Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku
U organizaciji Matice bošnjačke i Almanaha u Centru za kulturu u Plavu upriličena je promocija knjiga “Parole ili činjenice, za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, autora akademika Šerba Rastodera, te djela “Bijele knjige žrtava Sandžaka”, autora Fehima Džogovića i Šerba Rastodera.
Predsjednik BNF-a muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević govorio je o uspješnim projektima koje je kroz godine sproveo BNF. Posebno podvukao važnost ovakvih projekata koji služe spajanju, a nikako sudaranju ljudi na jednom prostoru.
„Mi se ne bavimo humanitarnim poslovima, već imamo za cilj biti baza i osnovica za uspjeh temeljnih projekata bošnjačkog naroda i da obezbijedimo nesmetanu aktivnost BNF-a. Jedan od najvrijednih naših akademika je Šerbo Rastoder koji je najbolje dešifrovao uspješnu saradnju između BANU-a i BNF-a i onda kada pripremi jedan projekat on ga tako napravi da bude u službi cijelog Sandžaka. Tako je i sa ovim djelom i tako cijelo ljeto kroz Sandžak iz grada u grad imamo uspješne promocije, a ovdje u Plavu kao šlag na tortu čini mi se da ih završavamo. Raduje me da su naši ljudi svjesni važnosti ovakvih projekata. Ovime smo pokazali i dokazali na jedan najelitniji način da Sandžak i Crna Gora nisu u koliziji, jer će pametni i mudri ljudi jedan prostor napraviti prostorom spajanja, a nikako prostorom sudaranja“, kazao je muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević.
Ono što je ovim dvoknjižjem uradio akademik Rastoder, navodi mr. Novak Adžić, epohalni je iskorak, kapitalno djelo, koje je najbolji demantij svima onima koji su historiju Crne Gore pisali falsifikujući historijske činjenice.
„U ovom djelu akademika Rastodera možemo shvatiti koliko je Crna Gora ekonomski obespravljena i opljačkana između dva Svjetska ratna, kako su pokradene ratne reparacije Crne Gore, kako je devalviran ondašnji crnogorski Perper, kao što ćemo, kada čitamo ovo djelo, shvatiti koliko su borci za pravo, čast i slobodu Crne Gore, bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, kao borci koji su se borili protiv tlačitelja pretrpjeli štete. Svi su imali isti cilj – slobodu i za jedne i za druge, slobodu za sve, a protiv imperijalizma. Tada ćemo shvatiti da je ovo kapitalno djelo akademika Rastodera novi podvig i zaslužio je zaista još jednom ogromno priznanje. Istina i previše trpi, ali se nikada ne može zatrijeti. Kod akademika Rastodera nema falsifikata prošlosti kao što to neki radili“, podvukao je mr. Adžić.
Istina, ali i borba za čast, pravo i slobodu Crne Gore ne smiju nikada prestati, poruka je akademika Rastodera koja se treba prenositi na generacije koje dolaze, podvukao je mr. Sait Šabotić.
„Cjelokupnim čitanjem ovih djela moguće je razumjeti dinamiku razvoja Crne Gore u rasponu od jednog vijeka. Kroz tekstove koje nam nudi akademik Rastoder jasno se postavlja teško pitanje: Čija je Crna Gora? To se pitanje jedino može sagledavati analizom činjenica bez zapaljive i patetičke retorike. Plavsko-gusinjski kraj je tih godinama preživljavao teške dane. Puške su bile uperene, vladala je glad i bolest „španjolica“ koja je harala. U prvom tomu svoje knjige akademik Rastoder Plav spominje na 18 mjesta kroz činjenice o svemu onome što se zbivalo. Upravo borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, jer bismo rizikovali da ugasimo spoj prošlosti i sadašnjosti i sve ono što dovodi do rađanja novog sutra Crne Gore. Istina je vrlo važna radi bolje budućnosti i suživota sa drugima i drugačijima“, kazao je mr. Sait Šabotić.
Poseban gost večeri bio je akademik Muamer Zukorlić. U svojstvu promotera istakao je na početku da se uvijek raduje da boravi u Plavu, te da ga je Plav oduvijek fascinirao i posebno inspirisao.
„Dvije su mi ključne inspiracije kada je Plav u pitanju. Jedna je „Plavska republika“, ma kako se i kada ona konotirala. Druga inspiracija mi je intelektualni potencijal Plava, koji je vjerovatno rekordan ne samo za sandžački prostor nego i za šire balkansko područje. Ne znam da li ima brojno manje mjesto da je dalo više akademika, doktora nauka, profesora, mislilaca, ljudi iz nauke. Ono što je tamna strana svega jeste da je većina njih izvan Plava i ono za šta se oni trude i čemu služe je paradigma bošnjačke sudbine u posljednjih stotinu godina“, kazao je akademik Muamer Zukorlić.
