Objavljena nova knjiga “Akademsko pisanje i metodologija znanstvenoistraživačkog rada” autorice Suade A. Džogović

U cjelini, njena knjiga predstavlja sistematsku prezentaciju svih aspekata akademskog pisanja, uz iscrpan i dragocjen prikaz metodologije naučno-istraživačkog rada.
OBJAVLJENA NOVA KNJIGA “AKADEMSKO PISANJE I METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA” AUTORICE SUADE A. DŽOGOVIĆ_611c5d3c23de4.jpeg
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Objavljena je nova knjiga autorice Suade A. Džogović “Akademsko pisanje i metodologija znanstvenoistraživačkog rada”.

Znanstveni urednik – prof. dr. sc. Vehbi Miftari, recenzenti – akad. prof. dr. Ferid Muhić, akad. prof. dr. Šefket Krcić i prof. dr. sc. Vehbi Miftari.

Iz Predgovora autorice:

‘Središnja pozornost ovog udžbenika temelji se na uvjerenju da je akademsko pisanje ujedno proces i proizvod kritičkog i retoričkog mišljenja, čije podučavanje zahtijeva jasan i nedvosmislen tretman kako sinergijski pristupiti retoričkim i kognitivnim procesima koji su implicirani u analizi i pisanju akademskih tekstova…”

Autorica Suada A. Džogović docentica je na Univerzitetu ”Haxhi Zeka” u Peći. Njeni istraživački interesi uključuju međunarodne odnose, političku ekonomiju, metodologiju znanstvenog istraživanja, komunikologiju, etiku, međunarodne organizacije, prava manjina, genocid. Također, piše i o temama iz obrazovanja, lingvistike i etimologije.

Članica je uredničkih bordova časopisa za društvena pitanja i kulturu, elektronskih medija i međunarodnih asocijacija. Uključena je u recenziranje znanstvenih radova za domaće i međunarodne konferencije i časopise u području društvenih znanosti. Pored toga, članica je Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida – Kanada.

KOMPETENTAN PUTOKAZ KA ZRELOSTI

Autor: akademik prof. dr. Ferid Muhić
(Uz rukopis Akademsko pisanje i metodologija znanstvenoistraživačkog rada, dr. sc. Suade A. Džogović)

Polupismenost je gora i opasnija od nepismenosti. Ako je nepismenost, kao analfabetizam u elementarnoj formi uglavnom već iskorijenjena, to samo znači da danas imamo mnogo teži zadatak pred sobom, jer je broj polupismenih ogroman. Težina opismenjavanja polupismenih u skladu sa akademskim standardima ima svoj korijen upravo u činjenici da se polupismeni opiru svim pokušajima da kroz dalje usavršavanje dostignu istinsku akademsku pismenost, jer smatraju da je dovoljno to što umiju pročitati i napisati sva slova svoje abecede, odnosno – azbuke, i da stoga više nemaju šta naučiti iz ove oblasti. Istinska akademska pismenost je, međutim, mnogo više nego puka sposobnost da se čita i piše. Treba imati u vidu da akademsko opismenjavanje nije tek pedanterija sitničavih profesora, nego jedan od ključnih strateških imperativa savremenog društva, neophodan za razvoj svih sfera života: od književnosti do nauke, od pravne i administrativne sfere do privatne epistolarne komunikacije, inclusive i precizno formuliranja temeljnih političkih odluka zajedno sa ustavnim sistemom.

Svijest o ogromnoj važnosti besprijekornog usklađivanja misli, riječi i izraza (bilo usmenog, bilo pismenog), kroz uspostavljanje i poštivanje najviših standarda akademskog pisanja kao opće obaveze svih građana jednog društva, jasno je formulirana i dosljedno provedena u
zemljama Zapadne Evrope još tokom perioda poznatog pod nazivom prosvjetiteljstvo.

Koliko god izgledalo kao tehničko i formalno pitanje, akademsko pisanje je zapravo s jedne strane direktno definiralo osnovne ciljeve modernog društva, a s druge omogućilo njihovu realizaciju na današnjem nivou. Upravo preko promoviranja dosljednog poštivanja pravila mišljenja i beskompromisnog insistiranja na univerzalnoj obavezi da se savladaju osnove akademskog pisanja na svim nivoima, Prosvjetiteljstvo je postalo daleko najuticajniji duhovni pokret tokom cijelog XVIII vijeka, zaključno sa Francuskom buržoaskom revolucijom od 1789. godine. Oslanjajući se na pretpostavku o presudnoj važnosti logički koherentnog i jezički korektnog formuliranja misli u svim prilikama i na svim nivoima, Prosvjetiteljstvo je u društvenu svijest i društveni život uključilo ideje o suverenoj ulozi razuma, naučnog znanja, umjetnosti, moralnih vrlina i najvažnijih političkih ideala, kakvi su sloboda, jednakost, pravni i ustavni poredak, razgraničenje sekularnog od eklezijastičkog aspekta kako u društvenom tako i u privatnom životu, uz jasnu ideju promocije napretka cijelog čovječanstva na temeljima poštivanja univerzalnih ljudskih prava.

