Upravu za dijasporu otvoriti i za pripadnike nacionalnih manjina

Zukorlić se osvrnuo i na bošnjačku dijasporu u Njemačkoj.
Akademik Zukorlić: Upravu za dijasporu otvoriti i za pripadnike nacionalnih manjina_613c046e4baef.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Skupština Srbije usvojila je danas Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Njemačke o ratnim memorijalima.
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić kazao da Sporazum pokazuje kapacitet Srbije i opredjeljenja rukovodstva ove zemlje prema politici koja u sebi sadrži odlučnost da se bavi i pitanjima koja su iz prošlosti, a koja imaju u sebi i elemente gorčine.

– Kada je u pitanju Sporazum sa Njemačkom on zapravo znači bavljenje prošlošću radi stabiliziranja temelja i podloge prema budućnosti. To je ono što smatram temeljom intencije ovog sporazuma sa pozicije R. Srbije. Naravno, kada su u pitanju teme iz prošlosti one su mogu sagledati sa više strana. Možemo ih sagledavati emotivno i to je neki najniži, najmanje kvalitetan način sagledavanja, jer uvijek kada pustite emocije ispred onda ćete naći mnogo razloga i mnogo elemenata da budete protiv nečega zato što su emocije nešto što zasjenjuje pamet, ne dozvoljava umu da rasuđuje i rezonuje ispravno i znamo kako formiraju stavovi koji su bazirani na emociji.Ona vlast koja ne želi dnevno političke poene, već želi da za građane, narod, svoju zemlju uradi nešto više, ako ništa da bar neko kilo ili neki džak ili neku vreću iz prošlosti koju imamo na svojim plećima da je skinemo. Zašto bi je nosili? Jer, sve što ne moramo nositi na svojim umornim plećima bolje da ga ne nosimo i bolje da ga što prije istovarimo, jer sa manje tereta na leđima mnogo je lakše gaziti čvrstim korakom prema budućosti na svakom polju, polju razvoja privrednog, kulturnog, svakog drugog, ali isto tako što je veoma važno na polju gradnje i očuvanja prijateljskih odnosa sa svima, posebno sa onima koji su važni faktori u međunarodnoj zajednici, kazao je akademik Zukorlić.

On smatra da se u ovom pravcu treba nastaviti i imati snage u prevazilaženju prepreka iz prošlosti.

