Hrvatska sigurnosna služba upozorava na rizike ruskog utjecaja i ‘srpskog sveta’

Tijekom 2020. godine državni Centar za kibernetičke tehnologije potvrdio je 12 "državno sponzoriranih" kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj.
Screenshot 2021-09-29 at 05.59.37
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

“Cyber-napadi, posebno oni iz Rusije i Kine, mogu nanijeti štetu Hrvatskoj, dok koncept takozvanog “srpskog sveta” plasiran iz Srbije i poduprt iz Rusije dodatno destabilizira Zapadni Balkan”.

To navodi Hrvatska civilna obavještajna agencija SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) koja je objavila redovito godišnje Izvješće u kojem se pobraja opasnosti koje prijete sigurnosti zemlje.

Ovogodišnje sedmo Izvješće SOA-e ponavlja već uočene sigurnosne probleme – utjecaj nezapadnih sila, pogotovo Rusije, na prostoru jugoistoka Europe, nestabilnost u Bosni i Hercegovini (BiH) i potencijalno pogoršavanje položaja Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda, ekspanzionističke ideje koje se šire sa vrha srbijanske vlasti i koje dodatno destabiliziraju osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.

“To je, po našim podacima, i jačanje velikosrpskog imperijalizma, ja bih rekao, i nastavak ideje ‘velike Srbije’ – to je taj ‘srpski svet’ – agresivna politika Srbije Zapadnom Balkanu koja je, također, remetilački faktor”, upozorava za Radio Slobodna Europa (RSE) član Uprave zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i bivši pripadnik hrvatskog obavještajnog sustava, Ante Letica.

‘Srpski svet’, Rusija, Kina

Kako se navodi u Izvješću, “nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije”.

“U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept ‘srpskog svijeta’ kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori”, stoji u Izvješću SOA-e.

“Zatim, tu je djelovanje stranih obavještajnih službi, posebno u segmentu cyber-napada gdje su određene hakerske skupine u službi tih stranih obavještajnih službi, i to najviše Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, koji mogu nanijeti veliku štetu Hrvatskoj – gospodarstvu, obrani i sigurnosnom sektoru”, pobraja Letica.

Tijekom 2020. godine državni Centar za kibernetičke tehnologije potvrdio je 12 “državno sponzoriranih” kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj.

Početkom 2020. godine kibernetički napad zlonamjernim ucjenjivačkim kôdom pretrpjela je hrvatska naftna kompanija INA.

Izvješće upozorava da je i pandemija također iskorištena za nove informacijske aktivnosti u geopolitičkom nadmetanju, pa su tako pojedine države “koristile medijski prostor za naglašavanje slabosti Zapada u suočavanju s pandemijom, dok su prikrivale vlastite nedostatke”.

“Cilj ovakvih operacija utjecaja”, navodi se, “jest izazvati nepovjerenje javnosti u demokratske sustave vladavine i predstaviti autoritarne sustave kao učinkovitije u svim aspektima društvenog života”.

“Jedno od područja ovih aktivnosti jest i Zapadni Balkan u čijem javnom prostoru su osobito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije oko farmaceutske industrije, porijeklu virusa i svrsi cjepiva. S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se utjecati i na percepciju javnosti u Republici Hrvatskoj. Rusija i Kina su diplomaciju maski s početka pandemije zamijenili diplomacijom cjepiva. Diplomaciju cjepiva podržavaju mediji pod državnom kontrolom uz cilj umanjivanja povjerenja javnosti u cjepiva proizvedena na Zapadu i institucije EU-a”, dodaje se.

Izvješće prepoznaje i opasnost islamističkog i desnoradikalnog ekstremizma i ocjenjuje da je teroristički napad na zgradu hrvatske Vlade u listopadu prošle godine rezultat samoradikaliziranog “usamljenog vuka”.

Pohvaljuje se napredak u jačanju nacionalne i energetske sigurnosti i zaključuje da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija i da nema naznaka značajnije destabilizacije.

Što je poručio Zoran Milanović?

“Hrvatska može biti mirnija nego ikada”, ocijenio je povodom Izvješća SOA-e predsjednik Zoran Milanović i apelirao da se ne smanjuje obrambeni proračun.

On je povodom krize na relaciji Kosovo – Srbija ocijenio da je Kosovo samo recipročno počelo primjenjivati mjere koje Srbija primjenjuje 20 godina.

“Situacija na Kosovu nas direktno ne ugrožava, ali je promatramo. Teško će i jedni i drugi s takvim gardom napredovati prema Europskoj uniji – to se odnosi na Srbiju. Dakle, imamo neriješenu situaciju u regiji. Imamo vlasti u Beogradu koje lupetaju o ‘srpskom svetu’. Ja svaki puta pozivam Hrvate da budu racionalni, ako ne žive u Hrvatskoj. Gledaj malo što je oko tebe da ne zamjeriš susjedu previše. Budi svjestan tko si, što si, čuvaj svoju tradiciju i svoje ime , ali – k vragu – živiš, na primjer, u Subotici”, poručio je hrvatski predsjednik.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je na novinarski upit povodom Izvješća SOA-e kazao kako nisu zabilježeni hakerski napadi na informatičku strukturu Ministarstva unutarnjih poslova, niti su detektirani pokušaji velikosrpskog ekstremizma i islamističkog radikalizma u većem opsegu.

“Činjenica je da u javnom diskursu postoje neke poruke koje su na tom tragu i koje su ponekad usmjerene prema Republici Hrvatskoj. Međutim, one nemaju većeg uporišta u Hrvatskoj, pa samim time nisu ni detektirani takvi slučajevi, pogotovo ne u većem opsegu”, izvijestio je ministar.

Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj definiran je 2006. godine Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu.

U Hrvatskoj postoje dvije sigurnosno-obavještajne agencije: Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) bavi se civilnim dijelom zaštite nacionalne sigurnosti, a Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) se bavi vojnim i obrambenim dijelom sigurnosnih tema.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.