Dodikovo zveckanje prijetnjama

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Analitičari i predstavnici međunarodne zajednice u BiH osuđuju, kao pravno neutemeljene, najave povlačenja RS-a iz državnih institucija uspostavljenih na bazi Dejtonskog sporazuma i proglašenja nezavisnosti RS-a.
Dodikovo zveckanje prijetnjama_61564a55cfeed.jpeg
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Narednih dana bi, prema najavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, trebalo da bude sazvana sjednica Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) na kojoj će biti predložen izlazak RS-a iz “sporazuma” o Oružanim snagama BiH i poništavanje ingerencija Uprave za indirektno oporezivanje BiH u RS-u.

Dodik je, također, najavio izlazak RS-a iz “sporazuma” o pravosuđu BiH, odnosno Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV – tijelo koje imenuje nositelje pravosudnih funkcija na svim nivoima u državi) BiH, kako bi onemogućio djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području entiteta RS.

Kaže da RS time želi vratiti nadležnosti koje je imala prema “izvornom Dejtonu”, kada je pravosuđe bilo u isključivoj nadležnosti entiteta. Ingorišući sve poslijeratne reforme koje su u BiH provedene uz savjetodavnu i finansijsku podršku međunarodne zajednice, Dodik je najavio i da će za 6 mjeseci biti proglašena nezavisnost RS-a.

“Po istom principu moguća suspenzija i Dejtonskog sporazuma”

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović kaže da Milorad Dodik pozivom za ukidanjem Oružanih snaga BiH zapravo “priziva ukidanje RS-a”. “Dodik godinama radi na secesiji RS-a. Bez ikakvih pravnih posljedica on i Skupština RS-a jednostrano odbacuju Inzkove promjene krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, iako ‘izvorni Dejton’ omogućava visokom predstavniku nametanje zakona, pa i prenošenje ovlasti sa entiteta na državu. Dodik sada vjeruje da po istom principu može istupiti iz ‘sporazuma’ o pravosuđu i Oružanim snagama BiH, kako bi ponovo formirao Vojsku Republike Srpske koja je počinila najteže ratne zločine u Evropi, uključujući genocid”, kaže sagovornik DW-a.

“To bi bilo kršenje važećih zakona BiH, a unilateralno vraćanje onome što Dodik podrazumijeva pod ‘izvornim Dejtonom’ bio bi uvod u pravnu anarhiju, sa nepredvidivim sigurnosnim izazovima. Po istom ili sličnom principu moglo bi doći i do potpune suspenzije Dejtonskog sporazuma i vraćanja na ustav Republike BiH bez entiteta”, ističe Ahatović.

Postupci političara moraju biti usklađeni sa Ustavom i zakonima

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da bi postupci političkih aktera u BiH morali biti usklađeni s važećim ustavom i zakonskim okvirom. On vjeruje da je Ustav BiH često bio ugrožen “unilateralnim postupcima unitarističkih aktera”, pa je bilo pitanje vremena kad će na takav otvoren način početi nastupati i zagovornici separatizma.

“Sad će, nadajmo se, svim relevantnim domaćim i stranim akterima postati jasno da unitarizam nije brana, već hrana separatizmu, kao što važi i obratno. Ako bi bilo koji akter mislio da može na unilateralne akte vlasti RS-a odgovoriti isto tako unilateralnim potezima u smjeru unitarizacije i poništenja bilo kojeg aspekta važećeg Ustava BiH, preuzet će identičnu razinu odgovornosti za sve posljedice kao i Milorad Dodik”, upozorava Sitarski.

Opstrukcija euroatlantskog puta BiH

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić podsjeća da je RS godinama blokirala zahtjeve za povećanje budžeta državnim sigurnosnim institucijama – Oružanim snagama BiH, Graničnoj policiji, SIPA-i i drugim službama “pokušavajući time zaustaviti napredak prema NATO-u i evropskim sigurnosnim integracijama”.

“Danas se suočavamo sa otvorenim prijetnjama o povlačenju iz ‘sporazuma’ za te državne sigurnosne institucije. Dodikove prijetnje nedvosmisleno predstavljaju žestok udar na već narušenu političko-sigurnosnu situaciju i stabilnost BiH. Jasno je da su njegove namjere u funkciji daljnjeg urušavanja državnih institucija što, bez obzira na motive, nije dobro za sveukupnu društvenu atmosferu u BiH, ali i regiji”, mišljenja je profesor Ahić.

Podrška Dodiku upitna i u RS-u?

Zahtjevi iz RS-a su “isključivo politički” i izvan su unutrašnje kohezije BiH, ali i međunarodnog i balkanskog okruženja, smatra banjalučki profesor sigurnosnih nauka Duško Vejnović. “Taj stav odudara i od Dejtonskog mirovnog sporazuma, odudara od Ustava BiH i pitanje je koliko snaga i iz Republike Srpske bi podržali metodologiju sprovođenja te političke ideje gospodina Dodika”, kaže profesor Vejnović za BHRT.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da Skupština RS-a nema ingerencije za povlačenje iz pomenutih sporazuma. “Sve te institucije formirane su nakon što je većina u Parlamentu BiH izglasala njihovo formiranje, uključujući i zastupnike iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Dakle, bez Parlamenta BiH, te odluke nema. Osim toga, to je krivično djelo pobune”, smatra Komšić.

Osude OHR-a i delegacije EU

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović pojašnjava da jednom prenesene nadležnosti na državu BiH, uključujući vojsku i pravosuđe, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ostaju trajne nadležnosti države Bosne i Hercegovine i nije ih moguće vraćati na entitetski nivo. “Teoretski posmatrano, odluku o tome morala bi donijeti Parlamentarna skupština BiH i oba entitetska parlamenta, a to se nikada neće desiti”, kaže Džaferović.

Nakon najava Milorada Dodika (od subote, 5.9.) da će RS proglasiti nezavisnost za šest mjeseci, iz Ureda visokog predstavnika za BiH je saopćeno da visoki predstavnik Christian Schmidt “ni pod kojim okolnostima neće dozvoliti prekrajanje granica BiH, čiji je teritorijalni integritet zajamčen Općim okvirnim sporazumom za mir i međunarodnim pravom”. Schmidt je ponovio da “entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države BiH, da nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i da postoje samo na osnovu Ustava BiH”.

I šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler poručio je da neće biti diskusije o povlačenju saglasnosti na rad Oružanih snaga BiH i VSTV-a, kako je to najavio Milorad Dodik. Sattler smatra da je krajnje vrijeme da se bh. političari vrate za pregovarački sto i da se obnovi dijalog.

Čitajte više