– Govorim vam koliko se kroz historiju vjersko, političko, interesno prepliće na razne načine. Nekada je ono sa vrha, nekada je sredstvo, međutim ono što kroz cijelu historiju možemo da zaključimo kao pouku jeste da su oni narodi koji su svoju prošlost uspijevali sagledati ispravno, objektivno u mogućoj mjeri, izvući veliku poruku i iz nje koristiti one dijelove koji servisiraju bolju budućnost. To su pametni narodi i pametne države. To je ono što ja vidim u onom Sporazumu i zato sam mu posvetio ovoliko pažnje i zbog toga ga smatram veoma važnim. Ono što treba činiti jeste nastaviti, imati snage. Ovdje je jedan aspekt pijatet prema žrtvama – ovdje je ključ da se pokaže moć da se prevaziđu prepreke iz prošlosti, da idemo dalje. Naravno, nikada ne možemo zaboraviti ni žrtve, ni nasilje ni nepravdu određenu koju vam neko učini, ali ne držati to sada kao određeni potencijal prema budućnosti. Zato treba birati riječi, ukoliko se pravi prijateljstvo, a nije ono samo sa Njemačkom, ja sam početkom sedmice na sličnu temu govorio o svojoj fascinaciji sa prijateljstvom koje je napravljeno sa Turskom. Tad sam kazao koliko je bitno dobiti Tursku na svojoj strani. Koliko je bitno jednog velikog vladara kao što je Redžep Tajip Erdogan dobiti da bude prijatelj ove zemlje i da ne bude neprijatelj ove zemlje. To su dva efekta. Nije samo jedan. To su sve veoma velike stvari i to je veoma važno, ali bih isto tako sugerisao raznim strukturama u državi da prate politiku samog predsjednika i samog vrha države, jer mi tu imamo nekad raskorak. Ja sam nedavno dobio neku pozivnicu da prisustvujem obilježavanju neke godišnjice, sada se ne sjećam šta konkretno, ali se nešto ticalo oslobođenja od Turaka. Nije od Turaka, nego od nekog drugoga, ali evo neka bude od Turaka. Ali jedan momenat sam primjetio kaže: “Tokom ropstva”. Nema razloga, pazite, ako je ropstvo onda je bilo ropstvo i od Turaka odnosno od Osmanlija, bilo je ropstvo i od Rimljana, ali nisam primjetio da je neko nekad upotrijebio ovdje pojam: “Tokom ropstva pod Rimljanima”, nego se utrkujemo gdje se koji rimski car rodio, pa je li naš ili njihov, dakle imamo jedan različit emotivan i terminološki pristup. Nije problem, ne smeta mi, nego govorim možda će nekom drugom zasmetati. To je jedna prošlost za koju postoji solidna distanca, čak i mnogo veća distanca nego što sad postoji sa Njemcima, a evo pokazujemo taj kapacitet. Znači, riječi su te koje su odraz opredjeljenja zato treba pratiti ono što je odlučnost vrha države u pogledu građenja odnosa, jer to vam je kao u porodici – ne može glava porodice, otac i majka praviti dobre komšijske odnose, a dijete ide pa im razbije prozor. To ne može. Možda može jednom, desilo se, dijete bilo nestašno, ali ako češće bude dijete pravilo probleme onda će ispasti da to i nije baš namjera porodice da se grade tako dobri odnosi, istakao je akademik Zukorlić.

Zukorlić se osvrnuo i na bošnjačku dijasporu u Njemačkoj. Pozvao Ministarstvo vanjskih poslova da u Upravu za dijasporu uključi pripadnike nacionalnih manjina kako bi se prava Bošnjaka u dijaspori regulisala onako kako je to zagarantovano Ustavom.

– Ovdje je veoma važan element dijaspore koji je također spomenut. Ja samo želim da podvučem da oni koji donose odluku na nivou države u svim segmentima, drago mi je i da je ministar vanjskih poslova danas ovdje jer u okviru njegovog ministarstva je Uprava za dijasporu, veoma važna ustanova i institucija. Prije neki dan je neko ovdje kazao da u Njemačkoj ima oko 250.000 Srba, nisam bio siguran da li odnosi na sve Srbe iz regiona u Njemačkoj, ili se odnosi na građane Srbije u Njemačkoj. Želim da skrenem pažnju da u toj istoj Njemačkoj dijaspori je oko 40% je Bošnjaka sa područja Srbije, primarno iz Sandžaka. To je jedna ogromna brojka građana koji je po zakonu i Ustavu ove zemlje su i pravo i obaveza ove zemlje. Ja bih zato zamolio ministra da ažuriramo određeno dogovore oko imenovanja nekog od predstavnika nacionalnih manjina u Upravi za dijasporu jer je jako važno da imamo liniju koja će građanima R. Srbije koji žive izvan Srbije, a nisu etnički Srbi, nipošto se ne smije slati poruka da su oni drugorazredni, da o njima država ne vodi računa, da ovo nije njihova matična zemlja, već naprotiv mi moramo pokazati kapacitet da u onim stvarima koje su zajedničke djelujemo zajedno, istovjetno, a ona pitanja koja su vjersko-kulturološka, usko etnička i kulturna, isto tako se može omogućiti da ona djeluju i da se prava i Srba u dijaspori i Bošnjaka u dijaspori i ostalih u dijaspori kroz nadležnu Upravu regulišu onako kako su nam to zagarantovali zakoni i Ustav ove zemlje, zaključuje akademik Zukorlić.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.