokazuju podaci koje je krajem septembra objavio istraživački tim portala „Jahu njuz“. Pod naslovom „Otmica, ubistvo i pucnjava u Londonu: uvid u tajne ratne planove CIA protiv Vikiliksa“, „Jahu njuz“ između ostalog piše da su službenici obavještajne službe CIA 2017. razmišljali o otmici Džulijana Asanža i njegovom ubistvu. Do tih podataka se došlo kroz razgovore sa ukupno trideset predstavnika tajnih službi i državnih službenika.

Reagujući na istraživanje portala „Jahu njuz“, Majk Pompeo, koji je za vrijeme mandata Donalda Trampa najprije bio direktor CIA, a zatim i ministar spoljnih poslova SAD, zatražio je da svi sagovornici istraživačkih novinara budu optuženi za odavanje tajnih informacija. Posmatrači to ocjenjuju kao indirektnu potvrdu tih navoda. U međuvremenu je za planove CIA takođe zainteresovan Komitet Predstavničkog doma za tajne službe.

Aktivisti za ljudska prava traže oslobađanje

Generalna sekretarka „Amnesti internešnala“, Agnes Kalamar, smatra da izvještaji o planovima CIA za ubistvo dodatno izazivaju nepovjerenje u ionako nepouzdana uvjeravanja američkih diplomata da će se prema Asanžu postupati humano. „Uvjeravanja vlade SAD da neće staviti Džulijana Asanža u zatvor sa najvećim stepenom bezbjednosti ili ga podvrgnuti specijalnim administrativnim mjerama, diskreditovana su njenim priznanjem da zadržava pravo da opozove te garancije“, rekla je Kalamar u utorak. „Izvještaji da je CIA razmatrala mogućnost otmice ili ubistva Asanža bude još veću sumnju u pouzdanost američkih obećanja i dodatno razotkrivaju političke motive koji se kriju iza ovog slučaja“, ocijenila je dalje generalna sekretarka „Amnestija“. Ona smatra i da je „nemilosrdni progon“ Džulijana Asanža ugrozio slobodu medija i slobodu izražavanja. Kalamar poziva američke vlasti da povuku tužbu protiv Asanža. Prema njenom mišljenju britanske vlasti ne bi trebalo da izruče Australijanca, već da ga odmah oslobode.

Još sredinom oktobra, 25 međunarodnih organizacija za ljudska prava uputilo je otvoreno pismo američkom državnom tužiocu Meriku Garlandu. U njemu zahtijevaju – takođe i zbog informacija koje je objavio „Jahu njuz“ o „alarmantnim diskusijama unutar CIA i Trampove administracije – da se odustane od Asanžovog krivičnog gonjenja.

Organizacije među kojima su „Reporteri bez granica“, „Hjuman rajts voč“ ili „American Civil Liberties Union”, već su u februaru u otvorenom pismu naglasile da je progon zbog objavljivanja tajnih dokumenata prijetnja slobodi štampe. Sada pišu da otkrića o planovima CIA „samo doprinose našoj zabrinutosti zbog motiva koji se kriju iza tog krivičnog gonjenja i opasnog presedana koji se radi.“

„Politički proces“

Šef njemačkog ogranka „Reportera bez granica“ Kristijan Mir, još je u avgustu za DW govorio o „političkom procesu“ koji bi konačno morao da se zaustavi. Džo Bajden je u međuvremenu treći američku predsjednik koji je uključen u krivično gonjenje Džulijana Asanža. Istragu je pokrenula administracija Baraka Obame, a za vrijeme Donalda Trampa je podignuta i optužnica. Bajden je do sada ignorisao apele da se okonča krivični progon osnivača Vikiliksa.

Takvi apeli stizali su i iz Njemačke, i ovog ljeta. U otvorenom pismu 120 istaknutih potpisnika zatražilo je oslobađanje Asanža. Među njima su poslanici Bundestaga, bivši savezni ministri, umjetnici i novinari. Od kancelarke Angele Merkel je zatraženo da se za to zauzme tokom oproštajne posjete Vašingtonu u julu, ali nije poznato da li je to i učinila.

Pismo je potpisala i Margit Štump. Poslanica njemačkih Zelenih smatra da bi izručenje i osuda Asanža bili „poražavajući signal novinarima“. „Svako ko se bavi istraživačkim novinarstvom, morao bi u budućnosti stalno da se osjeća ugroženim od demokratski legitimisane državne vlasti. Sloboda štampe u Evropi bila bi krajnje ograničena. Kontrolna funkcija koju imaju novinari, a koja je bitan element demokratije, više ne bi funkcionisala, već bi bila kriminalizovana“, kaže Štump i naglašava da je to napad na „temelje našeg demokratskog poretka“.

Dvostruki moral raduje autokrate

Autokrate i diktature pomno prate kako se Sjedinjene Države, ali i Velika Britanija, odnose prema Džulijanu Asanžu i drugim „zviždačima“. Upravo odnos prema osnivaču Vikiliksa omogućava im da odbace kritiku Zapada u pogledu slobode štampe u njihovim zemljama i da to nazivaju „dvostrukim standardima“.

To je recimo početkom maja učinila portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing. I zato Margit Štump zahtijeva: „Ako SAD i države Zapada žele da budu uvjerljive kada je riječ o zaštiti slobode štampe i vladavine prava, onda moraju da prestanu da od Džulijana Asanža prave simbol progona nepopularnih novinara.”

Već više od jedanaest godina Džulijan Asanž nije na slobodi. Posljednja tri rođendana proveo je u ozloglašenom britanskom zatvoru Belmarš. Nije proglašen krivim ni za jedan zločin, ali iza rešetaka mora da čeka na odluku da li će ga Velika Britanija izručiti SAD-u. Zahtjevi za puštanjem na slobodu uz kauciju ili boravak u kućnom pritvoru su odbijeni.

S obzirom na užasne zatvorske uslove, političarka njemačke stranke Zelenih Štamp smatra da je odbijanje da se Asanž uz kauciju privremeno pusti iz zatvora „ustavni i humanitarni skandal“. I zbog toga što donošenje odluke o izručenju može da potraje godinama, i to bi moglo da bude u interesu SAD. Džulija Hal iz organizacije „Amnesti internešenal“, ovog ljeta je izjavila: „Strategija se sastoji u tome da se Asanž zadrži u pritvoru što je moguće duže. To je kao ’smrt od hiljadu rezova’.“

Asanžova partnerka Stela Moris u ponedjeljak je izjavila da je njegovo zdravstveno stanje „veoma loše“. To da bi zabrana izručenja mogla da bude ukinuta je „zastrašujuće“, rekla je. I Asanžov francuski advokat Antoan Vej za novinsku agenciju AFP je kazao da je njegov klijent mentalno i fizički „u veoma lošem stanju“. Odluka o izručenju je, kako je ocijenio, „pitanje života i smrti“.

Čitajte više