Friziranje šuma

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email
Primarni uzroci deforestacije su krčenje područja za poljoprivredu, što odgovara trendovima u Africi. Europski programi “plaćanja za mirovanje”, odnosno osiguravanja egzistencije lokalnom stanovništvu koje bi u suprotnom ovisilo o sječi drva, čini se nije dovoljno.
Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email

Čini se da projekti financiranja zemalja globalne periferije koje su bogate šumama kako bi očuvale svoje šume, ne daju željene rezultate. Prve revizije su stigle, i u dva proučavana primjera pokazuju da su inicijative za zaštitu šuma u Gabonu i Kolumbiji zakazale. Dok ova u Gabonu preuveličava pozitivne ishode zaštite šuma, ona u Kolumbiji prodala je puno više ugljikovih bodova nego što je zaštitila šuma.

Gabon je bio prva afrička zemlja koja je primila financije za suzbijanje krčenja šuma u okviru Srednjoafričke šumske inicijative (Cafi). Kako piše Climate Change News Norveška je zemlji dodijelila 17 milijuna američkih dolara za sanaciju klime, a u ime usporavanja procesa krčenja šuma zabilježenog u 2017. godini, s obzirom na iskrčene površine u desetak godina prije toga. No, zemlja čini se frizira rezultate, pa podaci Global Forest Watcha pokazuju da se gubitak šumskih pokrova u Gabonu zapravo povećao i trenutno se krči više nego inače. Isti medij pokazuje da je u 2010. godini Gabon imao 24.7 Mha prirodne šume, koja se prostirala se na 93 posto kopnene površine.

U 2020. godini izgubilo je 22.0 ha prirodne šume, što odgovara 14,4 Mt emisija CO₂. Od 2002. do 2020. godine Gabon je izgubio 250 ha vlažne primarne šume, što čini 56 posto ukupnog gubitka pokrova drveća u istom vremenskom razdoblju. Ukupna površina vlažne primarne šume u Gabonu smanjila se za 1.1 posto u istom vremenskom razdoblju. Od 2001. do 2020. godine Gabon je izgubio 458 ha drveća, što je 1,9 posto smanjenja pokrivača drvećem od 2000. godine i 283 Mt emisije CO₂e, navodi Global Forest Watch.

Primarni uzroci deforestacije su krčenje područja za poljoprivredu, što odgovara trendovima u Africi. Europski programi “plaćanja za mirovanje”, odnosno osiguravanja egzistencije lokalnom stanovništvu koje bi u suprotnom ovisilo o sječi drva, čini se nije dovoljno.

U Kolumbiji govorimo o čak dva projekta koja ciljaju očuvanju šuma. Oba su, pokazuje Carbon Market Watch, “izdala milijune više ugljičnih kredita od stvarnog volumena smanjenja emisija”. Unatoč tome što je Kolumbija usvojila zakone o očuvanju šuma i naplati emisija CO2, još 2018. godine, kolumbijsko Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja nije pravilno primijenilo svoja pravila i omogućilo je programerima da se igraju sa sustavom.

Dobrovoljnim projektima prodani su krediti za izbjegnute emisije koje već financiraju Njemačka, Velika Britanija, Norveška i Zeleni klimatski fond kroz multilateralne programe financiranja klime. Iskorišteno je oko 5 milijuna bodova koji su u suprotnosti s nacionalnim zakonodavstvom. Jedna od odgovornih je firma Primax Kolumbija, distributer fosilnih goriva, koja je ovakvim ponašanjem kolumbijskoj vladi uskratila 25 milijuna američkih dolara. No, revizori navode da bi ovo mogao biti samo vrh ledenog brijega, jer je trenutno registrirano 75 drugih projekata za prodaju ugljikovih bodova. Ekolozi se ljute jer loša implementacija zakona podaništava napore za sanaciju klimatskih promjena, ali i ugrožava buduća klimatska financiranja za tu zemlju.

Problemi korupcije dolaze dakle i u politikama sanacije klime, koja sve više postaje “civilizacijski doseg”, a sve manje pitanje samih politika. Jer ako ćemo sanaciju klime raditi sa figom u džepu, onda smo u startu propali.

Čitajte više