Aktivizam kao način života

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Kampanjom protiv Zakona o vodama, Nika Kovač zaustavila je privatizaciju voda svoje domovine Slovenije. Obamina stipendistkinja se bori protiv predrasuda i vodi kampanje za jednaka prava u brojnim drugim oblastima.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Nedjelja, 11. jul bio je tipičan ljetnji dan u Sloveniji, sa temperaturama koje su se kretale malo ispod 30 stepeni Celzijusa. Uveče, dok se oluja spremala nad glavnim gradom Ljubljanom, Nika Kovač, koja vodi kampanju protiv Zakona o vodama, slušala je prve nezvanične rezultate referenduma.

„Najvažnija stvar koju smo učinili ovim referendumom je da pokažemo političarima da smo važni. Tu smo, plašite se jer vas posmatramo i nastavićemo da to radimo”, rekla je ona.

Više od 680.000 ljudi – oko 86,75 odsto svih ljudi sa pravom glasa – glasalo je protiv Zakona o vodama koji je predložila slovenačka Vlada, a za koji su protivnici tvrdili da bi dozvolio građevinske projekte u blizini rijeka, jezera i mora.

Izlaznost na referendumu je sa 46,46 odsto bila je jedna od najvećih u toj zemlji. Ovo je posebno značajno s obzirom na to da je referendum održan sredinom ljeta i da se, prema riječima Nike Kovač, vlast oštro protivila kampanji i učinila sve moguće da referendum ne uspije.

Aktivisti su se suočili sa značajnim problemima: bili su meta fizičkog napada koji ih je primorao da presele kancelarije. Kovač se noću taksijem vraćala kući. Međutim, nisu odustajali i odlučno su se opirali onome što su smatrali lažima vlasti: „Šta god bi vlada najavila, provjerili bi smo istog dana”, kaže Kovač.

Obamina stipendistkinja

Nedavno je Obamina fondacija objavila da je Nika Kovač među 24 Obaminih stipendista iz cijelog svijeta. Takođe je izabrana za program „Lideri: Evropa” fondacije Obama.

Antropološkinja Nika Kovač rođena je 1993. Pripada generaciji rođenoj poslije raspada Jugoslavije i nije nostalgična u vezi sa slovenačkim procesom sticanja nezavisnosti.

„Prošlost nam je dosadna”, kaže ona. „Ne zanima nas [slovenački premijer] Janez Janša sa njegovim stalnim vraćanjem na teme poluprošle istorije. Čini nam se kao starac koji je već pomalo otuđen od svega što je stvarnost. Mlade zanima kako će živjeti u budućnosti i kako danas da žive bolje”.

To je jedan od razloga zašto je Kovač postala jedna od osnivačica Inicijative za demokratski socijalizam, nakon protesta protiv mjera javne štednje 2012. u Sloveniji.

Ali nije dugo ostala u politici: „Vjerovala sam da se može osnovati stranka koja je istovremeno i pokret, koji radi na terenu, razgovara sa ljudima, zalaže se za neke promjene, a onda sam se razočaraka”, kaže ona. I smatra da se stranka udaljila od tog cilja.

Zatim je osnovala Istraživački Institut 8. marta kao odgovor na neuspješnu kampanju za jednaka prava za istopolne parove. Institut želi da poveže ljude i kroz rodnu prizmu iznese kritiku nejednakosti.

Prema Globalnom izvještaju o razlikama među polovima Svjetskog ekonomskog foruma za 2021. Slovenija je sa 36 pala na 41. mjesto.

„U Sloveniji su najsiromašnija grupa stanovnika siromašni penzioneri”, kaže Kovač i dodaje da je istovremeno siromaštvo evidentno i kod mlađe generacije.

Žene ne mogu same promijeniti svijet

Kovač je velika kritičarka kvota kao rješenja rodne neravnopravnosti. „Ubijeđena sam da ništa ne pomaže ako kompanija ima isti broj muškaraca i žena u odboru, dok eksploatiše radnike iz trećeg svijeta”, kaže ona.

Istovremeno, ona osjeća da feminizam uvijek odražava stanje u društvu i da postoji mnogo različitih načina da svi budu dio njega. „U našem institutu ima i mladića koji se bore za bolji svijet. Mi žene nećemo same promijeniti svijet”, kaže ona.

Istraživački institut 8. mar objavio je 8. februara 2018. svoju prvu priču o seksualnom uznemiravanju i nasilju, najavljujući početak slovenačke kampanje #metoo (#jaztudi). Institut je do sada objavio priče više od 300 studenata, penzionera i drugih. Takođe su analizirali postojeće zakonodavstvo i otkrili slabosti u sistemu. Pokrenuta je kampanja o konceptu saglasnosti seksulanih odnosa „samo da znači da”.

Februara ove godine slovenačka glumica Mia Skrbinac otkrila je na TV Slovenija da je bila žrtva seksualnog uznemiravanja dok je studirala na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju i istakla potrebu za nultom tolerancijom svakog nasilja u društvu.

Sledećeg dana, Istraživački institut 8. mart počeo je prikupljanje potpisa za izmjenu Krivičnog zakona: 4. juna parlament je jednoglasno usvojio amandman zasnovan na konceptu „samo da znači da”.

„Prvi put sam imala osjećaj da u Sloveniji postoji jedna zajednička vrijednost, a to je seksualni integritet”, kaže Nika Kovač.

Prijetnje smrću zbog aktivizma

Inspirisana pričama o hrabrim i buntovnim ženama u istoriji kao što su Emelin Pankhrst, Frida Kalo, Marija Kiri, Rosa Parks, Kovač je napisala knjigu pod naslovom „Hrabre djevojke” u kojoj se fokusira na žene iz Slovenije i drugih zemalja koje su naporno radile na promjeni svijeta. Iako je direktorka instituta, Kovač uvijek ističe njegovu važnost kao kolektiva.

U svojoj posljednjoj knjizi „Moja odluka”, ona koristi životne priče žena koje su imale iskustvo abortusa da preispita predrasude o prekidu trudnoće.

„U Sloveniji je abortus ekonomski dostupan, ali nema mnogo informacija o tome šta vam se dešava tokom procesa”, kaže ona.

Nika Kovač je zbog svog aktivizma dobijala prijetnje smrću. Kaže da, iako se ponekad plaši, ne želi da popusti pred strahom. Za nju je aktivizam način života: „Čini mi se da je to vrsta straha koji najviše hranite time što mu se prepuštate. Čini mi se da je najbolje nastaviti borbu.”

Čitajte više