Demokrate da u Rezoluciju uvrste i zločine nad bošnjačkim stanovništvom, otvorili vrata novoj kampanji podjela

Iz SPP poručuju da se na ovaj način promovišu podjele, a ne pobjede.
5299187_stranka-pravde-i-pomirenja_ls-s
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Ovaj članak može da se sluša Poslušajte tekst koji slijedi u nastavku

Najava poslanika Demokratske Crne Gore o upućivanju prijedloga Rezolucije o genocidu u Pivi kada je 1943. godine, prema podacima koje su iznijeli, ubijeno 1.290 civila, od čega oko 550 djece, kao i u Velici kada je 1944. godine ubijeno 550 civila loš je i pogrešan pokušaj institucionalnog obilježavanja ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore u njenoj modernoj istoriji, saopštili su iz Stranke pravde i pomirenja (SPP) u Crnoj Gori.

“Uzimajući u obzir pijetet samih žrtava nećemo tretirati pravnu kvalifikaciju zločina, iako je vidljivo politikanstvo u samom nastupu poslanika Demokratske Crne Gore, ali taj segment ćemo ostaviti istoričarima. Ono što nikako ne možemo ostaviti po strani jesu pitanja zašto je predložena Rezolucija izostavila monstruoznije zločine i veće pokolje koji su se desili nad bošnjačkim stanovništvom u Crnoj Gori i predstavlja li ova inicijativa Demokrata znak da ćemo svaka dva mjeseca slušati neumjesne rasprave, manipulaciju žrtvama i ciljano podgrijavati međunacionalne tenzije koje za cilj imaju skupljanje jeftinih politički poena?”, kazali su iz SPP.

Postavljaju pitanje i da li su Demokrate odustale od svoje politike izazivajući “nemir i gorčinu svojim postupcima” i širom otvarajući vrata novoj kampanji podjela u crnogorskom društvu.

“Kako drugačije objasniti nastupe, izlaganja, amandmane i poruke koje su njihovi poslanici uputili prilikom definisanja i usvajanja Rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, ali i svi ostali zločini na teritoriji bivše Jugoslavije bez izuzetka”, navode iz SPP-a.

Iz te stranke još ističu da nisu primijetili da je, u javnom diskursu, neko iole relevantan javnosti, negirao ili relativizirao monstruozna ubijanja civila u Pivi ili Velici pa da bi to bio povod za inicijativu i za nedosljedan stav i namjeru da se u Skupštini Crne Gore tretiraju samo zločini počinjeni u Pivi i Velici, a, kako kažu, ciljano izostave oni u Bukovici i Šahovićima, kao i svi drugi zločini počinjeni na teritoriji Crne Gore.

Dodaju da je namjera četničkog pokreta Istrebljenja Bošnjaka Limske doline i pljevaljskog sreza nepobitno utvrđena sudskim presudama tokom procesa četničkom đeneralu Draži Mihailoviću, potkrijepljenih relevantnim dokazima, prije svega izvještajima komandanta četničkih jedinica za Crnu Goru i Sandžak Pavla Đurišića kojima je obavjestio Mihailovića o detaljima krvavog zločina.

“Navodeći da je tokom akcije svirepo ubijeno, poklano, spaljivano i zvijerski ubijeno preko 8.000 civila – djeca, žene i starih, od čega je skoro 60 odsto žrtava bila mlađe od 14 godina – imenom i prezimenom i da je zauzetom prostoru u potpunosti eliminisano čitavo bošnjačko stanovništvo, što potvrđuje Đurišić u svom izvještaju u kojem između ostalog kaže: “Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza (Pljevlja, Foča i Čajniče) su potpuno spaljena da nijedan njihov dom nije ostao čitav. Sva imovina je uništena sem stoke, žita i sena. Za vreme operacija se pristupilo potpunom uništavanju muslimanskog življa bez obzira na pol i godine starosti.” Prije toga četničke horde su izvršile pokolj u Bijelom Polju svirepo ubivši 1.000 bošnjačkih civila (preko 50 odsto djeca do 14 godina)”, tvrde još iz SPP-a.

Poručuju da se na ovaj način promovišu podjele, a ne pobjede, i pitaju ima li monstruoznijeg zločina počinjenog na teritoriji Crne Gore u njenoj istoriji, zašto je izostavljen najbrutalniji od svih ako se već tretiraju zločini počinjeni u Crnoj Gori.

“Kako to da su kolege iz Demokratske Crne Gore previdjele ove činjenice naročito imajući u vidu da je ono malo Bošnjaka koje se vratilo na područje Bukovice posle Drugog svjetskog rata početkom 90 tih, tačnije od 1992. do 1995. godine ponovo našlo na meti istih ideoloških falangi koje su u tom periodu završile ‘posao’ zločinaca Đurišića i uz primjenu identičnih metoda ponovo etnički opustošili Bukovicu ubijajući, mučeći i protjerujući i ono malo Bošnjačkih civila koje je živjelo na tom području!? Dodatni motiv da genocid u Bukovici i Pljevljima kako onaj iz 1943. tako i zločine od 92. do 95. tretiraju barem podjednako ako već nisu našli za shodno da ih uzmu kao primarni primjer je činjenica da smo suvremenici poslednjih dešavanja, da su zločinci i nalogodavci još uvijek nekažnjeni i da je obaveza crnogorskog društva i države da taj i druge zločine rasvjetli i procesuira ako želi postati punopravna članica EU. Uporedo sa navedenim zločinima nije li mjesto i Šahovićima na toj listi brutalnih egzekucija civila koji su imale samo jedan ‘grijeh’ – etničku pripadnost, Srbima ili Bošnjacima, sasvim svejedno””, piše u saopštenju SPP.

Pozvali su Demokrate da, ukoliko je zaista namjera da se oda počast i zašitita pijeteta civilnih žrtava iz novije crnogorsle istorije, uvrste sve velike zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, da formiraju parlamentarnu komisiju koja će uz saradnju sa strukom, da definišu iste i da insistiraju na uvođenju tih činjenica u obrazovni program.

“Sve kako bi bile opomena i nauk budućim generacijama da zlo nikada ne donosi ništa dobro i da žrtve prije ili kasnije postaju svi koji žive na ovim prostorima, ali i kao snažan branik antifašizma crnogorskog društva. Na taj način promovisaće pobjede, a ne podjele, jer u suprotnom njihov slogan ostaje mrtvo slovo na papiru i pusti politički pamflet. Mi kao stranka vjerujemo da će ostati dosljedni sebi i ispraviti, vjerujemo, nehotičnu grešku. Usvajanjem rezolucije koja tretira sve zločine naci-fašizma Skupština Crne Gore potvrdiće svoju snažnu volju i riješenost da se doprinese utvrđivanju pune istine o naci-fašistički i etnički motivisanim zločinima kako se tragična stradanja ljudi, etničkih, vjerskih i drugih grupa nikada i nigdje nebi ponovila. U suprotnom, selektivnim tretiranjem zločina otvoriće vrata novim podjelama u Crnoj Gori”, zaključuju.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.