Dobrodošlica talibanima u Kremlj

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Analitičari sugerišu da na međunarodnoj sceni napori Moskve da ugosti talibane usred povlačenja zapadnih snaga iz Afganistana otkrivaju dvoličan pristup koji nije dugoročan.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Rusija zvanično smatra da su talibani teroristička organizacija – na što su mediji u zemlji dužni da ukažu prilikom svakog pominjanja te islamističke grupe.

Međutim, dok Kremlj izbacuje tepih dobrodošlice za afganistanske pobunjenike u sklopu širih nastojanja da unaprijedi svoje veze sa ovom državom u trenutku povlačenja vojnh trupa predvođenih SAD-om, mediji postaju pretrpani podsjetnicima da su talibani na ruskoj listi zabranjenih terorističkih i ekstremističkih organizacija od 2003. godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Inherentna kontradikcija tokom posjete talibanskih predstavnika Moskvi od 8. do 9. jula dovela je do negodovanja na domaćem frontu, a kritičari postavljaju pitanje da li Kremlj zaista smatra da je zabranjena ruska politička opozicija u istom rangu kao grupa boraca koja vodi rat protiv međunarodno priznate afganistanske vlade više od dvije decenije.

Analitičari sugerišu da na međunarodnoj sceni napori Moskve da ugosti talibane usred povlačenja zapadnih snaga iz Afganistana otkrivaju dvoličan pristup koji nije dugoročan.

Andrej Serenko, stručnjak moskovskog Centra za proučavanje savremenog Afganistana, istakao je za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA), da je ne tako davno bio visoko rangirani član afganistanskog Vijeća sigurnosti koji je bio u ruskoj prijestonici radi pregovora.

Samo nekoliko nedjelja ranije bilo je da su “Talibani u Moskvi i da pregovaraju s istim [ministrom vanjskih poslova Sergejem] Lavrovim i njegovim najbližim poslanicima”, rekao je Serenko. “To, naravno, podsjeća na određenu političku šizofreniju i mislim da je to znak da Moskva danas nema jasan stav o afganistanskoj situaciji.”

Mada je Rusija tokom posjete tražila i dobijala uvjeravanja od talibana da njihov nedavni preporod neće predstavljati prijetnju moskovskim saveznicima u Centralnoj Aziji, neki su u tome pronašli humor, a drugi izrazili neslaganja s tvrdnjama zvaničnika da su razgovori “neophodni”.

Da bi se uopšte mogla naći u takvoj situaciji Moskva je, kako je napisala politička analitičarka Tatjana Stanovaja na Telegramu, otkrila da nema jedinstvenog stava kada je riječ o donošenju odluka u Rusiji, a odgovorni za donošenje drakonskog zakona o ekstremistima ovog proljeća ne uzimaju u obzir “vanjsku politiku i geopolitičke posljedice”.

Ako je Rusija mogla da dopre do talibana, podrugljivo su pitali komentatori na društvenim mrežama, sigurno bi Moskva sada bila spremna da počne pregovore s drugima koji su tim zakonom dobili oznake “ekstremisti”, kao što su zatvoreni aktivista i političar Aleksej Navaljni i članovi njegove Fondacije za borbu protiv korupcije.

Također, i ruski novinar i politički komentator Oleg Kašin našalio se na Tviteru: “Svi ovdje proklinju Ministarstvo vanjskih poslova zbog sastanka s talibanima, ali zapamtite, talibani također rizikuju svoju reputaciju [sastankom] s Ministarstvom vanjskih poslova Ruske Federacije.”

Posmatrači priznaju da Rusija nije imala mnogo izbora nego da se aktivnije uključi u vakuum stvoren povlačenjem stranih trupa iz Afganistana. Moskva, kažu oni, jednostavno djeluje u svom interesu štiteći svoje opklade u slučaju da se talibani jednog dana vrate u Kabul.

Više od 30 godina nakon što se sovjetsko povlačenje okončalo katastrofalni i skoro deceniju dug okupacijski rat u Afganistanu, spremnost Moskve da se nosi s talibanima nije ništa novo. Ruska vlada je 2018. i ponovo ovog proljeća ugostila predstavnike talibana i zvaničnike afganistanske vlade na mirovnim pregovorima takozvanog “moskovskog formata” kojima su ove godine prisustvovali Kina, Pakistan, a na kraju i Sjedinjene Države.

Rusija je također optužena za podliji odnos s tom pobunjeničkom grupom, uključujući navode koje je prenio Njujork tajms (The New York Times) da Moskva plaća nagrade talibanima za ubistva američkih vojnika u Afganistanu. Bijela kuća je u aprilu saopštila da obavještajna zajednica o tome nema ubjedljive dokaze, a Rusija je to demantovala.

Međutim, kako se smanjuje prisustvo Vašingtona u regionu, Kremlj konačno ima svoju dugo traženu priliku da ponovo napregne diplomatske i vojne mišiće u regionu nakon dužeg vremena stajanja po strani poslije povlačenja sovjetske vojske 1989.

“Ono što se sada dešava u blizini južnih granica ‘postsovjetskog prostora’ izgleda kao posljedica nove geopolitičke stvarnosti, o kojoj Moskva već dugo sanja kao ‘multipolarni svijet’, napisao je ekonomista i direktor moskovskog Centra za istraživanje postindustrijskih društava Vladislav Inozemtsev na Tviter kanalu Kremljski bezbašenik.

Posljednjih nedjelja Rusija je izvela vojne vježbe u Tadžikistanu, koje su, kako se navodi, osmišljene da pomognu u obezbjeđivanju granice s Afganistanom, i jasno je stavila do znanja da se protivi svakom novom prisustvu američkih trupa u Centralnoj Aziji.

“Ne mislim da bi uspostavljanje novih američkih vojnih objekata u Centralnoj Aziji bilo u interesu bezbjednosti”, rekao je Lavrov 12. jula.

Također, uoči sastanka Šangajske organizacije za saradnju u Dušanbeu od 13. do 14. jula, na kojem se Kabul nadao da će nastaviti svoje dugogodišnje napore da se pridruži organizaciji čiji svi članovi imaju udio u njenoj zemlji, ruski zvaničnik optužio je afganistansku vladu za “licemjerje” kada je riječ o naporima da se napravi mirovni sporazum s talibanima koji bi spriječio povratak u građanski rat.

Jedini put naprijed, rekao je specijalni predstavnik Rusije u Afganistanu Zamir Kabulov državnoj novinskoj agenciji RIA, bio je da sve strane sjednu zajedno za pregovarački sto, što je scenario koji su talibani godinama osujećivali i koji im je služio samo kao zabava bez entuzijazma od kada su u februaru 2020. s Vašingtonom postigli sporazum koji je otvorio put direktnim razgovorima.

U međuvremenu, čini se da Moskva balansira snage u Afganistanu u slučaju da se jedna strana sruši.

Da bi to uspjelo, smatra analitičar Serenko, Rusija će održavati dva odnosa u zemlji – jedan s talibanima preko Ministarstva vanjskih poslova, a jedan s vladom u Kabulu preko Vijeća sigurnosti predsjednika Vladimira Putina.

“Koji od tih odnosa će se na kraju ispostaviti kao iskren, vrijeme će pokazati”, rekao je Serenko za Karent tajm.

Čitajte više