Puno značenje ovog duhovnog pokreta slikovito je definirao veliki njemački filozof Immanuel Kant, kada je Prosvjetiteljstvo i Racionalizam definirao kao “Izlaz čovječanstva iz samoskrivljene nezrelosti”. Prema Kantu, nezrelost čovječanstva, koja je potrajala stoljećima, zapravo se
manifestovala prvenstveno kroz polupismenost i inertnost kojom se to stanje prihvatalo. Nasuprot tome, odlučno usvajanje pravila razuma i puno poštivanje principa racionaliteta, koji će svoj izraz naći u strogoj i dosljedno provedenoj akademskoj pismenosti, Kant je naznačio kao
“Putokaz ka zrelosti”.

Knjigom Akademsko pisanje i metodologija znanstvenoistraživačkog rada, dr. sc. Suada A. Džogović je, u punom smislu te riječi, kompetentno i suvereno naznačila prijeko potrebni putokaz ka zrelosti naše intelektualne sredine. Svjesna ozbiljnosti tog zadatka, autorica je, kroz koncept sistematskog upoznavanja sa temeljima, pravilima, principima, tehnikom i svim finesama akademskog pisanja, na sebe preuzela pionirsku ulogu da te iste ideale, formalno prisutne u našem društvu i nominalno poznate svakom pojedincu, uvede u svakodnevni život na svim nivoima, na najbolji i najefikasniji način, i da ih iz formalne i nominalne ravni uzdigne na nivo realne svakodnevne prakse.

U cjelini, njena knjiga predstavlja sistematsku prezentaciju svih aspekata akademskog pisanja, uz iscrpan i dragocjen prikaz metodologije naučno-istraživačkog rada. Na četiri stotine stranica ove teme su razrađene u dvanaest poglavlja, sa četiri Apendiksa, Pojmovnikom akademskog pisanja, Indeksom, Bibliografijom, te kratkom bilješkom o autorici. Studentima će od velike pomoći biti poglavlje AKADEMSKO PISANJE U FUNKCIJI ZNANOSTI, u kom su izloženi način pisanja, principi i standardi akademskih radova u rasponu od seminarskog, preko magistarskog, do doktorskog rada, kao i uputstvo o ostalim oblicima akademskog pisanja. Ovome svakako treba dodati i jednako značajno poglavlje u kom su, pod naslovom RELEVANTNA OBILJEŽJA/KLJUČNI ELEMENTI AKADEMSKIH RADOVA, navedeni i razrađeni svi elementi naučno utemeljenog istraživačkog rada, počevši od pisanja Apstrakta, preko određivanja stavki Ključne riječi, Izbor teme, do adekvatnog načina formuliranja predmeta i cilja istraživanja, hipoteze, varijabli, i na kraju, prezentacije rezultata i zaključnih razmatranja, kao obaveznih elemenata svakog naučnog istraživanja, uz veoma značajno uputstvo o neophodnosti poštivanja gotovo zaboravljenih principa akademske etike i kulture pisanja.

Jednako sistematično su navedene i temeljito razrađene METODE ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA, kao i izuzetno značajni aktuelni stilovi CITIRANJA I REFERENCIRANJA, koji su danas neophodni u kontekstu objavljivanja naučnih radova u cijelom svijetu. Razradom standarda AKADEMSKE KRATIVNOSTI I ORTOGRAFSKE KOREKTNOSTI, koji su više nego zanemareni i podcijenjeni u našoj publicističkoj praksi, pregledom principa AKADEMSKE KOMUNIKACIJE, kao i sistematizacijom praktično svih oblika ZNANSTVENIH RADOVA I NJIHOVOG OCJENJIVANJA, autorica, dr.

Dr. sc. Suada A. Džogović je zaokružila sve bitne teme najavljene u naslovu svog rada. U završnom dijelu ove knjige, koja u sebi sjedinjuje i univerzitetski priručnik i djelo od najšireg značaja za sve sfere pisane komunikacije, razrađeni su detalji širokog spektara tema, počevši od POKRAĆIVANJA U AKADEMSKOM PISANJU, suptilne analize odnosa JEZIKA I KOMUNIKACIJE, KOMUNIKACIJSKIH I PREZENTACIJSKIH VJEŠTINA, ADMINISTRATIVNIH OBLIKA PISANJA, do AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI. Vrijedan prilog predstavlja i izvrsna selekcija referenci navedenih u Bibliografiji, sa velikim brojem primarnih izvora, uz pregled jednog broja elektronskih izvora kao i stranica sa Interneta. U skladu sa najvišim standardima važećim za ovu vrstu radova, na kraju je priložen i INDEX TERMINUS ET VERBIS.

Kao što korektno navodi u svom Predgovoru “… autorica je pored sadržaja uradila i kratice samo za ovu knjigu, dok je, u pogledu akademskog pisanja… obuhvatila sve elemente njegove cjeline”. Riječ je o detaljnom prikazu najvažnijih pitanja kojima se akademsko pisanje kao disciplina bavi. Uz obrazovnu i metodološku funkciju, ova knjiga predstavlja i izuzetno instruktivan priručnik za sve vrste pismenog komuniciranja, sa akcentom na naučnoj (znanstvenoj) sferi primjene akademskog pisanja i komunikacije.

Imajući u vidu značaj i aktuelnost tema kojima se u najširem kontekstu bavi, nivo realizacije kao univerzitetskog udžbenika, njenu praktičnu primjenjivost i instruktivnost, sa punim uvjerenjem i svesrdno preporučujem za štampu knjigu Akademsko pisanje i metodologija znanstveno-istraživačkog rada, dr. sc. Suade A. Džogović.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije.

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.