Merkel stiže u Beograd i Tiranu, ko je to organizovao?

Manje od dvije sedmice prije izbora za Bundestag, njemačka kancelarka putuje u Beograd i Tiranu. Za takav njen angažman najviše je zaslužan jedan diplomata.
Merkel stiže u Beograd i Tiranu, ko je to organizovao?_613a9b66c38ec.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Angela Merkel 13. i 14. septembra putuje na Zapadni Balkan, posljednji put kao kancelarka. U Tirani se 14. septembra sastaje sa premijerima šest zemalja tog regiona, a prije toga želi da svrati u Beograd i sastane se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Kako je potvrdila Martina Fic, zamjenica portparola njemačke vlade, kancelarka namjerava da se u Beogradu sastane i sa predstavnicima civilnog društva svih šest balkanskih zemalja, a u Tirani će biti organizovan ručak sa šefovima vlada svih zemalja Zapadnog Balkana. Prije odlaska, kancelarka želi i da održi bilateralne razgovore s premijerima Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, inicijator ovog putovanja bio je njemački ambasador u Pekingu Jan Heker, koji je nedavno iznenada preminuo. Heker je do kraja jula bio najbliži kancelarkin savjetnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku, a imao je i odlučujući uticaj na njemačku politiku prema Zapadnom Balkanu.

Fokusiran na EU-perspektivu regiona

„Posebno se zalagao za EU-perspektivu Zapadnog Balkana”, napisao je u ponedjeljak na Tviteru njemački političar Mihael Rot (SPD), državni ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova.

Vijest o iznenadnoj smrti 54-godišnjeg ambasadora rastužila je ne samo kancelarku i njene najbliže kolege, već i mnoge berlinske diplomate, novinare, ali i političare iz svijeta. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još istog dana je putem Tvitera izrazio saučešeće i posebno pohvalio njegove sposobnosti i razumijevanje regiona: „Njemačka je izgubila velikog diplomatu, a Srbija velikog prijatelja”, napisao je Vučić.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, albanski premijer Edi Rama uputio je kancelarki dugačko pismo saučešća, a ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani ocijenio je da se preminuli njemački diplomata „neumorno angažovao za integraciju Zapadnog Balkana u EU”.

Saučešće su izjavili i bivši premijeri Kosova Avdulah Hoti i Ramuš Haradinaj, koji su ga opisali kao „prijatelja Kosova”.

Stop za ideje o prekrajanju granica

Jan Heker, ranije sudija, bio je u martu 2018. tek nekoliko mjeseci na funkciji kancelarkinog savjetnika, kada je iskazao posebno interesovanje za Zapadni Balkan i otputovao tamo. „Pomalo rezervisan, ali dobar slušalac i prije svega otvoren za svako mišljenje.” Tako ga opisuje jedan opozicioni političar iz regiona, koji ga je sreo na tim putovanjima.

„Posebno ga je impresionirala otvorenost sagovornika i njihovo divljenje prema kancelarki Angeli Merkel”, kaže za DW jedan visokorangirani diplomata iz Berlina. „On je shvatio da je njemački glas veoma važan na Zapadnom Balkanu”.

U ljeto 2018. proces približavanja šest zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji našao se u zastoju zbog otpora Francuske. Zemlje Zapadnog Balkana postale su nestrpljive.

Istovremeno, kružile su glasine o mogućim planovima za podjelu Kosova i novim granicama u regionu. Te ideje su, navodno, podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsednik Kosova Hašim Tači, a ni tadašnja visoka predstavnica EU za spoljne poslove Federika Mogerini nije bila protiv planova o razmjeni teritorija.

Međutim, većina u regionu odbacila je ideju o povlačenju novih granica i upućen je glasan poziv kancelarki Merkel. Bio je to tretnutak za šatl-diplomatiju. U cilju priprema Berlinske konferenciju o Zapadnom Balkanu, zakazane za kraj aprila 2019, Jan Heker je sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Boneom otputovao u Beograd i Prištinu.

To nije bio lak poduhvat, jer je, pored suprotstavljenih balkanskih političara, tu bio i Ričard Grenel, tadašnji ambasador SAD u Berlinu i specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa za Zapadni Balkan. On je gurao balkansku agendu koja nije bila usklađena sa EU.

Na samitu 2019. u Berlinu nije bilo sporazuma, ali će on ostati upamćen kao mjesto na kojem su sa stola konačno sklonjeni planovi o povlačenju novih granica na Balkanu.

Odlazak prijatelja

Jan Heker je takođe bio taj koji je „u ime kancelarke” gurao imenovanje bivšeg njemačkog ministra za poljoprivredu Kristijana Šmita za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) – kako je to napisao sam Šmit na svom nalogu na Fejsbuku.

Bivši šef OHR-a Kristijan Švarc-Šiling tada je ocijenio da je to „povratak snažne predanosti Njemačke i EU Bosni i Hercegovini”. Bila je to pobjeda EU i SAD nad Rusijom, koja je u UN-u na početku, kako se izrazio Švarc-Šiling, „torpedovala” Šmitovu kandidaturu.

Nije bilo predviđeno da kancelarkin bliski saradnik i savjetnik bude na ovom posljednjem putovanju na Balkan. Krajem avgusta Heker je preuzeo dužnost ambasadora Njemačke u Kini.

To što je Jan Heker umro tako neočekivano, nakon samo dvije nedjelje na funkciji, posebno je tužno, rekao je albanski ambasador u Berlinu  Artur Kuko: „On nije bio samo prijatna osoba, već je veoma dobro razumio Balkan i bio je pravi prijatelj u pravom smislu te riječi, onaj koji ponekad kaže i neprijatne stvari. Nedostajaće nam taj glas.”

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.