Kretanja na tržištu rada u 2021.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Udio ekonomski neaktivnog stanovništva zbog pandemije se povećao po prvi put od 2001. godine – u posljednjem desetljeću udio ekonomski neaktivnih osoba je bio u konstantnom padu sve do izbijanja pandemije.
Kretanja na tržištu rada u 2021._6168d189b3510.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Stopa zaposlenosti osoba u dobi između 20 i 64 godine u drugom kvartalu 2021. (od travnja do kraja lipnja) iznosila je 72,8%, pokazuju podaci Eurostata koji po prvi put obuhvaćaju sve države članice, zbog čega ih se ne može uspoređivati s podacima za prethodne godine jer u prosjek EU nisu ulazile sve države članice. U odnosu na prvi kvartal ove godine, stopa zaposlenosti se povećala za 0,7 postotnih bodova. Promjena u stopi zaposlenosti između prvog i drugog kvartala ove godine varirala je među pojedinim zemljama članicama – Slovenija bilježi najveći porast zaposlenosti (+2,8 postotna boda), a slijede Grčka (+2,1), Belgija i Luksemburg (+1,5 obje). Stopa zaposlenosti se u tom razdoblju povećala u svim članicama EU osim u dvije: Estoniji (-1,4 postotni bod) i Rumunjskoj (-0,3 pb).

Stopi zaposlenosti potrebno je dodati i podatke o kretanju nezaposlenosti i ekonomske (ne)aktivnosti da bi se dobila cijela slika o brzini oporavka tržišta rada od učinaka pandemije – u tablici iznad prikazane su “tranzicije“ među pojedinim statusima na tržištu rada (neaktivnost, nezaposlenost, zaposlenost), koje su se dogodile između prvog i drugog kvartala 2021. Ukoliko krenemo od kategorije nezaposlenih osoba u prvom kvartalu 2021., tada vidimo da je njih 24,2% pronašlo posao u idućem kvartalu; 54,6% ih je ostalo u statusu nezaposlenosti, a 21,2% nezaposlenih postali su ekonomski neaktivni. Od svih osoba koje su u prvom kvartalu bile zaposlene, većina je ostala zaposlena, 1,2% je izgubilo posao u drugom kvartalu, a 2,8% je prešlo u ekonomsku neaktivnost. Među svim ekonomski neaktivnim osobama u prvom kvartalu, njih 4,9% postali su zaposleni u drugom kvartalu, a 3,8% se aktiviralo na tržištu rada, ali još nisu pronašli posao. Dakle, iako se između prvog i drugog kvartala ukupna razina zaposlenosti povećala, ekonomski neaktivni su uglavnom ostali neaktivni, a gotovo jednak dio nezaposlenih je pronašao posao i prešao u ekonomsku neaktivnost.

Udio ekonomski neaktivnog stanovništva zbog pandemije se povećao po prvi put od 2001. godine – u posljednjem desetljeću udio ekonomski neaktivnih osoba je bio u konstantnom padu sve do izbijanja pandemije. Kao što smo pisali, povećanje broja ekonomski neaktivnih osoba u EU od izbijanja pandemije bilo je veće od povećanja broja nezaposlenih. Prema posljednjim podacima, u drugom kvartalu 2021. godine udio ekonomski neaktivnih osoba iznosio je 21,7%, što je vrlo blago poboljšanje u odnosu na prvi kvartal (22,2% neaktivnih). Iako se rast ukupne razine zaposlenosti često uzima kao jedini indikator oporavka tržišta rada, manje je razloga za veselje kada se tome pridruže podaci o ekonomskoj aktivnosti. Ekonomska neaktivnost ostavlja puno teže i dugoročnije posljedice od nezaposlenosti – “pauza“ od sudjelovanja na tržištu rada od četiri godine ili više dovodi do smanjenja godišnje zarade za 65 posto nakon povratka na posao – dok jednogodišnja nezaposlenost uzrokuje pad godišnje zarade od 39 posto.

Čitajte više