Most u Karlovcu zvat će se po postrojbi ratnog zločinca

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Duž mosta i dalje je razvijen transparent “Heroj, a ne zločinac”.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Karlovac se nije suočio sa tim zločinom i Karlovac se nije suočio sa prošlošću, kaže za Radio Slobodna Evropa voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič o odluci Gradskog vijeća Karlovca od 22. rujna da se most preko rijeke Korane na ulazu u grad nazove po jedinici hrvatske specijalne policije “Gromovi”.

Njen je pripadnik Mihajlo Hrastov točno pred 30 godina upravo na tom mostu počinio ratni zločin – ubio 13 zarobljenih srpskih rezervista i dvojicu ranio.

Vesna Teršelič kaže kako je odluka Gradskog vijeća ne iznenađuje.

„Zato što se ne smije zaboraviti kontinuitet podrške koju je prvo optuženi, pa potom osuđeni Mihajlo Hrastov dobivao od svojih kolega i brojnih sugrađana svo vrijeme. Zbog pritisaka na Državno odvjetništvo i sudska vijeća koja su se izmjenjivala na suđenju Hrastovu, nije bilo moguće okončati taj postupak u Karlovcu na zadovoljavajući način, pa je to na kraju napravio Vrhovni sud u potezu jedinstvenom u sudskoj praksi“, podsjetila je.

Po njenoj ocjeni, suočavanje sa prošlošću i počinjenim zločinima, ne samo u Karlovcu nego i u nekim drugim dijelovima Hrvatske, zadatak je koji i dalje stoji pred hrvatskim društvom.

„Iako je Hrvatska članica Europske unije, ne uspijeva živjeti u duhu europskih vrijednosti kada treba priznati donesene sudske presude i činjenice koje su utvrđene van razumne sumnje. Ovo je potez koji u prvom redu vrijeđa porodice žrtava i sve oko njih. Većina ubijenih je iz Krnjaka, sela nedaleko Karlovca. To se neuvažavanje odnosi na sve Srbe kao nacionalnu manjinu u Hrvatskoj“, zaključila je Vesna Teršelič.

Osuda predstavnika Srba

Ovu odluku karlovačkog Gradskog vijeća je u izjavi medijima osudio i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac.

“Veličanje ljudi koji su osuđeni za ratni zločin ni u kojem civiliziranom društvu se ne radi, veličanje čovjeka osuđenog za ubojstvo zarobljenika nije prihvatljivo ni u jednom poretku utemeljenom na etičnom i moralnim pravnom poretku”, rekao Pupovac.

Prošle su godine obitelji žrtava i predstavnici Srpskog narodnog vijeća željeli na obljetnicu zločina na mostu zapaliti svijeće, ali su od toga odustali, jer su se ideji usprotivili hrvatski ratni veterani, ali i lokalne vlasti.

Ove je godine 21. rujna održan parastos za ubijene, i to u pravoslavnom hramu Svetog Petra i Pavla, u sklopu manastira Presvete Bogorodice Trojeručice u nedalekom Donjem Budačkom. Liturgiji su prisustvovali obitelji stradalih, Milorad Pupovac, Vesna Teršelič iz Documente i brojni aktivisti srpske manjine u Hrvatskoj. Oni su obišli i grobove ubijenih.

I drugi mostovi za postrojbe

Lokalne vlasti kažu da se odaje počast postrojbi, a ne pojedincu. HDZ-ov karlovački gradonačelnik Damir Mandić podsjetio je u raspravi o imenu mosta na sjednici Gradskog vijeća da su i druga dva mosta na ulazu u Karlovac nazvana po postrojbama koje su 1991. branile grad, zajedno sa karlovačkom postrojbom specijalne policije „Gromovi“.

“Okrećemo glavu od onog ključnog, a to je da je 1991. godine zaista bilo hrabro uzeti oružje i braniti državu, domovinu, ono što jesi… I ja mislim da je ovo imenovanje ovog mosta nazivom ove postrojbe samo i isključivo priznanje tim ljudima koji su 1991. to napravili”, kazao je Mandić sudjelujući u raspravi nešto iza tri sata ujutro.

Odluka o imenovanju mosta na Korani Mostom jedinice specijalne policije „Gromovi“, koja je bila posljednja točka opsežnog dnevnog reda sjednice zakazane točno na 30. obljetnicu ratnog zločina na tom mostu, donesena je nešto prije 4 sata ujutro, nakon rasprave koja je trajala 45 minuta.

Za nju su glasali vijećnici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i desničarskog Domovinskog pokreta, oporbeni socijaldemokrati su za vrijeme glasanja napustili dvoranu, a troje oporbenih vijećnika zeleno-lijevog „Možemo!“ i jedan vijećnik Nove ljevice glasali su protiv.

U utorak 21. rujna navečer je formalno „otvoren“ i mural posvećen Hrastovu naslikan na nadvožnjaku stotinjak metara od Koranskog mosta. Okupilo se nekoliko stotina veterana specijalne policije i Karlovčana, a obratio im se osobno i Mihajlo Hrastov. Potom su otišli na Koranski most, zapalili baklje i skandirali Hrastovu i nakon toga se razišli.

Duž mosta i dalje je razvijen transparent “Heroj, a ne zločinac”.

Karlovac se nalazi 49 kilometara jugozapadno od Zagreba. Dio postrojbi JNA izvukao se iz grada prije početka ratnih operacija 1991. godine, dok je dio ostao i pokušavao uspostaviti kontakt sa postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba koji su se nalazile odmah na prilazima gradu.

Početkom studenog JNA se iz vojarne Logorište oružjem probila kroz hrvatske linije i prešla na teritorij pod kontrolom pobunjenih Srba. Borbe na prilazima Karlovcu trajale su intenzivno sve do početka 1992. godine, a otada do sloma “Krajine” u kolovozu 1995. sporadično. Također, cijelo to vrijeme pobunjeni Srbi povremeno su granatirali vojne i civilne ciljeve u gradu, pa je Karlovac jedan od najgranatiranijih gradova u Hrvatskoj.

Čitajte više