Održana naučna konferencija „Zajednica između slobode i jedinstva“

Konferenciju je otvorio i uvodno obraćanje imao predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić ističući da naš put mora biti put slobode.
Održana naučna konferencija „Zajednica između slobode i jedinstva“_615ba86da19a0.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Povodom 14 godina od agresije na Islamsku zajednicu, u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, 04.10.2021. godine, u prepunoj Velikoj sali Mešihata upriličena je naučna konferencija na temu „Zajednica između slobode i jedinstva“.

Konferencija se sastojala iz dva dijela a u prvom dijelu su izlaganja imali muftija dr. Mevlud ef. Dudić, akademik Muamer Zukorlić, prof. dr. Misala Pramenković i msc. Harun ef. Eminagić.

Konferenciju je otvorio i uvodno obraćanje imao predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić ističući da naš put mora biti put slobode.

“Sama činjenica da poslije 14 godina od agresije na Islamsku zajednicu, na taj datum se prisjećamo na ovakav način, naučnom konferencijom, govori u prilog činjenici da ne samo da nisu uspjeli da unište Islamsku zajednicu, nego, čak, nisu uspjeli ni da uspore njen progres i razvoj. Vjerujem da će današnji eminentni izlagači učiniti da se prisjetimo i na pravi način, sada sa distance, razumijemo sve što se dešavalo, te shvatimo da je Božija milost nešto što je ovu našu skupinu pratilo tokom cjelokupne borbe za opstanak i razvoj Islamske zajednice. Naš put mora biti put slobode, one slobode koja je iskazana kroz mogućnost odabira između dobra i zla, mogućnost usklađivanja vlastitoga života između onoga što predstavlja put duhovnog, kulturnog, civilizacijskog i sretnog života i onoga što predstavlja put mračnjaštva, primitivizma, anarhizma i beznađa. A onoga momenta kada budemo uskladili naše djelovanje prema ovom principu, doći ćemo i do shvćanja jedinstva, kolektivnog ili, pak, individualnog unutar samih sebe, kao jedinstva na harmoniji s onim vrijednostima koje su utemeljene u našim duhovnim osjećajima pripadnosti i robovanju Jedinome Stvoritelju, što podrazumijeva i djelovanje prema Njegovim uputama, koje su jasne i koji definiraju cijeli sistem življenja. To znači da ćemo postići onaj nivo svijesti kod većine pojedinaca da, ukoliko želimo ostvariti i taj lični interes, a svima nam je kao muslimanima interes da dostignemo Božija zadovoljstvo i zaslužimo džennetske ljepote, moramo prije ostalog raditi na kreiranju prostora i ambijenta za za postizanje tog cilja.“

Potpredsjednik Narodne skupštine akademik Muamer Zukorlić govorio je na temu „Zajednica slobode, dostojanstva i autonomnosti“. On je tom prilikom istakao da je sloboda neiscrpna tema, te da se svaki čovjek rađa kao slobodno biće.

„Ova tema jeste dobro postavljena, ne samo iz naučno-metodološkog razloga već i zbog same činjenice da 2007. godine, prije tačno 14 godina kada je Islamska zajednica bila izložena otvorenoj i do tada nezapamćenoj agresiji, zapravo vrh Islamske zajednice, Mešihat, rukovodstvo Islamske zajednice našli su se pred tom dilemom. Otvoreno je pred nama bila ta ponuda, da li jedinstvo ili slobodu a rečeno nam je oboje ne može, i to je zaista bila velika dilema, velika kušnja odlučiti se kako se psotaviti jer samo je trebalo da predamo Islamsku zajednicu i ona bi danas bila jedinstvena ali po onom što je muftija Dudić zaključio maloprije citirajući Rusoa, sa mirom i jedinstvom u ropstvu. To bi bilo zatvorsko jedinstvo, to bi bilo isto ono jedinstvo koje smo imali tokom 20. stoljeća, jedinstvo bez slobode. U zatvoru su svi jedinstveni jer funkcionišu po volji zatvorskih stražara i uprave i mi smo imali mogućnost da biramo ili takvo jedinstvo u neslobodi, ili slobodu u kojoj će uvjeren sam privremeno, ma koliko to trajalo, žrtva biti jedinstvo i zato i nakon 14 godina gdje sada možemo hladnih glava iznositi svoje stavove i ocjenjivati postupke od tada, postupke agresora i naše postupke, nema nikakve dileme da naš izbor tada nije bio izbor refleksa, izbor snalaženja ili nesnalaženja već je to bio izbor ubjeđenja, izbor nakon vaganja i zdravog rezona.“

Prof. dr. Misala Pramenković govorila je na temu „Efekti i posljedice odbrane Islamske zajednice“. Istakla da posljednih 14 godina predstavljaju period stabilnosti, razvoja i prosperiteta.