Promocije knjiga, posebno ovakvog karaktera, predstavljaju festivale pisane riječi i zrelosti jednog naroda da dokaže i pokaže svijetu ko je i predstavi svoje vrijednosti.
„Za mene su promocije knjiga festivali pisane riječi i svojevrsna predstava kapaciteta jedne zajednice, naroda, nacije da pokažu i dokažu i sebi i drugima da ono što oni jesu na individualnom i kolektivnog identiteta nije stvar momenta ili slučajnosti, već kontinuirana činjenica koja uspjeva da se odupre raznim talasima onoga što je neka aktuelna modernost koja je, uglavnom, na uštrb pisane riječi ili knjige. Odnosi se na razne talase koji su udarali Bošnjake, jer je dugo trebalo da se shvati da Bošnjaci nisu Turci niti poturice, pa je dokaz i ovo što smo ovoliko ostali na ovom prostoru. Ono što jeste klučni problem Bošnjaka jeste činjenica da nemaju stožernu, matičnu državu, makar i u simboličkom smislu to bila Bosna, ali kao država koja trenutno ne može da pomogne ni sebi, a pogotovo Bošnjacima izvan Bosne. Pa je i mi doživljavamo kao majku koja je nepokretna, pa joj sinovi, u ovom slučaju mi, pomažu da ustane, ne tražeći ništa od nje. To je naš hal i kal“, kazao je akademik Zukorlić.
Velika borba kroz stoljeće, sve ono što su Bošnjaci doživjeli i, na poslijetku, opstali, dokaz je da ih čeka nešto dobro – kazao je akademik Zukorlić.
„Čim nas je Bog do sada sačuvao, nešto sa nama hoće, a vjerovatno je nešto dobro, jer se uvijek za sjeme ostavi ono što je dobro da ponovo rodi, a za to treba ono što je najkvalitetnije“, podvukao je akademik Zukorlić.
Osvrnuo se i na djela akademika Šerba Rastodera. Kazao da predstavljaju krunsku fazu intelektualnog uzdizanja autora.
„Ono što sam ja u ovim knjigama vidio jeste zapravo sva ljepota različitosti i svaki narod, grupa, zajednica – onda kada postane toliko homogena i pred uništenjem, pa i ako ne bude uništena ona je pusta, prazna i siromašna. Ukoliko ljudi nemaju međusobno oplemenjivanje kroz kulturnu različitost, ta zajednica postaje sve siromašnija i ona ako opstane biološki, ona je bezvrijedna kulturološki. Ono što nađete u knjizi je slika duše autora, ali ono što me fascinira u ovim knjigama jeste krunska faza intelektualnog uzdizanja akademika Šerba Rastodera“, poručuje akademik Zukorlić.
Ovim knjigama našla je se mjera baš onako kako treba da se ne bi tako lahko kliznulo u ideju žrtve.
„Bavljenje idejom žrtve sebe i svoga naroda je nužno, ali opasno. Veoma se lahko klizne u ideju žrtve i tu je jako važno naći mjeru. Ono što me fascinira jeste što su ovi autori našli mjeru, a ona se samo nalazi istinom i istinoljubivošću. Ove knjige odišu istinom. To ove knjige posebno čini vrijednim. To govori o njihovom etičkom i naučnom osnovu orijentacije“, zaključio je akademik Muamer Zukorlić.
Nešto najbolje što čovjek može ostaviti iza sebe, ističe akademik Šerbo Rastoder, jeste vakuf kojim će se okoristiti buduće generacije.
„Ako su ove knjige dio našeg vakufa i dobra koje ostavljamo narodu, one nisu samo zato da mi pokažemo da smo dobri. One su naša potreba da koristimo društvu i zajednici“, kazao je akademik Rastoder.
Poruka je jedna, zaključuje akademik Rastoder. Trebamo biti skupa, jedan do drugog u dobru. Samo ćemo tako uspjeti kao narod.
„Plav je na neki način konzervator historije. I kao takav zaslužuje da se o toj historiji zna što više. Moja malenkost je napravila neki narod ne zato što se radi samo o Plavu i Gusinju, već da ovim knjigama objasni neke stvari koje su sporne. Ko je prije mene napisao knjigu o zločinu u Šahoviću? Knjigu o pokrštavanju? Želim da kažem da trebaš biti toliko lud da pišeš o onome o čemu drugi ne smije. Mi u jednom želimo da budemo skupa – da budemo zajedno u dobru. I želim istaći da nema BNF-a, a to znači da nije bilo vas, jer da nema vas nema ni BNF-a, mi ne bismo uspjeli ovo. Bitno je da mi kao narod i kao pojedinci svoje stvaralaštvo stavimo na raspolaganje dobru. Budimo zajedno u dobru“, zaključio je akademik Šerbo Rastoder.