Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
Značaj nuklearne energije mogao bi dramatično porasti tokom narednih decenija. To proizilazi iz studije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Naime, IAEA je prvi put revidirala svoju prognozu globalnog razvoja nuklearne energije. Da bi u borbi protiv klimatskih promjena izbjegle upotrebu fosilnih goriva, mnoge zemlje razmatraju veću ulogu nuklearki u proizvodnji energije.
Maksimalni kapacitet nuklearnih elektrana u svijetu bi se, prema procjenama ove organizacije sa sjedištem u Beču, do 2050. mogao udvostručiti na 792 gigavata. To je deset posto više u odnosu na prognoze predstavljene prošle godine. To bi se, smatraju u IAEA-i, moglo postići samo novim tehnologijama u nuklearnom sektoru. U to spadaju proizvodnja vodonika kao i upotreba naprednijih reaktora. U konzervativnom scenariju IAEA -e, proizvodni kapacitet bi mogao ostati na istom nivou od 392 gigavata.
Prošle godine je postotak ukupne svjetske proizvodnje u nuklearkama iznosio 10 posto. U maksimalnom scenariju IAEA -e, udio do 2050. godine je nešto veći, do oko 12 posto. Deset godina nakon eksplozije u Fukušimi, neke zemlje ulažu milijarde u nuklearne elektrane manjeg formata.
Razlozi za nuklearnu energiju
Predsjednik Udruženja poslodavaca Gesamtmetall, Stefan Wolf, zalaže se za povratak Njemačke nuklearnoj energiji. “U narednim godinama, ne samo zbog sve veće elektromobilnosti, imaćemo povećanu potražnju za električnom energijom, a u isto vrijeme odustajemo od uglja i ne možemo ići u korak s izgradnjom vjetroelektrana”, izjavio je Wolf iz magazin „Bild”. Stoga se, kako je rekao, sada mora raspravljati o povratku nuklearnoj energiji. “Ne može se dogoditi da postanemo potpuno ovisni o drugim zemljama, od kojih ćemo nuklearnu i električnu energiju kupovati po visokim cijenama”, rekao je Wolf.
I Christian Kullmann, šef hemijskog koncerna Evonik i predsjednik Njemačkog udruženja hemijske industrije (VCI), također je kritičan prema mogućnosti povećanja uvoza električne energije: “Tu se postavlja pitanje trebamo li više koristiti nuklearnu energiju – barem dok ne budemo imali vlastito bazno snabdijevanje, jer ako postanemo ovisni o uvozu, to će biti veoma skupo”, rekao je ovaj menadžer u intervjuu za “Frankfurter Allgemeine Zeitung”.
Čak i aktivistica za zaštitu klime Greta Thunberg može – ili je mogla – vidjeti pozitivne aspekte u nuklearnoj energiji: “Čak i ako je proizvodnja nuklearne energije vrlo opasna, skupa i zahtijeva dosta vremena, posebno zemlje i regioni bez velikih mogućnosti za dobijanje obnovljive energije mogu profitirati od nuklearne energije”, napisala je Thunberg prije dvije i po godine na Facebooku.
Nuklearna energija iz Češke?
Još krajem avgusta je češki predsjednik Miloš Zeman ponudio Njemačkoj pomoć u slučaju problema u snabdijevanju zbog njemačke energetske tranzicije. “Ako dođe do nestašice električne energije, Češka Republika, kao veliki izvoznik, vrlo će rado isporučiti električnu energiju u Saveznu Republiku – po razumnoj cijeni”, rekao je češki predsjednik nakon sastanka sa njemačkim saveznim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom. Susjedna zemlja na istoku do tog roka želi povećati udio nuklearne energije sa sadašnje trećine na oko polovinu.
Je li nuklearna energija zelena investicija?
Dok IAEA vidi nuklearnu energiju kao čist oblik energije, Njemačka i druge zemlje odlučile su se za postepeno gašenje nuklearki, s obzirom na sigurnosne rizike i problematično konačno skladištenje nuklearnog otpada.
I u drugim područjima nema konsenzusa o tome kako tačno ocijeniti nuklearnu energiju. Što se tiče ulaganja u zelene vrijednosne papire, već dugo se vodi rasprava o tome šta se s pravom smatra održivim. Kontroverzno je, prije svega, pitanje je li nuklearna energija jedna od njih.
