Turska kritikuje plan SAD i odbija da snosi teret migrantske krize

Stotine Afganistanaca proteklih je sedmica prešlo u Tursku zbog sve većeg nasilja u Afganistanu, izazivajući zabrinutost zbog novog priliva migranata.
Screenshot 2021-08-05 at 17.15.16
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Turska je u utorak kritikovala program Sjedinjenih Država koji nudi preseljenje Afganistanaca koji bi mogli biti meta talibanskog nasilja zbog njihovih veza sa Amerikancima, saopćivši da bi taj potez izazvao “veliku migracijsku krizu” u regiji.

Američki State Department u ponedjeljak je najavio novi program prema kojem će još hiljade Afganistanaca imati priliku preseliti se kao izbjeglice u Sjedinjene Države. Afganistanci koji bi bili dio programa morali bi sami otputovati u treću zemlju, gdje će čekati 12 do 14 mjeseci da se njihova prijava obradi.

Naime, State Department objavio je 2. augusta da sadašnji i bivši afganistanski zaposlenici američkih agencija za pomoć i razvoj, te drugih humanitarnih grupa koje se finansiraju iz američkih sredstava, kao i novinskih organizacija čije je sjedište u SAD sada ispunjavaju uslove za status izbjeglice u SAD.

Visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da je Washington razgovarao sa susjednim zemljama o potencijalnim migracijama stanovnika, dodajući da je važno da granice Pakistana s Afganistanom ostanu otvorene, dok bi drugi mogli putovati u Tursku preko Irana.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova u svom je saopćenju navelo da odbija pozivanje na Tursku kao moguću migracijsku rutu za Afganistance i dodaju da Turska – vodeći svjetski domaćin izbjeglicama u kojoj boravi više od četiri miliona migranata – neće “preuzeti novu migracijsku krizu u ime treće zemlje”.

“Kao Turska, ne prihvatamo neodgovornu odluku Sjedinjenih Država koju su donijele bez konsultacija s našom zemljom. Ako Sjedinjene Države žele odvesti te ljude u svoju zemlju, moguće ih je direktno prebaciti avionom u svoju državu”, objavilo je Ministarstvo.

“Niko ne bi trebao očekivati da će turska nacija snositi teret migrantske krize prouzrokovane odlukama trećih zemalja u našoj regiji”, dodaje se.

Stotine Afganistanaca proteklih je sedmica prešlo u Tursku zbog sve većeg nasilja u Afganistanu, izazivajući zabrinutost zbog novog priliva migranata.

Veze između Ankare i Washingtona bile su napete oko niza pitanja, od poteza Ankare da kupi rusku odbrambenu opremu do pravnih pitanja i političkih razlika u Siriji, Libiji i istočnom Mediteranu.

Ankara se ponudila da čuva i upravlja međunarodnim aerodromom Hamid Karzai u Kabulu nakon povlačenja snaga SAD i NATO saveza iz Afganistana, što bi moglo stvoriti područje za saradnju između saveznika u NATO -u.

SAD su već počele evakuaciju hiljada podnosilaca zahtjeva za imigracione vize, koji su ugroženi mogućom odmazdom talibana, jer su radili za američku vladu.

U SAD je 30. jula stigla prva grupa od 200 osoba od njih 2.500 koji su prošli sve korake za dobijanje vize i koji se očekuju u narednim sedmicama.

Američka administracija ranije je saopštila da razmatra objekte širom SAD i u drugim zemljama gdje bi mogli da budu smješteni podnosioci zahtjeva i njihove porodice.

Posebne vize dostupne su građanima koji su bili angažovani kao prevodioci ili na drugim poslovima za američku vladu nakon intervencije u Afganistanu koju su SAD predvodile od 2001. godine.

Šta se dešava u Afganistanu?

Inače, predsjednik SAD Joe Biden je najavio da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a u koordinaciji s njima povlače se i strane trupe pod komandom NATO-a.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu počeo je u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Biden je ponovio da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. Amerika se također obavezala da će ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.