Turska: raste netrpeljivost prema izbjeglicama iz Sirije i Afganistana

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Oko četiri miliona izbjeglica u Turskoj izloženo je sve većem neprijateljstvu. To pokazuju i nemiri u Ankari. Eksperti u budućnosti očekuju dalje eskalacije.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Sve je počelo u utorak uveče svađom dvije grupe mladih u Altindagu – kvartu u glavnom gradu Turske Ankari. Sirijski migranti su se fizički sukobili sa turskim mještanima. U sukobu su dva Turčina ubodena nožem. Nekoliko sati kasnije, jedan 18-godišnji Turčin u bolnici je podlegao povredama.

Ovaj događaj je pokrenuo talas ksenofobije, koja je bila slična pogromu. U noći sa srijede na četvrtak stotine ljudi su jurnule na ulice Altindaga, pljačkali su i palili radnje, stanove i automobile sirijskih imigrinata. Ove strašne scene mogle su se pratiti na Tviteru. Na brojnim video snimcima se vidi razjarena svjetina, kako pljačka imovinu Sirijaca i uzvikuje ksenofobične parole. Neki izgrednici su pokazivali takozvani „vučji pozdrav“ – simbol desno-ekstremističkog turskog pokreta „Ulkudžu“, poznatog i kao „Sivi vukovi“.

Za to vrijeme su se pod heštagom „Ne želimo Sirijce“, „Ne želimo Avganistance“ ili „Turska Turcima“ u socijalnim medijima raširili brojni ksenofobični postovi.

Loša ekonomija i egzistencijalni strahovi

Turska vlada i stanovništvo su godinama tolerisali milione izbjeglica i migranata, ali se raspoloženje posljednjih godina promijenilo. Jedan od glavnih razloga za narastajuću mržnju prema migrantima je i taj što je Turska u konstantnoj monetarnoj i ekonomskoj krizi od jeseni 2018. godine. Zbog loše situacije porasli su i egzistencijalni strahovi.

Za sociološkinju Uls Sunatu su ksenofobična previranja u Ankari sve samo ne iznenađujuća. Ona smatra da se to ne može pripisati samo lošoj ekonomskoj situaciji. „Napetosti između izbjeglica i lokalnog stanovništva nikada nisu stavljene pod kontrolu. Mnoge greške su se dogodile u imigracionoj politici. Nije bila transoparentna i loše je komunicirana.“

Sunata pretpostavlja da će neprijateljstvo nastaviti da se povećava. Ona upozorova da su to potpirivali i političari, koji su stalno govorili kako će imigrantni uskoro biri vraćeni. Takođe i predsjednik Istraživačkog centra za azil i imigracije (IGAM) Metin Džorabatir smatra da je oštra retorika politike suodgovorna za razvoj trenutne situacije. Upravo zbog toga što su političari stalno tvrdili kako uskoro žele da vrate izbjeglice. „Već sada se gleda na izbore 2023.”

Političari obećavaju deportacije

To se prije svega odnosi na najveću opozcionu Republikansku narodnu partiju Turske (CHP), koja je u posljednje vrijeme zaoštrila svoju politiku protiv izbjeglica. Šef CHP, Kemal Kilidždaroglu je izjavio, da će protjerati sve izbjeglice ukoliko njegova partija dođe na vlast.

U Turskoj se, prema procjenama, trenutno nalazi oko 3,6 miliona sirijskih izbjeglica i migranata. Tu treba dodati i avganistanske izbjeglice, koje su u najvećem broju slučajeva pobjegle pred radikalnim islamističkim talibanima. Stotine hiljada ilegalno žive u Turskoj – rade slabo plaćene poslove i nemaju pristup zdravtsvenoj zaštiti.

Hoće li talibani izazvati masovan priliv izbjeglica?

Nakon što su se NATO trupe povukle iz Avganistana, talibanima je pošlo za rukom da ponovo zauzmu veliki dio zemlje. Mnogi stanovnici Turske strahuju da bi sada mogao da uslijedi novi talas migracija.

Čitajte više