Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
U Narodnoj skupštini Republike Srbije o Kodeksu o ponašanju narodnih poslanika. Za implementaciju odredaba u Komisiju treba imenovati stručnjake gdje će pored znanja o etici veoma važna biti i njihova etičnost. Akademik Muamer Zukorlić ukazuje da je neprihvatljivo diskriminiranje ostalih univerziteta izuzev državnih koji svoje kadrove iz te oblasti mogu prijavljivati kao članove komisije koja, kako kaže, na neki način treba biti starija od Narodne skupštine.
Za Kodeks o ponašanju narodnih poslanika akademik Zukorlić volio bi, kaže, da je umjesto kolokvijalnog naziva Etički kodeks, upravo tako i dobio ime s obzirom na formalni i simbolički status Narodne skupštine kao najvišeg političkog tijela jedne zemlje.
– Na najvišem nivou u jednoj državi, u ovom slučaju našoj državi, otvoriti pitanje etičkih vrijednosti u formi regulisanja standarda ponašanja narodnog poslanika prije svega u pogledu biranja riječi, kulture govora, zapravo pokazuje da imamo snage da među nama ima dovoljne kritične mase ljudi, narodnih poslanika koji ne dozvoljavaju da se prepuste inerciji urušavanja etičkih vrijednosti i same kulture ponašanja.
Puna podrška, ističe, usvajanju Kodeksa s prijedlozima kako bi dokument postao značajno kvalitetniji. Fokus je, inače, stavljen na implementaciju kroz Etički odbor koji će za to biti zadužen.
– Imenovanje te Komisije nešto je što je neophodno i što treba podržati. Potpuno sam svjestan da je i Nadležni odbor imao težak zadatak da osmisli Komisiju za implementaciju odredaba, a da nije iz sastava narodnih poslanika pa je trebalo osmisliti komisiju koja će na neki način biti starija od Narodne skupštine.
Etički odbor treba biti potpuno samostalan i na neki način, nadređen narodnim poslanicima. U situaciji gdje se izriču i određene mjere pored opomene i sankcija s finansijskim posljedicama, logično je da je predlagač otišao prema akademskoj zajednici.
– Jedino učenjaci, znanstvenici, učenost na neki način može biti ravna parlamentu ili iznad parlamenta.
Legitimitet je u znanju, a ne u administraciji poručuje Zukorlić.
– Tražio bih drugačiju formu. Moj prijedlog bi bio da biramo trojicu dokazanih naučnika iz oblasti etike koji mogu doći sa bilo koje naučne ili visokoobrazovne ustanove. Ograničavanje na filozofske fakultete je neprincipijelno i davajući status da samo oni mogu predložiti kandidate je neodrživo. Treba razmotriti mogućnost da svako može sebe prijaviti, mogućnost konkursnog prijavljivanja ili mogućnost da bilo koja visokoškolska ili naučna ustanova može predložiti nekoga ako ta katedra ima polje etike kao filozofske discipline.
Cilj je dobiti najkvalitetnije ljude za Etički odbor gdje će pored znanja o etici veoma važna biti i etičnost tih ljudi.
– Neprihvatljivo je diskriminiranje nedržavnih univerziteta. Po kom to zakonu i suprotno i samome Ustavu i gle paradoksa, Državni univerzitet u Novom Pazaru treba da predloži profesora etike, Univerzitet koji je simbol korupcije, neetičnosti nemoralnosti u ovoj zemlji.
To je, naglašava, manjkavost ovog predmeta i ukoliko nema amandmana poziva da Odbor pokrene to pitanje kako bi se dobio kvalitetan dokument. Inače, ovo je stoto obraćanje akademika Zukorlića pred narodnim poslanicima u Skupštini Srbije.