„Islamska zajednica je na ovim prostorima sačuvala jedinstvo i ostala slobodna i dostojanstvena u svom djelovanju, ovim vrijednostima se ni mnogo veće zajednice i moćnije zajednice od nas ne mogu pohvaliti. Napad i agresija na Islamsku zajednicu su zapravo bili razlogom istinskog, vjerskog, kulturnog, političkog i nacionalnog buđenja Bošnjaka koji su shvatili da je neophodno imati autentične predstavnike na svim ovim poljima kako se ne bi ponavljao isti scenario. Zrelost zajednice se ogleda u mudrosti i odlučnosti rukovodstva ali i snažnoj podršci i povjerenju od strane džemata koji su poklonili Islamskoj zajednici u momentima najveće krize i tegobe. Period od 2007. godine do danas predstavlja period razvoja i progresa stasavanja zajednice u pogledu profilisanja svojih kadrova prema potrebama same zajednice ali i šire. Islamsku zajednicu zapravo ne čine samo njezine ustanove i institucije već njeni ljudi, Bošnajci ali i drugi muslimani, kako u domovini tako i u dijaspori. Institucije se i podižu sa ciljem da budu od koristi i pojedincu i zajednici, one same neće vrijedeti bez ljudi ali sa druge strane njihovo podizanje je pokazatelj svjesnosti onih koji ih podižu i podržavaju. Na islamskoj zajednici je da dalje nastavi svoju misiju, sa jasnom spoznajom o nepovredivosti islamskih moralnih normi, da olakšamo razumijevanje vjere, to je put koji vodi u povjerenje svakog pojedinca u ispravnost misije Islamske zajednice ali i način da Islamska zajednica nađe mir i sigurnost u snazi svojih pojedinaca, što se na našem primjeru i pokazalo.“

Msc. Harun ef. Eminagić je govorio na temu „Značaj jedinstva Islamske zajednice sa centrom u Sarajevu“. Naglasio da muslimani iz svih država bivše SFRJ, kao pripadnici islama i kao narod i nacija, moraju imati jedinstvenu Islamsku zajednicu.

„Tako da se danas postavlja upitnost šerijatskog legitimiteta Islamske zajednice u Crnoj Gori, na Kosovu i Makedoniji. To duhovno jedinstvo je neophodno ako misle da opstanu u perfidnim globalizacijskim procesima i političkim previranjima, koja se događaju svuda u svijetu, a naročito na njihovom životnom prostoru. Ovo današnje narušavanje vjerskog jedinstva Bošnjaka i pokušaj njihovog duhovnog odvajanja od Sarajeva može imati implikacije i na bošnjačku nacionalnu budućnost i sudbinu opstanka na ovim prostorima gdje će kroz podršku pojedinih struktura vlasti, kao i stranih dušebrižnika akterima puča i izdaje muslimaskog bića imati za posljedicu pospješivanje asimilacije i gubljenje ličnog identiteta, a sebe svrstati na stub srama kojih će se stidjeti generacije koje dolaze. Mi ćemo se i dalje čvrsto i nepokoljebljivo boriti za opstojnost šerijatskog legitimiteta Islamske zajednice u Srbiji koja to crpi iz duhovne veze sa Rijasetom i reisu-l-ulemom u Sarajevu na koga su prenijete ovlasti šejhu-l-islama iz Istanbula i svako drugo proglašavanje „reisulemom“ ili „reisom“ bilo gdje i od bilo koga na ovim prostorima nema, niti će ikada imati šerijatsko utemeljenje ni legitimitet.“

U drugom dijelu konferencije izlaganja su imali prof. dr. Rešad ef. Plojović, prof. dr. Admir Muratović, prof. dr. Hajrudin Balić i prof. dr. Mustafa Fetić.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.