Digitalni euro je lansiran

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Europska središnja banka je započela dvogodišnje probno razdoblje novog, potpuno digitalnog novca. Zapravo, razlika od dosadašnjeg bezgotovinskog plaćanja jedva ima - ali ima problema druge vrste.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Mada Europska središnja banka svakako želi uvesti digitalan novac koji bi bio alternativa kriptovalutama koje su već dugo u opticaju, digitalni euro to zapravo nikad neće biti – niti će mnogi koji već i danas plaćaju svojim mobitelima, uopće znati objasniti u čemu je razlika.

Jer današnji novac zapravo svojim najvećim dijelom i jest digitalan: čak i prije računala se nikad nije tiskao sav novac neke zemlje, nego se barem dio tek obračunavao u knjigama. Pritom se ne radi samo o trošku tiskanja novca, mnogo je veći problem čuvanja svih tih silnih novčanica i kovanica i zato nikad nije toliko novca u opticaju koliko ga zapravo “ima”. Tiska se najviše dvadesetak posto novca u opticaju – a i to u prvom redu zahvaljujući nacijama kao što je Njemačka, čiji građani se nikako ne mogu odviknuti “šuškanja” papira u svojim novčanicima.

To je ipak “pravi” novac

E-Euro zapravo neće biti kriptovaluta: Bitcoin i druge takve obračunske jedinice se hvale kako su “slobodne” i kako im vrijednost jedino određuje zakon ponude i potražnje. Drugim riječima, one su manje vrijedne nego školjke drevnih kultura ako ih nitko ne traži i ne uzima kao platežno sredstvo, ali ako ih svi traže, vredniji su od zlata – i to je razlog tolike oscilacije njihove vrijednosti.

Digitalni euro će također ostati “pravi” novac, dakle odraz BDP-a čitave zone eura baš kao i novčanice eura koje volimo da se nađu u našim novčanicima. Isto tako, nije predviđeno da ikad bude samo e-eura, nego će ostati postojati oba oblika novca,

Ali danas je sve više ljudi kojima uopće nije do papira: na blagajni je dovoljno tek prisloniti karticu – ili mobitel i već je sve riješeno. U čemu je onda razlika između takvog plaćanja i “digitalnog novca”? Zapravo: nikakva – ali istovremeno i golema. Zbog toga je i ovaj probni projekt ESB-a ograničen samo na dvije godine. “Nikakva” zato jer se i sada to plaćanje odvija digitalno, a “golema” jer je tu pitanje: tko zapravo upravlja tim vašim računom?

Trebaju li nam banke?

Jürgen Schaaf koji u ESB sudjeluje u ovom probnom projektu za postaju ARD objašnjava: “Vi već možete plaćati digitalno i to građani uglavnom čine s takozvanim novcem poslovnih banaka, dakle novcem koji zapravo pripada banci. Ali ako plaćate digitalnim eurom, moći ćete plaćati elektronski s nečim što je ravnopravno novcu.”

Upravo taj promet novca je itekako zanimljiv – ne samo komercijalnim bankama, nego i službama plaćanja internetskih tvrtki koji tako sakupljaju dragocjene informacije o navikama potrošača. Banalno rečeno – s digitalnim eurom banke zapravo uopće nisu potrebne jer je u virtualnom svijetu potpuno svejedno gdje se nalazi i gdje se obračunava neka varijabla: to bi moglo biti i direktno u Europskoj središnjoj banci.

Ali naravno da se bankama ne dopada ideja da ih se olako preskoči, tako da se barem u prvoj fazi želi ipak ostaviti komercijalnim bankama i promet e-eurom. Njihov argument je još jedan veliki problem: onaj tko “pokriva” vaš račun na blagajni samoposluge mora dobro znati tko ste Vi i jeste li uopće sposobni platiti taj račun. Pomisao da onda Europska središnja banka raspolaže osobnim podacima svih korisnika e-eura – to je takva centralizacija podataka od kakve se zaštitnici potrošača bude obliveni hladnim znojem.

“Krenuli smo…”

Kako dakle možda “preskočiti” banke – ako korisnik tako želi, ali ipak zadržati primjerenu dozu privatnosti? Može li se to uopće izvesti? Zapravo nije novac – u smislu obračunske vrijednosti – najveći problem digitalnog novca, nego problemi posve druge vrste.

No u svijetu digitalnog novca je sve veća gužva i tu se guraju i koncerni poput Facebooka, baš kao i kineske kompanije.

Tu Schaaf upozorava kako “moramo paziti da za pet, deset godina ne prepustimo čitavu monetarnu i fiskalnu suverenost Europe u ruke ne-europskih, bilo privatnih, bilo državnih ponuđača digitalnih rješenja”.

Zato je ove srijede (14.7.) i pokrenut ovaj probni projekt mada i Schaaf upozorava kako u nekim pitanjima “još nisu donesene definitivne odluke. Ali ako tako hoćete, Europa je aktivirala motor na prvom stupnju svoje rakete.”

Čitajte više